Ako će u narednim mjesecima, sve do konca rujna ove godine, Hrvatska dobivati po 100 000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te 400 000 doza AstraZenece mjesečno, i ako će se željeti cijepiti barem 70% onih koji su obuhvaćeni drugom fazom, onda će druga faza cijepljenja završiti najranije početkom srpnja, a najkasnije sredinom rujna
Hrvatska Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca prošle godine usvojila „Plan uvođenja, provođenja i plan cijepljenja protiv bolesti COVID-19“ koji je još uvijek na snazi, iako je već tjednima potpuno jasno da on neće moći biti ostvaren u planiranim rokovima.
Prema Planu u prvoj fazi trebalo je procijepiti 138.107 korisnika domova u sustavu socijalne skrbi te radnika u tome i zdravstvenome sustavu do konca siječnja, no ona još uvijek nije završena. Bloomberg navodi kako je Hrvatska do subote utrošila ukupno 136.080 doza cjepiva, ali je samo 52.000 građana primilo obje doze.
Upravo je porazno kako je do 14. veljače cijepljen samo 32.471 zdravstveni radnik, a samo 28.138 njih cijepljeno je objema dozama. Prema navedenome dokumentu Vlade Hrvatska ukupno ima 73.435 zdravstvenih radnika što znači da je cijepljenje završeno za svega 38,3% zaposlenih u zdravstvu.
Istraživanje među zdravstvenim radnicima
Devet zdravstvenih komora provelo je u prvoj polovini siječnja istraživanje o stavovima svoga članstva o pandemiji koronavirusa i cijepljenju protiv bolesti COVID-19. U istraživanju je sudjelovalo 8844 zdravstvenih radnika – liječnika, medicinskih sestara i tehničara, liječnika dentalne medicine, ljekarnika, fizioterapeuta i ostalih zaposlenih u javnom i privatnom zdravstvu.
Kako je 19% ispitanika bilo zaraženo ili vjeruje da je preboljelo COVID-19, bilo je za očekivati da će se gotovo svi ostali željeti cijepiti. Ali tako visok udio onih koje se žele cijepiti samo je među liječnicima – njih 4% ne želi se cijepiti, a 5% je neodlučno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Među svim ostalim grupama ispitanika taj udio je značajno veći, tako da se čak 10% svih anketiranih nikako ne želi cijepiti, a narednih 10% još uvijek nije donijelo odluku. U ove udjele nisu uračunati oni koji su bili zaraženi.
Njih 5000 nije primilo ni prvu dozu
Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako do 14. veljače barem 5000 zdravstvenih radnika nije primilo čak ni prvu dozu cjepiva iako su to željeli učiniti. Zašto se čak njih 15.000 ne želi cijepiti ili je neodlučno zaslužuje ozbiljnu pažnju kako Vlade, tako i Ministarstva zdravstva i samih komora koje su provele ovo hvalevrijedno istraživanje.
Njihovo protivljenje cijepljenju prema odgovorima zabilježenim u istraživanju temelji se na nepovjerenju u cjepivo, podcjenjivanju opasnosti od zaraze i bolesti COVID-19 te na vrlo niskoj kolektivnoj odgovornosti koja polazi od pretpostavke kako će se ionako „svi ostali cijepiti pa onda ne trebaju i oni“.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Do svibnja cijepiti milijun građana
Hrvatska je u ponedjeljak 8. veljače započela drugu fazu cijepljenja u kojoj se nalazi 844.900 građana starijih od 65 godina, 740.769 osoba mlađih od 65 godina koje imaju umjereni ili visoki rizik zbog neke od kroničnih bolesti ili zdravstvenih stanja te 100.431 radnik u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Kako se u toj skupini nalazi dobar dio od onih 239.000 koji su već preboljeli COVID-19 te zbog toga nisu dio druge faze cijepljenja, ali i radi nekih drugih preklapanja, plan za ovu fazu koja je trebala početi u veljači, a završiti do svibnja predviđa cijepljenje cca milijun građana.
Ako će u narednim mjesecima, sve do konca rujna ove godine, Hrvatska dobivati po 100.000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te 400.000 doza AstraZenece mjesečno, što približno odgovara ukupno ugovorenim količinama, i ako će se željeti cijepiti barem 70% onih koji su obuhvaćeni drugom fazom, onda će ona završiti najranije početkom srpnja, a najkasnije sredinom rujna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kladili smo se na pogrešnog konja
Već sam pisao kako se Hrvatska kladila na pogrešnoga konja u odabiru količina cjepiva te da za cjepivo AstraZenece nije problem samo cijeli niz nesretnih i nespretnih okolnosti koji su izazvali popriličnu skepsu velikoga dijela europske i hrvatske javnosti, već i posljednja preporuka britanskoga regulatora da između dvije doze cijepljenja treba proći barem 12 tjedana.
