Zapadne države, EU i SAD, uvele su sankcije nekima od najbogatiji Rusa za koje se smatra da su bliski Putinu. Blokirane su im vile, jahte, računi u zapadnim bankama, zabranjen ulazak na područje EU-a. No, ruski građani, koji nisu pod sankcijama, mogu normalno putovati u EU, na primjer kao turisti.
Argumentacija Zelenskog
U EU se, međutim, počelo ozbiljno raspravljati o prijedlogu da se građanima Rusije prestanu izdavati vize za ulazak na područje Europske unije. Riječ je o vizama koje omogućavaju boravak do 90 dana, u turističke ili poslovne svrhe. Na to je prvi pozvao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedavnom intervjuu Washington Postu.
Zatvaranje granica, kazao je, najvažnija je sankcija jer “Rusi otimaju tuđu zemlju” i trebali bi “živjeti u svom svijetu dok ne promijene filozofiju”. Ljudi su, kaže, ti koji su birali vlast i sada se ne bore protiv nje i ne dovode je u pitanje. Zelenski smatra da bi zabranu trebalo uvesti na godinu dana.
Kakav bi bio učinak?
Logično je što ukrajinski dužnosnici zagovaraju ovakvu mjeru. Pokušat će apsolutno sve kako bi zaustaviti rat u svojoj zemlji i natjerali Putina na povlačenje. Jasno je da je svaka vrsta potencijalnog pritiska na Rusiju dobrodošla, s ciljem da se oslabi Putinova čvrsta vladavina u Moskvi.
Pitanje je, međutim, bi li ova mjera doista imala takav efekt, da uzdrma vlast ruskog predsjednika čiju stabilnost on osigurava represivnim mjerama i – što je dodatno naglašeno od početka rata – drakonskim zakonima. Uz to, lako je moguće da bi zabrana putovanja u EU za sve ruske građane bila kontraproduktivna.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ratuju, a slobodno putuju
Ideja ima zagovornike unutar Europske unije. Estonska premijera Kaja Kallas poručuje da treba stati na kraju turizmu iz Rusije i poentira da je posjet Europi “povlastica, a ne ljudsko pravo”. Prijedlog podržava i Finska čija premijerka Sanna Marin za Yle kaže da nije u redu da, dok Rusija “vodi agresivan, brutalan rat u Europi”, Rusi mogu normalno “putovati po Europi, biti turisti”.
Te članice EU-a s Rusijom dijele kopnenu granicu. S obzirom da je direktni zračni promet prema EU odredištima prekinut, u baltičkim državama i Finskoj smatraju da su oni pod većim pritiskom jer Rusi kopnenim putem mogu ući u EU samo preko njihovih granica, čak i kada im schengensku vizu izda neka druga članica.
Zajednička odluka EU-a
U Tallinu su odlučili da od ovog tjedna ruski državljani više neće moći ulaziti u zemlju s vizama koje je izdala Estonija. Zabrana se ne odnosi na vize koje izdaju druge članice, pa stoga tamošnje vlasti smatraju da je nužno donijeti zajedničku odluku, na razini EU.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Češka, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, krajem kolovoza planira to pitanje staviti na dnevni red ministarskog sastanka. Donošenje takve odluke imalo bi, istina, nekih prednosti. Primjerice, u pogledu javne percepcije: da Rusi ne mogu bezbrižno ljetovati na europskim obalama, dok ruska država i predsjednik vode bezobziran rat na europskom tlu.
Protiv ruskih špijuna
U argumentaciji se, dodatno, spominje i otežavanje ruskih obavještajnih aktivnosti u EU. Zabrana putovanja bi “smanjila utjecaj ruske tajne službe u EU”, citiraju mediji češkog ministra vanjskih poslova Jana Lipavskog.
