Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Komentari

Šteta što nema političke volje za korištenje globalnog antikorupcijskog standarda. Možda bi nas izvukao s dna liste korumpiranih zemalja

Nijedno ministarstvo ili bilo koje drugo tijelo javne vlasti u Hrvatskoj nije uvelo ISO standarde protiv korupcije, osim Fonda za obnovu

FOTO: Pixsell

Ovaj pregled ISO standarda 37001 predstavljamo jer nam se čini da za njega trebaju znati svi građani Hrvatske koji su zainteresirani da se korupcija počne iskorjenjivati. Jer postoje jasne procedure i metode koje bi Hrvatsku postepeno mogle izvući sa dna liste najkorumpiranijih zemalja EU. Samo što je za to potrebna politička volja, a nje za to očigledno nema.

Korupcijske afere u Hrvatskoj sustižu jedna drugu i tome nema kraja. Iz tog je niza potpuno očigledno da se lopovske mreže organiziraju direktno iz nekih ministarstava, tvrtki u vlasništvu države ili lokalnih jedinica. Na korupciji su padali dužnosnici vlasti, pa čak i najveća politička stranka HDZ koja je nedavno pravomoćno osuđena za izvlačenje novca iz javnih poduzeća za svoje crne fondove u doba Ive Sanadera.

No, o odlučnom prekidu takvih praksi kod nas se uporno samo pričaju prazne priče. Premda Vlada i premijer Plenković sebe neprestano proglašavaju pobornicima ”nulte tolerancije prema korupciji”, ne pada im na pamet implementirati efikasne svjetske antikorupcijske modele iako ih, dakako, ima.

Jedan od njih je ISO standard koji utvrđuje metode prevencije, obeshrabrivanja i otkrivanja korupcije, a vodi se pod brojem 37001. Kao i sve druge globalne norme za industrije, trgovinu i druga područja, donijelo ga je međunarodno tijelo za standardizaciju ili normizaciju ISO (International Organization for Standardization). ISO certifikat smatra se globalnom garancijom kvalitete. No nijedno ministarstvo ili bilo koje drugo tijelo javne vlasti u Hrvatskoj nije uvelo ISO standarde protiv korupcije. Jedina iznimka je Fond za obnovu koji je ustrojio Damir Vanđelić.

Podmićivanje svuda oko nas

Ravnatelj Vanđelić, koji je nekidan podnio ostavku, u godinu dana je u Fondu dovršio cijeli proces priprema za buduću stalnu primjenu ISO standarda 37001, a za registraciju se čeka samo još konačno odobrenje njemačke tvrtke za certifikaciju TIF. Danas mi je Vanđelić kazao kako je na samom početku rekao premijeru Plenkoviću da od Fonda želi napraviti uzornu javnu ustanovu. Zato je krenuo i s uvođenjem ISO normi namijenjenih borbi protiv korupcije.

U Hrvatskoj je malo poznato da među stotinama i stotinama međunarodnih ISO standarda postoji i taj antikorupcijski u kojem se navode svi protokoli postupanja i alati koji organizacijama, tijelima i tvrtkama širom svijeta pomažu da podmićivanje svedu na najmanju moguću mjeru. Standard se zove ”Anti-bribery management systems, requirements with guidance for use” i ima 54 stranice. Kad bi im doista bilo stalo da srežu korupciju, sa sadržajem ove direktive trebale bi se hitno upoznati hrvatske vlasti od vrha do dna.

U njezinom se uvodu konstatira da podmićivanje – kojega ima svuda – mora biti razlog za ozbiljnu zabrinutost u svim društvima budući da ono potkopava ideju dobre vladavine, sprečava razvoj, dezavuira pravednost, erodira principe poštene tržišne utakmice, podiže cijenu proizvoda i usluga, povećava siromaštvo i uništava povjerenje u institucije.

Interni antikorupcijski sustav

Upozorava se da zakoni koje se donose u nacionalnim parlamentima nisu dovoljna brana korupciji pa je potrebno da društveni subjekti (”organizacije”) i sami aktivno sudjeluju u zaštiti od podmićivanja. Za to ih osposobljava ovaj ISO standard, primjenjiv u svim sektorima – javnom, privatnom i neprofitnom. Njime se propisuju mjere, procedure i načini kontrole čija striktna primjena može bitno smanjiti rizik od korupcije. Pri tome je bitno da sama organizacija detektira korupcijski najproblematičnije točke u području njezinog rada te da stalno prati kako se usvojene mjere provode.