Budući da je za cjepivo Pfizera preporuka tri tjedna, a za cjepivo Moderne 28 dana, osoba koja je cijepljena AstraZenecom treba se ponašati i živjeti kao necijepljena barem dva mjeseca duže od onih koji prime jedno od prva dva cjepiva.
Njemački Robert Koch Institute objavio je u petak kako je od do sada isporučenih 736.800 doza cjepiva AstraZenece Njemačka iskoristila samo njih 87.000, iako u toj zemlji to cjepivo ne dobivaju osobe starije od 65 godina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nevolje oko cjepiva AstraZenece
Klaus Reinhard, čelni čovjek njemačke medicinske udruge, upozorio je liječnike i medicinske sestre mlađe od 65 godina da je krajnje „neprikladno“ njihovo odbijanje cjepiva AstraZenece, a Dilek Kalayci, šefica berlinskih zdravstvenih vlasti bila je prisiljena izjaviti kako za građane mlađe od 65 godina ne postoji „sloboda izbora cjepiva.“
Dodatne nevolje za AstraZenecu izazvala je Švicarska koja je početkom ovoga mjeseca uskratila odobrenje AstraZeneci zatraživši dodatne podatke i dokaze o kvaliteti i efikasnosti njenoga cjepiva.
Iako je Švicarska naručila čak 5,3 milijuna doza toga cjepiva realizacija međusobnoga ugovora vrlo je upitna i ovisna je o rezultatima novih testiranja u Sjevernoj i Južnoj Americi. U Švicarskoj je do subote iskorišteno 613.000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te bi iskakanje iz ugovora s AstraZenecom u bitnome usporilo planove cijepljenja za tu zemlju.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Započelo testiranje na Oxfordu
Svjetska zdravstvena organizacija polagala je najviše nade upravo u cjepivo AstraZenece, ponajviše zbog njegove višestruko niže nabavne cijene od mRNA cjepiva Pfizera i Moderne, te zbog manje zahtjevne manipulacije i čuvanja.
Dovođenje u pitanje njegove pouzdanosti i efikasnosti, i to ne samo u zaštiti od novih sojeva, može poremetiti planove cijepljenja u velikom broju država, uključujući i Hrvatsku. Britanski znanstvenici na Sveučilištu Oxford još su početkom mjeseca upravo zbog tih razloga započeli testiranje u kojemu sudjeluje 800 dobrovoljaca.
Svi oni najprije su dobili dozu adenovirusnoga vektorskog cjepiva AstraZenece, dio će dobiti i drugu dozu toga cjepiva, a dio mRNA cjepivo Pfizera, jedno i drugo u intervalu od 4 do 12 tjedana.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Što s početkom treće faze?
U svakom slučaju Hrvatska će s velikim nestrpljenjem čekati rezultate toga i prije spomenutih testiranja, ali i objave studija o rezultatima cijepljenja iz država koje su već tijekom siječnja i veljače uspjele procijepiti zavidan broj svojih građana. Još jednom moram ponoviti, pod uvjetom da Pfizer i Moderna isporučuju po 100.000 doza mjesečno, a AstraZeneca 400.000 doza mjesečno, Hrvatska će procijepiti 70% osoba iz druge faze objema dozama do polovice srpnja.
Hoće li prije lipnja ili srpnja početi isporuke cjepiva proizvođača Johnson&Johnson koje se jedino od spomenutih daje samo u jednoj dozi vrlo je upitno. Ako do tih isporuka ipak dođe mogla bi u ljeto započeti i treća faza cijepljenja koja obuhvaća sve ostale građane starije od 18 godina, a njih je barem 1 500 000.