Nadalje, zagovornici ove mjere smatraju da bi se time značajno povećao pritisak na Putinov režim, jer bi se poslao “vrlo jasan signal ruskom društvu”. Dodatno, povećao bi se pritisak na utjecajne građane Rusije – estonska premijerka sugerira da zabrana uopće ne bi u tolikoj mjeri pogodila “obične” Ruse.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Samo utjecajni putuju
“Samo deset posto ruske populacije putuje u inozemstvo, a upravo su ti ljudi, većinom iz Moskve i Sankt Peterburga, oni čije mišljenje vrijedi”, izjavila je nedavno. Tih deset posto bi, prema tome, trebali biti bogatiji – da si mogu priuštiti putovanja – ali i ljudi s većim utjecajem u ruskom društvu.
SAD i EU su, doduše, već direktno ciljale najuži krug oko Putina, kao i ljude koji su se obogatili zahvaljujući, među ostalim, ruskoj državi i vezama s ruskim predsjednikom. Njihova vrijedna imovina na Zapadu je blokirana, a oni na crnoj listi. To, međutim, zasad – koliko je poznato – nije imalo efekta na stabilnost Putinove vladavine.
Što s kritičarima režima?
Ideja o zabrani turističkih i poslovnih putovanja u EU za sve ruske građane ima i glasne kritičare. Upozorava se, među ostalim, da treba i dalje omogućiti protivnicima Putinova režima, političkim disidentima, kritičnim novinarima i aktivistima da mogu potražiti utočište u EU. Za bijeg iz nekog režima često se, kao krinka, koriste turističke vize.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Stoga bi, uvođenjem opće zabrane turističkih (i poslovnih) putovanja, Europska unija mogla posredno udariti i na protivnike Putinove vladavine i njegovog rata u Ukrajini, što sasvim sigurno ne bi trebala biti svrha. Upitno je pritom i može li zatvaranje granica doista proizvesti efekt masovnog nezadovoljstva koje bi moglo ugroziti Putina.
Radi se ipak o državi u kojoj se nezadovoljstvo i prosvjedi suzbijaju represivnim mjerama i drakonskim zakonima. Za rat u Ukrajini se, na primjer, ne smije koristiti riječ “rat” jer Kremlj tvrdi da se radi o “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Teza o antiruskim osjećajima
Ni u Berlinu nisu oduševljeni prijedlogom. Njemački kancelar Olaf Scholz kaže da se radi o “Putinovom ratu” zbog kojeg je EU već uvela niz dalekosežnih sankcija koje ciljaju pojedince, oligarhe i one koji podržavaju Putinov sustav političke moći. Kada bi mjere bile usmjerene protiv svih građana, to bi, smatra Scholz, moglo čak i oslabiti njihovu učinkovitost.
Članak se nastavlja ispod oglasa
To je rizik ovakve, kolektivne mjere koja bi se – možda uz neke nužne iznimke – odnosila na većinu ruskih građana. Iako bi to bila “jasna poruka” ruskom društvu, kako tvrde zagovornici, ta bi se poruka lako mogla i izvrnuti te poslužiti Kremlju kao argument za njihovu tezu, koju promoviraju od početka rata, da na Zapadu vladaju antiruski osjećaji i rusofobija, pa su zato na udaru svi ruski građani.
Logično je da europski dužnosnici žele pojačati pritisak na Putinovu Rusiju. De facto zatvaranje granica očito je potez o kojem će se unutar EU-a vrlo brzo, vrlo ozbiljno raspravljati. Ali Europska unija će morati naći odgovarajuću mjeru kako ne bi riskirala da njezine odluke budu kontraproduktivne.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Je li ideja da EU ukine vize za Ruse dobra? Pa baš i nije
De facto zatvaranje granica očito je potez o kojem će se unutar EU-a vrlo brzo, vrlo ozbiljno raspravljati
Iako bi to bila “jasna poruka” ruskom društvu, kako tvrde zagovornici, ta bi se poruka lako mogla i izvrnuti te poslužiti Kremlju kao argument za njihovu tezu, koju promoviraju od početka rata, da na Zapadu vladaju antiruski osjećaji i rusofobija, pa su zato na udaru svi ruski građani
Prije nekoliko dana mediji su objavili da je, od početka rata u Ukrajini, u Hrvatsku ušlo više ruskih državljana, nego ukrajinskih izbjeglica. Zbog sankcija koje je Zapad uveo Rusiji i Putinovom režimu – među ostalim, nema više letova iz Rusije direktno prema odredištima u Europskoj uniji – putovanja su teža, ali ne i nemoguća.
