Iza nas je tjedan rekordnih turističkih brojki i gužvi, velikog požara u Sloveniji, sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine, konačnog otvaranja pregovora između EU i Sjeverne Makedonije te Albanije, nasilja nad građanima u Novom Sadu, eskalacije krize u splitskom HDZ-u, histeričnih reakcija na nastojanja Visokog predstavnika Schmidta da nametne izborni zakon u BiH te skandala gradonačelnika Beograda i još jedne sporne odluke Zorana Milanovića.
Približavamo se srcu sezone i udarnim turističkim vikendima, što je obično vrijeme za izvještavanje o nezapamćenim gužvama na cestama, aerodromima i trajektnim lukama. I doista jest tako. Turisti dolaze u masovnom broju, kao da nije sve poskupilo i kao da sutra ne postoji. Službeni podaci Hrvatske turističke zajednice kažu da smo trenutačno na 90 % dolazaka i 95 % noćenja u odnosu na rekordnu, pretpandemijsku 2019., a o naličju čitave priče koja spašava zemlju od bankrota jedva se i govori.
O tome je progovorio tek splitski gradonačelnik Puljak, komentirajući tradicionalne nezamislive gužve na cesti prema ili iz gradske luke, što je problem koji se godinama neuspješno rješava pomičući ga, sukladno novoj prometnoj regulaciji, par stotina metara u jednom ili drugom smjeru. Prava istina, o kojoj nitko ne priča, jest da ta postojeća komunalna i prometna infrastruktura jednostavno nije napravljena za ovoliki broj ljudi. I to ne samo u Splitu.
Požar u Sloveniji
Velike vrućine u kombinaciji s vjetrom pridonijele su kataklizmičkom požaru u Sloveniji, u kojoj je čitav tjedan gorio mitski Kras iznad Trsta, da bi tek u nedjelju požar uspio biti stavljen pod kontrolu. Europska unija najavljuje organiziranu nabavku novih kanadera na razini čitave EU, ali to nećemo skoro dočekati. U ovoj tužnoj prigodi mogu samo preporučiti sjajan roman Scipija Slatapera, ‘Moj Kras’, u izdanju Nakladnog zavoda Matice Hrvatske iz 1985. godine.
Visoki predstavnik
U Bosni i Hercegovini se pak događa nešto što je do nedavno bilo nezamislivo. Kompletna bošnjačka javnost, zajedno s građanskim strankama i Islamskom zajednicom, s neskrivenim otporom i histeričnom kampanjom dočekala je najavu da će Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene izbornog zakona, kojima bi se, po najavama deblokirala blokada uspostave vlasti, ali i onemogućilo da se mjesta Hrvata u Domu naroda popunjavaju iz onih županija u kojemu ih gotovo uopće i nema.
I sad je ista ta javnost koja je godinama otvoreno zazivala reakciju međunarodne zajednice i korištenje bonnskih ovlasti od strane Visokog predstavnika, optužujući Dodika za nepoštivanje te institucije, krenula raditi istu stvar. Sve pod obrazloženjem da će to dodatno cementirati etničku podjelu zemlje. To se međutim već odavno dogodilo i legalizirano je u Daytonskom sporazumu i neće se promijeniti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nažalost neće, zato što je ljudi koji iskreno žele građansku sekularnu državu puno manje od onih koji se deklariraju takvima, zato što se zakonski okvir ne može mijenjati, ako to svi ne podrže i zato što se ljudi koji su etnički očišćeni ili su otišli iz bilo kojeg drugog razloga iz zavičaja i zemlje neće vratiti. Nažalost, naravno, ali tako je. A status quo koji se sada grčevito nastoji održati, tek ne vodi nigdje.
Milanovićevo sporno odlikovanje
Zoran Milanović, koji se logično našao na tapetu sarajevske javnosti povodom svega navedenog, opet je dodijelio sporno odlikovanje. Ovaj put Đuri Matuzoviću, čovjeku kome se upravo sudi za ratni zločin prema srpskim civilima u Bosanskoj Posavini, na što je upozorila Documenta, a šira javnost ostala potpuno gluha.
Sramota beogradskog gradonačelnika
Kad smo već na Bosni i Hercegovini, novi beogradski gradonačelnik, bivši vaterpolist Aleksandar Šapić je ovog tjedna pokazao da može još i gore, postavivši se kao zaštitnik lika i djela Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca i ključnog čovjeka srebreničkog genocida. Šapić je nešto nesuvislo bulaznio o obrani vlastitog naroda i o tome da nije bio u BiH tada, ali se bazično sve svodi na to da je Beograd kojeg takav čovjek predstavlja otišao dalje od zamislivog. Opet nažalost.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nasilje nad građanima u Novom Sadu
A dalje od zamislivog su otišle i gradske vlasti u Novom Sadu koje su prvo odbile saslušati predstavnika udruga i građana koji su poslali preko 12 tisuća primjedbi na prijedlog novog GUP-a, kojim se omogućuje projekt Novog Sada na vodi, istovremeno angažiravši privatne zaštitare koji su fizički napali prosvjednike ispred skupštine, da bi sve bilo začinjeno trijumfalnim usvajanjem GUP-a koji nije uvažio nijednu pristiglu primjedbu. Model su očito imali na beogradskom primjeru.
