Iscrpljujuća šestogodišnja recesija

Hrvatska je nakon globalne krize 2008. godine bila jedna od zemalja kojoj je trebalo najdulje da se oporavi. Čak šest godina. Mnogi su tijekom tog razdoblja ostali bez posla i egzistencije ili su preživljavali s vrlo malim plaćama, s kojima nisu mogli osigurati normalne uvjete za život.

Izlaz iz te situacije pojavio se nakon što je Hrvatska u ljeto 2013. godine ušla u Europsku uniju, čime su se našim građanima otvorila vrata zapadnoeuropskih tržišta rada. Tada je krenuo jači val iseljavanja prema Njemačkoj, Austriji, Irskoj i drugim zemljama.

Da je pad broja stanovnika čvrsto povezan s ekonomskim stanjem nekog područja, pokazuju i podaci na razini županija unutar Hrvatske, kao i podaci o kretanju broja stanovnika na razini zemalja Europske unije. Što je neko područje siromašnije, to je pad broja stanovnika veći.

Iseljava se iz krajeva u kojima nema posla

Najveći pad broja stanovnika u Hrvatskoj imaju kontinentalne županije, pa je na vrhu Vukovarsko-srijemska, koja je u posljednjih deset godina izgubila gotovo petinu stanovništva, a otprilike ista situacija je i u Sisačko-moslavačkoj županija. S druge strane, najmanji pad imao je Grad Zagreb, gdje je broj stanovnika smanjen za samo 2,5 posto, a relativno blage padove, od 5 do 6 posto imale su i županije vezane za turizam poput Zadarske, Istarske, Dubrovačko-neretvanske itd. Uglavnom, gdje ima posla, pad je manji.

Ako pogledamo podatke o procjeni kretanja stanovništva u zemljama Europske unije, vidjet ćemo da zemlje srednje i istočne Europe, s kojima smo se nekada mogli uspoređivati, a danas su daleko ispred nas u ekonomskom smislu, znatno bolje stoje što se tiče demografskih kretanja.

Broj stanovnika Irske porastao za pola milijuna

Na primjer, Češka je 2011. godine imala 10,5 milijuna stanovnika, da bi prema procjeni za 2020. godinu došla do 10,7 milijuna. Češka je, kao što znamo, u posljednjih deset godina postala jedna od razvijenijih zemalja EU, a neka njena područja poput Praga, spadaju u najrazvijenije krajeve EU – pretekli su i neke zapadnoeuropske metropole.

Susjedna Slovenija je 2011. imala 2,05 milijuna stanovnika, dok procjena za prošlu godinu iznosi 2,1 milijuna. Irska, o kojoj se puno priča kao poželjnoj destinaciji za mlađe Hrvate prije deset godina imala je 4,6 milijuna stanovnika, dok je procjena za prošlu godinu oko 5 milijuna.

Utješite se – pravo na zdravstveno ima 4,2 milijuna ljudi

Ovakve negativne trendove kakve imamo u Hrvatskoj bit će prilično teško zaustaviti i preokrenuti. Procjene Ujedinjenih naroda kažu da će u Hrvatskoj do 2050. živjeti tek 3,4 milijuna stanovnika, a 2100. godine tek 2,2 milijuna.

Ako su vas sve ove brojke deprimirale, za kraj imamo jedan utješan podatak. Usprkos tome što je broj stanovnika pao na 3,88 milijuna, Hrvatska, nekim čudom, i dalje ima oko 4,2 milijuna korisnika zdravstvenog osiguranja.