Zapadne države, EU i SAD, uvele su sankcije nekima od najbogatiji Rusa za koje se smatra da su bliski Putinu. Blokirane su im vile, jahte, računi u zapadnim bankama, zabranjen ulazak na područje EU-a. No, ruski građani, koji nisu pod sankcijama, mogu normalno putovati u EU, na primjer kao turisti.
Argumentacija Zelenskog
U EU se, međutim, počelo ozbiljno raspravljati o prijedlogu da se građanima Rusije prestanu izdavati vize za ulazak na područje Europske unije. Riječ je o vizama koje omogućavaju boravak do 90 dana, u turističke ili poslovne svrhe. Na to je prvi pozvao ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u nedavnom intervjuu Washington Postu.
Zatvaranje granica, kazao je, najvažnija je sankcija jer “Rusi otimaju tuđu zemlju” i trebali bi “živjeti u svom svijetu dok ne promijene filozofiju”. Ljudi su, kaže, ti koji su birali vlast i sada se ne bore protiv nje i ne dovode je u pitanje. Zelenski smatra da bi zabranu trebalo uvesti na godinu dana.
Kakav bi bio učinak?
Logično je što ukrajinski dužnosnici zagovaraju ovakvu mjeru. Pokušat će apsolutno sve kako bi zaustaviti rat u svojoj zemlji i natjerali Putina na povlačenje. Jasno je da je svaka vrsta potencijalnog pritiska na Rusiju dobrodošla, s ciljem da se oslabi Putinova čvrsta vladavina u Moskvi.
Pitanje je, međutim, bi li ova mjera doista imala takav efekt, da uzdrma vlast ruskog predsjednika čiju stabilnost on osigurava represivnim mjerama i – što je dodatno naglašeno od početka rata – drakonskim zakonima. Uz to, lako je moguće da bi zabrana putovanja u EU za sve ruske građane bila kontraproduktivna.
Ratuju, a slobodno putuju
Ideja ima zagovornike unutar Europske unije. Estonska premijera Kaja Kallas poručuje da treba stati na kraju turizmu iz Rusije i poentira da je posjet Europi “povlastica, a ne ljudsko pravo”. Prijedlog podržava i Finska čija premijerka Sanna Marin za Yle kaže da nije u redu da, dok Rusija “vodi agresivan, brutalan rat u Europi”, Rusi mogu normalno “putovati po Europi, biti turisti”.
Te članice EU-a s Rusijom dijele kopnenu granicu. S obzirom da je direktni zračni promet prema EU odredištima prekinut, u baltičkim državama i Finskoj smatraju da su oni pod većim pritiskom jer Rusi kopnenim putem mogu ući u EU samo preko njihovih granica, čak i kada im schengensku vizu izda neka druga članica.
Zajednička odluka EU-a
U Tallinu su odlučili da od ovog tjedna ruski državljani više neće moći ulaziti u zemlju s vizama koje je izdala Estonija. Zabrana se ne odnosi na vize koje izdaju druge članice, pa stoga tamošnje vlasti smatraju da je nužno donijeti zajedničku odluku, na razini EU.
Češka, koja trenutno predsjeda Europskom unijom, krajem kolovoza planira to pitanje staviti na dnevni red ministarskog sastanka. Donošenje takve odluke imalo bi, istina, nekih prednosti. Primjerice, u pogledu javne percepcije: da Rusi ne mogu bezbrižno ljetovati na europskim obalama, dok ruska država i predsjednik vode bezobziran rat na europskom tlu.
