Kina mahnito gradi cijeli svijet; donosimo galeriju nekih najvećih projekata
Ukupno imaju preko 600 projekata u 112 zemalja, među njima je i Hrvatska
Prethodna
Slika:
Sljedeća
Građevinski projekti jedan su od boljih primjera toga kako je Kina postala svjetska velesila. Kina građevinskim projektima želi stvoriti snažne međunarodne veze, a njihovi programi nalikuju na Marshallov plan, američki rekonstrukcijski projekt reizgradnje svijeta nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, Kineska strategija je hrabrija, agresivnija i mnogo riskantnija. Premda zapadne zemlje često izbjegavaju politički volatilne države, Kinezima to baš i nije neki problem. Zbog toga su Kinezi pokrenuli ogromne građevinske projekte u zemljama poput Venecuele, Nigerije i Zimbabvea.
Kina trenutno u svijetu ima oko 600 projekata. Sa 41 plinovodom i naftovodom Kina si želi osigurati pristup bitnim resursima. Grade 203 mosta, ceste i željezničke pruge, kojima si žele osigurati nove transportne kanale diljem svijeta. Grade ukupno 199 elektrana, u koje spadaju nuklearne, plinske, elektrane na ugljen te elektrane na obnovljive izvore energije. Tim projektima Kina si osigurava nove građevinske projekte. Kina diljem svijeta također financira projekte u 112 zemalja, a većina njih spada u inicijativu Belt and Road, koja uključuje goleme infrastrukturne projekte. Nakon godina brušenja svojih građevinskih vještina na domaćem tržištu, Kinezi se šire po svijetu.
| https://www.maxpixel.net/ Maxpixel
Kina ima drugačiji stav od ostalih zemalja kada su u pitanju građevinski i ekološki projekti. Kako bi na svojim projektima imale dovoljno ljudi, kineske kompanije šalju često na tisuće svojih radnika na projekte izvan Kine. Takvi projekti su često pod napadom kritičara, jer kineske kompanije ne zapošljavaju dovoljno lokalnih radnika. Sigurnosni standardi su također slabiji spram drugih zemalja.
| PXHere
Kinezi se fokusiraju na svoje susjede. Posuđuju im novac za ogromne građevinske projekte poput izgradnje cesta i autocesta. Pakistan upravo ostaje bez novca za plaćanje svojih dugova Kinezima, što je dio šablonskog ponašanja koje kritičari Kine nazivaju "diplomatskom politikom dužničkog ropstva".
| Bilal Flickr
Gotovo polovicu električne energije Kambodža generira iz sedam hidroelektrana. Svih sedam izgradila je i platila Kina. Branu Kamchay na južnoj obali Kambodže Kinezi su počeli graditi 2007. godine, završena je krajem 2011. godine, a u rad puštena početkom 2012. godine. Visoka je 110 metara, a koštala je 280 milijuna dolara. To je četvrta najveća hidroelektrana u Kambodži.
| Screenshot Google Earth
Šri Lanka je posudila više od 1,4 milijardi dolara od Kine za svoju dubokomorsku stratešku luku Hambantota, no nije nikako mogla vratiti posuđeni novac. Kina sada kontrolira tu luku, jer će dug prebiti najmom od 99 godina, koji je započeo sredinom 2017. godine. Luka je inače otvorena u studenom 2010. godine, pet mjeseci ranije od planiranog.
| Screenshot Google Earth
Jedna od 63 termoelektrane na ugljen koje Kinezi financiraju u svijetu nalazi se u Južnoafričkoj Republici. Elektrana Medupi trenutno je u fazi izgradnje, a očekivana ukupna snaga joj iznosi 4764 MW. Problematično je samo što Kina gura proizvodnju termoelektrana na ugljen, a takve kineske elektrane diljem svijeta generiraju onečišćenje veće nego cijela Španjolska.
| Screenshot Google Earth
Sam Peking je odustao od ekološki neprihvatljivih elektrana, no svejedno ne odustaje od gradnje takvih projekata izvan Kine. Uz Medupi u Južnoj Africi, jedna takva nalazi se i blizu Sihanoukvillea u Kambodži. Ukupna snaga joj je 945 MW.
| Screenshot Google Earth
Zambija je odlučila Kinezima povjeriti izgradnju 94 milijuna dolara vrijednog nogometnog stadiona koji ima 50.000 sjedala. Heroes National stadion je samo jedan od 600 projekata diljem svijeta kojima Kina želi stvoriti nova prijateljstva, ali i izgraditi buduća tržišta.
| Screenshot Google Earth
Kineski projekti nekad ne završe uspješno. U nekim slučajevima zemlje uđu u financijske probleme, stoga moraju ponovno pregovarati oko svojih kredita, što ih često baci u još veći dug. Zbog toga se neki od projekata nikada ne završe. Jedan od njih je Ekvadorska pacifička rafinerija, za koju je Ekvador potrošio milijardu dolara za pripremu terena. Kinezi su trebali izgraditi rafineriju vrijednu 12 milijardi dolara, površine 5 kvadratnih kilometara, a projekt je trebao biti izgrađen 2013. godine. Gradnja nije niti počela.
| Screenshot Google Earth
Brana Tekezé na istoimenoj rijeci koja je jedan od pritoka rijeke Nil nalazi se u etiopskoj pokrajini Tigray. Gradnja je započela 1999. godine, a hidroelektrana je puštena u rad u veljači 2009. godine. Njena ukupna cijena izgradnje je bila 360 milijuna dolara, što je 136 milijuna više od predviđenog. Ukupna snaga joj iznosi 300 MW, a služi za smanjenje nestanka struje u Etiopiji.
| Screenshot Google Earth
Brana Merowe, koja se nalazi u blizini sudanskog grada Merowe, izgrađena je za samo pet godina i puštena u rad 2009. godine. Ukupna snaga joj je 1250 MW, a cijena izgradnje je iznosila 1,5 milijardi dolara. Smještena je na rijeci Nil, oko 350 kilometara od glavnog grada Sudana Khartouma.
| Screenshot Google Earth
Ukupna cijena izgradnje brane na rijeci Kafue u Zambiji iznosi preko 2 milijarde dolara, što uključuje cijenu izgradnje od 1,58 milijardi dolara, 43 milijuna za financiranje, 100 milijuna za osiguranje i 312 milijuna na kamate od kredita. Projekt dijelom financira zambijska vlada sa 186 milijuna dolara, dok ostatak financira kineska banka Exim. Gradnju ovog megaprojekta preuzela je korporacija Sinohydro, naravno, iz Kine.
| Screenshot Google Earth
Jedan od 600 projekata diljem svijeta je i gradnja Pelješkog mosta. Projekt je preuzela China Road and Bridge Corporation (CRBC), uz rok završetka radova do 2021. godine. CRBC je inače podružnica China Communications Construction Company (CCCC), kompanije koja se nalazi na Forbesovoj listi Global 500. Osnovani su 1979. godine, a među projektima im je i golemi 55 kilometarski most koji spaja Hong Kong, Zhuhai i Macau.
| Screenshot Google Earth