Sporazum o izvozu žita iz Ukrajine
U moru loših vijesti iz Ukrajine, jedina lijepa vijest je ona o potpisanom sporazumu o izvozu žita iz te zemlje. Sporazum je potpisan u Turskoj, koja postaje sve bitniji faktor u ovoj situaciji, što naravno dodatno jača Erdoganovu autoritarnu vlast, ali će se teško uskoro promijeniti. Turska će inače biti zadužena za to da se izvozi doista žito, a svijet će barem privremeno biti pošteđen veće gladi.
Konačno otvaranje pregovora
Europska unija je konačno otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koji neće biti nimalo jednostavni, posebno u makedonskom slučaju, zbog dodatnih zahtjeva Bugarske, a sasvim sigurno niti brzo okončani, ali stvari su se barem pomaknule s mrtve točke.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rasulo u splitskom HDZ-u
I da se za kraj vratimo na dobro poznati domaći teren i ispratimo eskalaciju krize u splitskom HDZ-u, kojeg će nakon drugog debakla na izborima u sljedećem kratkom periodu preuzeti Tomislav Gojo. Time se, nakon što je organizacija te stranke postala beznačajna u Zagrebu, bližimo momentu kad će se to desiti i u Splitu, što je naravno sjajna vijest.
Pulski festival
U Puli je pak zatvoren filmski festival koji je očito uspio isplivati iz bezidejnosti u koju je upao. Apsolutni trijumf doživio je film Sonje Tarokić, ‘Zbornica’, a nagrađeni su još i ‘Stric’, debitantski film Nine Violić ‘Baci se na pod’ te Lana Barić za najbolju žensku ulogu u Oremovićevoj ‘Glavi velike ribe’.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Beograd je otišao dalje od zamislivog. Vodi ga čovjek koji se postavio kao zaštitnik krvnika Mladića
Donosimo pregled najvažnijih događaja prošlog tjedna
Novi beogradski gradonačelnik, bivši vaterpolist Aleksandar Šapić, ovog je tjedna pokazao da može još i gore
Iza nas je tjedan rekordnih turističkih brojki i gužvi, velikog požara u Sloveniji, sporazuma o izvozu žita iz Ukrajine, konačnog otvaranja pregovora između EU i Sjeverne Makedonije te Albanije, nasilja nad građanima u Novom Sadu, eskalacije krize u splitskom HDZ-u, histeričnih reakcija na nastojanja Visokog predstavnika Schmidta da nametne izborni zakon u BiH te skandala gradonačelnika Beograda i još jedne sporne odluke Zorana Milanovića.
Turizam u Hrvatskoj
Približavamo se srcu sezone i udarnim turističkim vikendima, što je obično vrijeme za izvještavanje o nezapamćenim gužvama na cestama, aerodromima i trajektnim lukama. I doista jest tako. Turisti dolaze u masovnom broju, kao da nije sve poskupilo i kao da sutra ne postoji. Službeni podaci Hrvatske turističke zajednice kažu da smo trenutačno na 90 % dolazaka i 95 % noćenja u odnosu na rekordnu, pretpandemijsku 2019., a o naličju čitave priče koja spašava zemlju od bankrota jedva se i govori.
O tome je progovorio tek splitski gradonačelnik Puljak, komentirajući tradicionalne nezamislive gužve na cesti prema ili iz gradske luke, što je problem koji se godinama neuspješno rješava pomičući ga, sukladno novoj prometnoj regulaciji, par stotina metara u jednom ili drugom smjeru. Prava istina, o kojoj nitko ne priča, jest da ta postojeća komunalna i prometna infrastruktura jednostavno nije napravljena za ovoliki broj ljudi. I to ne samo u Splitu.
Požar u Sloveniji
Velike vrućine u kombinaciji s vjetrom pridonijele su kataklizmičkom požaru u Sloveniji, u kojoj je čitav tjedan gorio mitski Kras iznad Trsta, da bi tek u nedjelju požar uspio biti stavljen pod kontrolu. Europska unija najavljuje organiziranu nabavku novih kanadera na razini čitave EU, ali to nećemo skoro dočekati. U ovoj tužnoj prigodi mogu samo preporučiti sjajan roman Scipija Slatapera, ‘Moj Kras’, u izdanju Nakladnog zavoda Matice Hrvatske iz 1985. godine.