Početak i završetak treće faze cijepljenja ovisit će i o trajnosti zaštite koje pružaju pojedina cjepiva te o mogućoj potrebi dodatnog cijepljenja u kasnu jesen i zimu onih koji su se cijepili u proljeće te naravno o dostupnosti svih cjepiva na tržištu.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Cijepljenje kroz brojke: Kako smo uspjeli cijepiti poražavajuće malo zdravstvenih radnika i što građane čeka do ljeta
Hrvatska je do subote utrošila ukupno 136 080 doza cjepiva, ali je samo 52 000 građana primilo obje doze
Ako će u narednim mjesecima, sve do konca rujna ove godine, Hrvatska dobivati po 100 000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te 400 000 doza AstraZenece mjesečno, i ako će se željeti cijepiti barem 70% onih koji su obuhvaćeni drugom fazom, onda će druga faza cijepljenja završiti najranije početkom srpnja, a najkasnije sredinom rujna
Hrvatska Vlada je na sjednici održanoj 23. prosinca prošle godine usvojila „Plan uvođenja, provođenja i plan cijepljenja protiv bolesti COVID-19“ koji je još uvijek na snazi, iako je već tjednima potpuno jasno da on neće moći biti ostvaren u planiranim rokovima.
Prema Planu u prvoj fazi trebalo je procijepiti 138.107 korisnika domova u sustavu socijalne skrbi te radnika u tome i zdravstvenome sustavu do konca siječnja, no ona još uvijek nije završena. Bloomberg navodi kako je Hrvatska do subote utrošila ukupno 136.080 doza cjepiva, ali je samo 52.000 građana primilo obje doze.
Upravo je porazno kako je do 14. veljače cijepljen samo 32.471 zdravstveni radnik, a samo 28.138 njih cijepljeno je objema dozama. Prema navedenome dokumentu Vlade Hrvatska ukupno ima 73.435 zdravstvenih radnika što znači da je cijepljenje završeno za svega 38,3% zaposlenih u zdravstvu.
Istraživanje među zdravstvenim radnicima
Devet zdravstvenih komora provelo je u prvoj polovini siječnja istraživanje o stavovima svoga članstva o pandemiji koronavirusa i cijepljenju protiv bolesti COVID-19. U istraživanju je sudjelovalo 8844 zdravstvenih radnika – liječnika, medicinskih sestara i tehničara, liječnika dentalne medicine, ljekarnika, fizioterapeuta i ostalih zaposlenih u javnom i privatnom zdravstvu.
Kako je 19% ispitanika bilo zaraženo ili vjeruje da je preboljelo COVID-19, bilo je za očekivati da će se gotovo svi ostali željeti cijepiti. Ali tako visok udio onih koje se žele cijepiti samo je među liječnicima – njih 4% ne želi se cijepiti, a 5% je neodlučno.
Među svim ostalim grupama ispitanika taj udio je značajno veći, tako da se čak 10% svih anketiranih nikako ne želi cijepiti, a narednih 10% još uvijek nije donijelo odluku. U ove udjele nisu uračunati oni koji su bili zaraženi.
Njih 5000 nije primilo ni prvu dozu
Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako do 14. veljače barem 5000 zdravstvenih radnika nije primilo čak ni prvu dozu cjepiva iako su to željeli učiniti. Zašto se čak njih 15.000 ne želi cijepiti ili je neodlučno zaslužuje ozbiljnu pažnju kako Vlade, tako i Ministarstva zdravstva i samih komora koje su provele ovo hvalevrijedno istraživanje.
Njihovo protivljenje cijepljenju prema odgovorima zabilježenim u istraživanju temelji se na nepovjerenju u cjepivo, podcjenjivanju opasnosti od zaraze i bolesti COVID-19 te na vrlo niskoj kolektivnoj odgovornosti koja polazi od pretpostavke kako će se ionako „svi ostali cijepiti pa onda ne trebaju i oni“.
Do svibnja cijepiti milijun građana
Hrvatska je u ponedjeljak 8. veljače započela drugu fazu cijepljenja u kojoj se nalazi 844.900 građana starijih od 65 godina, 740.769 osoba mlađih od 65 godina koje imaju umjereni ili visoki rizik zbog neke od kroničnih bolesti ili zdravstvenih stanja te 100.431 radnik u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Kako se u toj skupini nalazi dobar dio od onih 239.000 koji su već preboljeli COVID-19 te zbog toga nisu dio druge faze cijepljenja, ali i radi nekih drugih preklapanja, plan za ovu fazu koja je trebala početi u veljači, a završiti do svibnja predviđa cijepljenje cca milijun građana.
Ako će u narednim mjesecima, sve do konca rujna ove godine, Hrvatska dobivati po 100.000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te 400.000 doza AstraZenece mjesečno, što približno odgovara ukupno ugovorenim količinama, i ako će se željeti cijepiti barem 70% onih koji su obuhvaćeni drugom fazom, onda će ona završiti najranije početkom srpnja, a najkasnije sredinom rujna.
