HRT je genijalan. Zaključili su da ljudi ne vjeruju njihovoj informativi, pa smjesta imenovali istu glavnu urednicu

Nedavno usvojena Strategija razvoja HRT-a identificirala je informativni program kao jednu od najslabijih točaka kuće

FOTO: Pixsell

Kao jedan od ključnih uvjeta za povratak povjerenja građana navodi se "transparentnosti poslovanja i opravdanosti poslovnih odluka”. Ovo je današnji odgovor na pitanje koje točno uvjete iz natječaja nisu ispunili protukandidati Periše Čakarun: "Neki od kandidata nisu ispunili određene uvjete"

Krajem prošle godine HRT je usvojio Strategiju poslovanja i razvoja 2022.-2026., dokument kojim je, kako je navedeno i u samom njegovom podnaslovu, ova kuća težila “povratku relevantnosti”. “Cilj je jedan, vratiti relevantnost i povećati doseg HRT-a do kraja mandata”, zborio je glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb predstavljajući Strategiju Programskom vijeću kuće.

Jedan od mnogo načina koji su trebali dovesti do toga da HRT opet bude relevantan, a koji su opisani i u preko stotinu stranica dugačkom dokumentu, je – povjerenje. A ono, kako se razlaže u Strategiji proizlazi “ne samo iz vjerodostojnih informacija u našim programskim uslugama, nego i iz jasnoće uredničkih odluka (…) te iz transparentnosti poslovanja i opravdanosti poslovnih odluka”.

Bezuvjetno transparentno

Nema sumnje da je odabir čelne osobe informativnog dijela programa najvažnija poslovna odluka HRT-a s aspekta povjerenja javnosti. Bez profesionalnog i nepristranog informativnog programa, bilo koja javna televizija je tek gutač proračunskog novca i medijsko krilo PR odjela vladajuće stranke.

Dakle, odluka o izboru čelnice informativnog programa bogom je dani test za “transparentnost poslovanja i opravdanost poslovnih odluka” kao uvjeta za povratak povjerenja javnosti. S obzirom na to da je u odluci o izboru Katarine Periše Čakarun na (još) pet godina mandata navedeno tek kako je ona “ispunila sve uvjete iz natječaja”, zanimalo nas je koje točno uvjete iz natječaja nisu ispunili ostali kandidati (bilo ih je još troje).

Ovo je odgovor s HRT-a, osam mjeseci nakon što je Programsko vijeće usvojilo Strategiju koja govori o važnosti transparentnosti poslovanja i opravdanosti poslovnih odluka: “Povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta natječaja utvrdilo je da neki od kandidata nisu ispunili određene uvjete propisane natječajem”.

Povratak relevantnosti

Cijela priča je, dakako, najobičnija farsa. Svi radni dokumenti, strategije, akcijski planovi, papirnata busanja u prsa profesionalizma i transparentnosti, sva priča o težnjama povratku relevantnosti tek su, vjerojatno dobro plaćeni, tugaljivi podsjetnik na razliku između zakonom definiranih obaveza javne radiotelevizije i – stvarnosti.

“Nije moguće ostvariti cilj relevantnosti bez povjerenja građana. Ciljanim akcijskim planom HRT će utjecati na svaki element svoga djelovanja i poslovanja koji utječe na povjerenje građana kako bi se to povjerenje podiglo na razine koje uživaju relevantni europski javni nakladnici”, kaže se tako gordo u Strategiji. A neki od kandidata za čelnu poziciju na ključnom dijelu cijelog HRT-a, eto, nisu ispunili “određene uvjete propisane natječajem”.

Da nije zbog crtića?

Ispunila ih je, tako, samo Katarina Periša Čakarun, urednica koja vodi HRT-ov Informativno medijski servis još od 2016. godine. Nakon što je danas objavljena vijest o njenom reizboru, u prigodnoj izjavi kazala je kako će ona i njen urednički tim “i dalje dizati kvalitetu programa i biti zahvalni gledateljima na ukazanom povjerenju”.

Najsavršenije neinformirani čitatelj će na ovom mjestu dignuti obrve u nevjerici. Kvaliteta programa se “i dalje” diže? Zahvalni gledateljima na “ukazanom povjerenju”? A netom usvojena strategija se, doslovno, zove “Povratak relevantnosti”. Relevantnosti koja je, kaže se u dokumentu, ugrožena zbog “gubitka povjerenja građana, gubitka publike, lošeg upravljanja i drugih razloga”.

Da nisu, možda, kad već Periša Čakarun obećava kontinuitet, građani izgubili povjerenje zbog drugih dijelova firme? Zbog repriza serija i filmova? Jeftinih nota i grozomornih fora u zabavnom programu? Ukidanja crtića u 19.15?!

Loša ocjena za nepristranost i neovisnost

Ma kakvi. Sama Strategija baš informativni program označava kao jedan od najproblematičnijih dijelova kuće. “Danas informativni program HRT-a, bez obzira na dodijeljene mu značajne resurse, u javnosti ne uživa dovoljno povjerenje što potvrđuje istraživanje koje pokazuje da građani daju HRT-u lošu ocjenu za nepristranost i neovisnost. Takav dojam u javnosti zaslužuje svaki napor da, bez obzira na težinu i prepreke, u dogledno vrijeme ocjena bude bolja”, kaže se u Strategiji.

A tko je bila čelna osoba informativnog programa koji je, “bez obzira na dodijeljene mu značajne resurse”, takav da mu građani daju “lošu ocjenu za nepristranost i neovisnost”? Katarina Periša Čakarun.

Tko će povesti informativni program HRT-a od ocjene dovoljan do ocjene odličan, vratiti povjerenje građana i transformirati ga u nepristran i neovisan? Katarina Periša Čakarun, normalno.

“Gospodine Plenkoviću, dobra večer”

“Javnosti treba ustrajno objašnjavati zbog čega javnost financira javnu medijsku uslugu i kako se na taj način osigurava financijska, pa onda i urednička neovisnost javnog medijskog servisa”, kaže se u Strategiji poslovanja i razvoja 2022.-2026., koju je HRT usvojio krajem prošle godine, s podnaslovom “Povratak relevantnosti”.

“Gospodine Plenkoviću, dobra večer”, tako je Katarina Periša Čakarun počela intervju s premijerom u travnju 2020. godine, da bi nastavila s pitanjem o mjerama za spas gospodarstva i sindikatima koji upozoravaju da ih neki poslodavci zloupotrebljavaju.

“Gospodine Plenkoviću, dobra večer”

“Gospodine Plenkoviću, dobra večer”, tako je Katarina Periša Čakarun počela mail glasnogovorniku Vlade s unaprijed poslanim pitanjima za intervju s premijerom u travnju 2020. godine, da bi nastavila s pitanjima o mjerama za spas gospodarstva i sindikatima koji upozoravaju da ih neki poslodavci zloupotrebljavaju. Svih 18 minuta intervjua odrađeno je, tek uz koju stilsku izmjenu, po unaprijed poslanom predlošku.

Povratak relevantnosti, ukratko, sasvim je izvjestan. Kao i uvjerljivost ustrajnog objašnjavanja “zbog čega javnost financira javnu medijsku uslugu i kako se na taj način osigurava financijska, pa onda i urednička neovisnost javnog medijskog servisa”.