Protiv ruskih špijuna
U argumentaciji se, dodatno, spominje i otežavanje ruskih obavještajnih aktivnosti u EU. Zabrana putovanja bi “smanjila utjecaj ruske tajne službe u EU”, citiraju mediji češkog ministra vanjskih poslova Jana Lipavskog.
Nadalje, zagovornici ove mjere smatraju da bi se time značajno povećao pritisak na Putinov režim, jer bi se poslao “vrlo jasan signal ruskom društvu”. Dodatno, povećao bi se pritisak na utjecajne građane Rusije – estonska premijerka sugerira da zabrana uopće ne bi u tolikoj mjeri pogodila “obične” Ruse.
Samo utjecajni putuju
“Samo deset posto ruske populacije putuje u inozemstvo, a upravo su ti ljudi, većinom iz Moskve i Sankt Peterburga, oni čije mišljenje vrijedi”, izjavila je nedavno. Tih deset posto bi, prema tome, trebali biti bogatiji – da si mogu priuštiti putovanja – ali i ljudi s većim utjecajem u ruskom društvu.
SAD i EU su, doduše, već direktno ciljale najuži krug oko Putina, kao i ljude koji su se obogatili zahvaljujući, među ostalim, ruskoj državi i vezama s ruskim predsjednikom. Njihova vrijedna imovina na Zapadu je blokirana, a oni na crnoj listi. To, međutim, zasad – koliko je poznato – nije imalo efekta na stabilnost Putinove vladavine.
Što s kritičarima režima?
Ideja o zabrani turističkih i poslovnih putovanja u EU za sve ruske građane ima i glasne kritičare. Upozorava se, među ostalim, da treba i dalje omogućiti protivnicima Putinova režima, političkim disidentima, kritičnim novinarima i aktivistima da mogu potražiti utočište u EU. Za bijeg iz nekog režima često se, kao krinka, koriste turističke vize.
Stoga bi, uvođenjem opće zabrane turističkih (i poslovnih) putovanja, Europska unija mogla posredno udariti i na protivnike Putinove vladavine i njegovog rata u Ukrajini, što sasvim sigurno ne bi trebala biti svrha. Upitno je pritom i može li zatvaranje granica doista proizvesti efekt masovnog nezadovoljstva koje bi moglo ugroziti Putina.
Radi se ipak o državi u kojoj se nezadovoljstvo i prosvjedi suzbijaju represivnim mjerama i drakonskim zakonima. Za rat u Ukrajini se, na primjer, ne smije koristiti riječ “rat” jer Kremlj tvrdi da se radi o “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Teza o antiruskim osjećajima
Ni u Berlinu nisu oduševljeni prijedlogom. Njemački kancelar Olaf Scholz kaže da se radi o “Putinovom ratu” zbog kojeg je EU već uvela niz dalekosežnih sankcija koje ciljaju pojedince, oligarhe i one koji podržavaju Putinov sustav političke moći. Kada bi mjere bile usmjerene protiv svih građana, to bi, smatra Scholz, moglo čak i oslabiti njihovu učinkovitost.
To je rizik ovakve, kolektivne mjere koja bi se – možda uz neke nužne iznimke – odnosila na većinu ruskih građana. Iako bi to bila “jasna poruka” ruskom društvu, kako tvrde zagovornici, ta bi se poruka lako mogla i izvrnuti te poslužiti Kremlju kao argument za njihovu tezu, koju promoviraju od početka rata, da na Zapadu vladaju antiruski osjećaji i rusofobija, pa su zato na udaru svi ruski građani.
Logično je da europski dužnosnici žele pojačati pritisak na Putinovu Rusiju. De facto zatvaranje granica očito je potez o kojem će se unutar EU-a vrlo brzo, vrlo ozbiljno raspravljati. Ali Europska unija će morati naći odgovarajuću mjeru kako ne bi riskirala da njezine odluke budu kontraproduktivne.