Kladili smo se na pogrešnog konja
Već sam pisao kako se Hrvatska kladila na pogrešnoga konja u odabiru količina cjepiva te da za cjepivo AstraZenece nije problem samo cijeli niz nesretnih i nespretnih okolnosti koji su izazvali popriličnu skepsu velikoga dijela europske i hrvatske javnosti, već i posljednja preporuka britanskoga regulatora da između dvije doze cijepljenja treba proći barem 12 tjedana.
Budući da je za cjepivo Pfizera preporuka tri tjedna, a za cjepivo Moderne 28 dana, osoba koja je cijepljena AstraZenecom treba se ponašati i živjeti kao necijepljena barem dva mjeseca duže od onih koji prime jedno od prva dva cjepiva.
Njemački Robert Koch Institute objavio je u petak kako je od do sada isporučenih 736.800 doza cjepiva AstraZenece Njemačka iskoristila samo njih 87.000, iako u toj zemlji to cjepivo ne dobivaju osobe starije od 65 godina.
Nevolje oko cjepiva AstraZenece
Klaus Reinhard, čelni čovjek njemačke medicinske udruge, upozorio je liječnike i medicinske sestre mlađe od 65 godina da je krajnje „neprikladno“ njihovo odbijanje cjepiva AstraZenece, a Dilek Kalayci, šefica berlinskih zdravstvenih vlasti bila je prisiljena izjaviti kako za građane mlađe od 65 godina ne postoji „sloboda izbora cjepiva.“
Dodatne nevolje za AstraZenecu izazvala je Švicarska koja je početkom ovoga mjeseca uskratila odobrenje AstraZeneci zatraživši dodatne podatke i dokaze o kvaliteti i efikasnosti njenoga cjepiva.
Iako je Švicarska naručila čak 5,3 milijuna doza toga cjepiva realizacija međusobnoga ugovora vrlo je upitna i ovisna je o rezultatima novih testiranja u Sjevernoj i Južnoj Americi. U Švicarskoj je do subote iskorišteno 613.000 doza cjepiva Pfizera i Moderne te bi iskakanje iz ugovora s AstraZenecom u bitnome usporilo planove cijepljenja za tu zemlju.
Započelo testiranje na Oxfordu
Svjetska zdravstvena organizacija polagala je najviše nade upravo u cjepivo AstraZenece, ponajviše zbog njegove višestruko niže nabavne cijene od mRNA cjepiva Pfizera i Moderne, te zbog manje zahtjevne manipulacije i čuvanja.
Dovođenje u pitanje njegove pouzdanosti i efikasnosti, i to ne samo u zaštiti od novih sojeva, može poremetiti planove cijepljenja u velikom broju država, uključujući i Hrvatsku. Britanski znanstvenici na Sveučilištu Oxford još su početkom mjeseca upravo zbog tih razloga započeli testiranje u kojemu sudjeluje 800 dobrovoljaca.
Svi oni najprije su dobili dozu adenovirusnoga vektorskog cjepiva AstraZenece, dio će dobiti i drugu dozu toga cjepiva, a dio mRNA cjepivo Pfizera, jedno i drugo u intervalu od 4 do 12 tjedana.
Što s početkom treće faze?
U svakom slučaju Hrvatska će s velikim nestrpljenjem čekati rezultate toga i prije spomenutih testiranja, ali i objave studija o rezultatima cijepljenja iz država koje su već tijekom siječnja i veljače uspjele procijepiti zavidan broj svojih građana. Još jednom moram ponoviti, pod uvjetom da Pfizer i Moderna isporučuju po 100.000 doza mjesečno, a AstraZeneca 400.000 doza mjesečno, Hrvatska će procijepiti 70% osoba iz druge faze objema dozama do polovice srpnja.
Hoće li prije lipnja ili srpnja početi isporuke cjepiva proizvođača Johnson&Johnson koje se jedino od spomenutih daje samo u jednoj dozi vrlo je upitno. Ako do tih isporuka ipak dođe mogla bi u ljeto započeti i treća faza cijepljenja koja obuhvaća sve ostale građane starije od 18 godina, a njih je barem 1 500 000.
Početak i završetak treće faze cijepljenja ovisit će i o trajnosti zaštite koje pružaju pojedina cjepiva te o mogućoj potrebi dodatnog cijepljenja u kasnu jesen i zimu onih koji su se cijepili u proljeće te naravno o dostupnosti svih cjepiva na tržištu.