Visoki predstavnik
U Bosni i Hercegovini se pak događa nešto što je do nedavno bilo nezamislivo. Kompletna bošnjačka javnost, zajedno s građanskim strankama i Islamskom zajednicom, s neskrivenim otporom i histeričnom kampanjom dočekala je najavu da će Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuti izmjene izbornog zakona, kojima bi se, po najavama deblokirala blokada uspostave vlasti, ali i onemogućilo da se mjesta Hrvata u Domu naroda popunjavaju iz onih županija u kojemu ih gotovo uopće i nema.
I sad je ista ta javnost koja je godinama otvoreno zazivala reakciju međunarodne zajednice i korištenje bonnskih ovlasti od strane Visokog predstavnika, optužujući Dodika za nepoštivanje te institucije, krenula raditi istu stvar. Sve pod obrazloženjem da će to dodatno cementirati etničku podjelu zemlje. To se međutim već odavno dogodilo i legalizirano je u Daytonskom sporazumu i neće se promijeniti.
Nažalost neće, zato što je ljudi koji iskreno žele građansku sekularnu državu puno manje od onih koji se deklariraju takvima, zato što se zakonski okvir ne može mijenjati, ako to svi ne podrže i zato što se ljudi koji su etnički očišćeni ili su otišli iz bilo kojeg drugog razloga iz zavičaja i zemlje neće vratiti. Nažalost, naravno, ali tako je. A status quo koji se sada grčevito nastoji održati, tek ne vodi nigdje.
Milanovićevo sporno odlikovanje
Zoran Milanović, koji se logično našao na tapetu sarajevske javnosti povodom svega navedenog, opet je dodijelio sporno odlikovanje. Ovaj put Đuri Matuzoviću, čovjeku kome se upravo sudi za ratni zločin prema srpskim civilima u Bosanskoj Posavini, na što je upozorila Documenta, a šira javnost ostala potpuno gluha.
Sramota beogradskog gradonačelnika
Kad smo već na Bosni i Hercegovini, novi beogradski gradonačelnik, bivši vaterpolist Aleksandar Šapić je ovog tjedna pokazao da može još i gore, postavivši se kao zaštitnik lika i djela Ratka Mladića, presuđenog ratnog zločinca i ključnog čovjeka srebreničkog genocida. Šapić je nešto nesuvislo bulaznio o obrani vlastitog naroda i o tome da nije bio u BiH tada, ali se bazično sve svodi na to da je Beograd kojeg takav čovjek predstavlja otišao dalje od zamislivog. Opet nažalost.
Nasilje nad građanima u Novom Sadu
A dalje od zamislivog su otišle i gradske vlasti u Novom Sadu koje su prvo odbile saslušati predstavnika udruga i građana koji su poslali preko 12 tisuća primjedbi na prijedlog novog GUP-a, kojim se omogućuje projekt Novog Sada na vodi, istovremeno angažiravši privatne zaštitare koji su fizički napali prosvjednike ispred skupštine, da bi sve bilo začinjeno trijumfalnim usvajanjem GUP-a koji nije uvažio nijednu pristiglu primjedbu. Model su očito imali na beogradskom primjeru.
Sporazum o izvozu žita iz Ukrajine
U moru loših vijesti iz Ukrajine, jedina lijepa vijest je ona o potpisanom sporazumu o izvozu žita iz te zemlje. Sporazum je potpisan u Turskoj, koja postaje sve bitniji faktor u ovoj situaciji, što naravno dodatno jača Erdoganovu autoritarnu vlast, ali će se teško uskoro promijeniti. Turska će inače biti zadužena za to da se izvozi doista žito, a svijet će barem privremeno biti pošteđen veće gladi.
Konačno otvaranje pregovora
Europska unija je konačno otvorila pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, koji neće biti nimalo jednostavni, posebno u makedonskom slučaju, zbog dodatnih zahtjeva Bugarske, a sasvim sigurno niti brzo okončani, ali stvari su se barem pomaknule s mrtve točke.
Rasulo u splitskom HDZ-u
I da se za kraj vratimo na dobro poznati domaći teren i ispratimo eskalaciju krize u splitskom HDZ-u, kojeg će nakon drugog debakla na izborima u sljedećem kratkom periodu preuzeti Tomislav Gojo. Time se, nakon što je organizacija te stranke postala beznačajna u Zagrebu, bližimo momentu kad će se to desiti i u Splitu, što je naravno sjajna vijest.
Pulski festival
U Puli je pak zatvoren filmski festival koji je očito uspio isplivati iz bezidejnosti u koju je upao. Apsolutni trijumf doživio je film Sonje Tarokić, ‘Zbornica’, a nagrađeni su još i ‘Stric’, debitantski film Nine Violić ‘Baci se na pod’ te Lana Barić za najbolju žensku ulogu u Oremovićevoj ‘Glavi velike ribe’.