Znanstvenici SAD-a, Japana i Kine natječu se tko će biti prvi svjetski klimatski policajac
Emisije stakleničkih plinova uskoro bi se mogle mjeriti iz svemira
U tijeku je utrka znanstvenika iz Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Kine u razvijanju satelitske tehnologije koja će jednog dana mjeriti emisije stakleničkih plinova iz svemira, piše EuroActiv, a pobjednik u utrci postat će prvi svjetski klimatski policajac.
Satelitski nadzor iz svemira neto emisija u pojedinim državama mogao bi postati važan alat u utvrđivanju pridržavaju li se sve zemlje preuzetih obaveza za usporavanje globalnog zatopljenja. Osim toga, tehnologija će pomoći u bržem i jeftinijem identificiranju konkretnih izvora stakleničkih plinova unutar granica samih država.
Neprecizni načini računanja emisija
Trenutno se procjene emisija stakleničkih plinova umjesto izravnim mjerenjima temelje na izračunavanju upotrebe energije i drugih proxy podataka. Ovakvim sustavom izračunavanja ostavljen je prostor za znatne pogreške na margini u izvještajima koje države dostavljaju UN-u.
Europski i japanski sateliti nadziru koncentracije ugljičnog dioksida još od 2002. godine, no računanje emisija na nacionalnim ili lokalnim razinama je neusporedivo složenije.
Nerealno je očekivati da će sustav mjerenja iz svemira ući u bilo koji sporazum oko kojeg se uspiju dogovoriti zemlje koje sudjeluju na COP21 summitu u Parizu, no Europska unija se zalaže za uspostavljanje univerzalnog sustava mjerenja, izvještavanja i verifikacije podataka o emisijama.
Razvoj satelitske tehnologije
Kina je u susret održavanju summita COP21 u Parizu najavila kako sljedeće godine planira lansiranje satelita za mjerenje emisija stakleničkih plinova. Osim toga, pozvali su i druge zemlje da udruženim naporima što prije dođu do tehnoloških rješenja problema mjerenja. “NASA i Japan dijele najbolju senzorsku tehnologiju, ali ne i Kina”, izjavio je Yi Liu, glavni znanstvenik na projektu. “To predstavlja veliki problem. Ako želimo da ovo upali, moramo raditi zajedno.”
NASA je svoj prvi satelit za mjerenje atmosferskog ugljičnog dioksida nazvan OCO-2 lansirala u srpnju prošle godine.
“Sljedeći korak je pretvoriti slike koje koncentracije ugljičnog dioksida pokazuju u crvenoj, žutoj i narančastoj boji u podatke o emisijama”, kaže Steven Pawson iz NASA Goddard Space Flight Centra. “Postojeća tehnologija nije dovoljno razvijena za pružanje preciznih brojki, ali kada bi se dogodila veliko odstupanje u intepretaciji podataka o emisiji neke zemlje, to bi bilo prilično uočljivo.”
Znanstvenica NASA-e Lesley Ott objašnjava kako njihov satelit potencijalno moći zumirati urbana područja i zabilježiti zagađenja. Novi uređaj s takvim mogućnostima OCO-3 razvijan je za upotrebu na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali zbog financijskih ograničenja, dovršenje njegovog razvoja je odgođeno.
Osim toga, stručnjaci pokušavaju pronaći način mjerenja promjena u šumama koje apsorbiraju CO2, što je jedan od ključnih dijelova za mjerenje neto emisija iz svemira. Drveće u fazi rasta vezuje CO2, ali taj proces prestaje u zreloj dobi drveća. Istraživač Masanobu Shimada iz japanske svemirske agencije JAXA radi na načinu za razlikovanje ove dvije faze na globalnoj razini.
Summit u Parizu i zanimljiv prijedlog Elona Muska
Na konfereciji koja o klimatskim promjenama u Parizu predstavnici 195 država raspravljaju o novom globalnom sporazumu o klimi. Jedna od važnih točaka na dnevnom redu je ograničavanje globalnog zagrijavanja na manje od dva stupnja, odnosno na 1,5 stupnjeva, za što se zalaže više od stotinu zemalja prisutnih na summitu.
Jedan od svakako zanimljivijih prijedloga je onaj oko kojeg su se složili Elon Musk, šef Tesla Motorsa i izvršni direktor Exxona Rex Tillerson o uvođenju klimatskog poreza na emisije, i kažu da će to biti najučinkovitiji način za smanjenje stakleničkih plinova.
Elon Musk and Exxon argue for a carbon tax https://t.co/HFxwzqiLb9 #carbontax $XOM pic.twitter.com/OAek0hlaaH
— Deric Cadora (@traderderic) December 10, 2015
Ideja uvođenja klimatskog poreza je elegentna i jednostavna – štetnu potrošnju energije učiniti toliko skupom da postane neisplativa, a mnoge države ovu strategiju već primijenjuje na proizvodima kao što su alkohol i duhan.
Osim toga, uvođenje klimatskog poreza potiče razvoj ekonomije bazirane na čistoj energiji i smanjuje troškove zbog povećanja zagađenja i velikih emisija štetnih plinova koje onda svi plaćaju.