Utoliko je na top menadžmentu da organizira interni antikorupcijski sustav, provodi ga i monitorira te da zaposlenike uputi i podrži da i sami uočavaju nepravilnosti i prijavljuju svoje sumnje. Bez straha od odmazde, čak i kad takva aktivnost može dovesti do raskida određenih ugovora pa time i financijske štete za poslodavca. Mora se omogućiti i anonimno prijavljivanje korupcije.

Treninzi za prepoznavanje korupcije

S antikorupcijskom platformom moraju biti upoznati dioničari, a u svojim su je odjelima dužni provoditi menadžeri na svim razinama. Svaka sumnja mora imati direktan pristup do upravljačkog tijela kako bi se moglo brzo reagirati. Svatko tko se zaposli u organizaciji mora dobiti primjerak vodiča kroz internu antikorupcijsku politiku koja uključuje i jamstva da će zviždači ili oni koji odbiju sudjelovati u problematičnim postupcima biti zaštićeni od diskriminacije, disciplinskih postupaka, premještaja na lošije poslove, izolacije, otpuštanja i drugih oblika zlostavljanja. Za zaposlenike se moraju organizirati treninzi o tome kako prepoznati korupciju, što činiti ako posumnjaju te kome i kako da to prijave.

Norma također nalaže dubinske provjere prije zapošljavanja i imenovanja zaposlenika na odgovorne funkcije. To uključuje provjeru dokumentacije o kvalifikacijama, kontaktiranje prethodnih poslodavaca oko referenci i eventualnih korupcijskih sumnji vezanih za određenu osobu, te identificiranje eventualne povezanosti kandidata s određenim javnim službenicima.

Posebno otvoriti oči

Postupci dubinske provjere traže se i za određeni tip transakcija i plaćanja, projekte, poslovne aktivnosti i potencijalne biznis partnere, a sve mora biti dokumentirano i pohranjeno. Upućuje se i na princip da postupke provjere, nakon prijava za korupciju, vode isključivo osobe koje nisu povezane s poslovima na kojima se sumnja pojavila.

U poglavlju koje se bavi konfliktom interesa upozorava se kako je zaposlenike nužno obavezati da prijave organizaciji mogući sukob interesa povezan s članovima obitelji te osobnim financijskim i drugim interesima. Objašnjava se kako je pri donošenju mjera potrebno povesti računa o tome da opasnost podmićivanja postoji na pozicijama gdje se donose ključne odluke o potpisivanju ugovora, kontrolira kvaliteta, odlučuje o plaćama i bonusima, izdaju licence i dozvole itd.

Asocijacije na hrvatsku situaciju izaziva upozorenje da treba posebno otvoriti oči kad su u poslovne procese involvirani javni službenici ili klijenti čija reputacija nije besprijekorna. Detaljno se navodi tko sve ulazi u kategoriju ”javnih službenika” i s njima povezanih osoba.

Nedostatak političke volje

Norma naširoko otvara i pitanje darova, pogodnosti, gostoprimstava, osobnih usluga, plaćenih putovanja, donacija, sponzorstava i slično te navodi razne metode kojima se u toj zoni uvodi red jer sve to može biti percipirano kao korupcija.

U dokumentu se naglašava kako je nemoguće u detalje propisati baš sve mjere protiv podmićivanja jer u različitim djelatnostima postoje specifične točke opreza koje onda moraju identificirati poslovodstva konkretne organizacije i prema njima ugoditi interne postupke.

Ovaj pregled ISO standarda 37001 predstavljamo jer nam se čini da za njega trebaju znati svi građani Hrvatske koji su zainteresirani da se korupcija počne iskorjenjivati. Jer, kao što vidimo, postoje jasne procedure i metode koje bi Hrvatsku postepeno mogle izvući sa dna liste najkorumpiranijih zemalja EU. Samo što je za to potrebna politička volja, a nje za to očigledno nema.