Nakon što smo proslavili još jednu medalju sa Svjetskog nogometnog prvenstva hrvatske nogometne reprezentacije, polako ćemo se vratiti u realnost, a pred nama je vrlo neizvjesna godina. Nakon dvije godine vrlo snažnog oporavka od koronakrize, gdje smo prošle godine imali dvoznamenkasti rast BDP-a, a 2022. bismo trebali završiti s rastom do oko 6 posto, sljedeće godine očekuje nas snažno usporavanje.
Sve ukazuje na to da će u Europskoj uniji doći do recesije, a s obzirom na duboke ekonomske veze s nekim od najvećih europskih ekonomija, poput Italije i Njemačke, teško da ćemo i mi izbjeći koji kvartal u minusu, tako da nas 2023., prema sadašnjim prognozama, čeka rast BDP-a od svega 1 posto, što praktički znači stagnaciju.
Nastavlja se rast cijena, ali sporijim tempom
Za građane, jedan od najvećih problema, koji najdirektnije osjete na svojoj koži, bit će, svakako inflacija. Rast cijena i dalje obara rekorde. prije par dana Državni zavod za statistiku objavio je da je inflacija u studenom iznosila 13,5 posto. Najviše su porasle cijene hrane i pića i to za gotovo 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ipak, prognoze za sljedeću godinu, ako se pokažu točnima, ukazuju na usporavanje inflacije te bi ona u eurozoni, kojoj će sljedeće godine pripadati i Hrvatska, trebala iznositi negdje oko 6 posto. No, to i dalje znači rast cijena u odnosu na ove sadašnje, jedino što će on biti nešto blaži. Vraćanje inflacije u normalne okvire, od 2 do 3 posto, očekuje se tek 2024. godine.
Tržište rada trebalo bi ostati stabilno
Usprkos tome što radnicima plaće realno padaju, zbog snažnog rasta cijena, dobra vijest je to što će tržište rada ostati prilično snažno, bez obzira na usporavanje ekonomije. Snažan oporavak nakon koronakrize stvorio je veliku potražnju za radnicima, te je došlo i do rasta ukupne zaposlenosti.
Nezaposlenost je u Hrvatskoj pala na najnižu razinu u više desetljeća, te se izjednačila s europskim prosjekom, od oko 6 posto. Ni sljedeće godine ne očekuje se značajniji rast nezaposlenosti, te bi ona trebala ostati na otprilike istoj razini kao i ove godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Agresija na Ukrajinu glavni izvor neizvjesnosti
No, agresija Rusije na Ukrajinu i dalje stvara veliku nesigurnost, pa se u tom kontekstu i sve pozitivne prognoze vrlo lako mogu izjaloviti, a potencijal za moguće probleme i dalje je vrlo visok. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji nisu uspjele zaustaviti agresiju. Iako sankcije nedvojbeno stvaraju veliku dugoročnu štetu Rusiji i njihovoj ekonomiji, za sada nema naznaka da Putin u kraćem roku namjerava odustati od Ukrajine.
Odnosi s Rusijom snažno utječu na tržište energenata. Europska unija uspjela je dočekati ovu zimu punih skladišta plina, ali je još uvijek upitno što će biti sljedeće godine. Hoće li se uspjeti nabaviti dovoljno plina i po kojim cijenama.
Hrvatskoj sigurnost daje članstvo u eurozoni
Nedavno je stupio na snagu novi paket sankcija prema Rusiji, odnosno EU je ograničila cijenu ruske nafte, što bi im trebalo smanjiti prihode i staviti dodatni pritisak na njihove javne financije kojima se financira rat. S obzirom na dosadašnja iskustvo, teško da će i to uspjeti zaustaviti rat.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ono što će svakako Hrvatskoj u narednim godinama ići na ruku jest velik novac koji imamo na raspolaganju iz EU fondova. Osim toga, postajemo članica eurozone tako da smo i u smislu javnih financija znatno sigurniji – u slučaju potrebe možemo računati na pomoć financijskih mehanizama eurozone, a i u očima ulagača postajemo znatno sigurnija ulagačka destinacija.
Kada se razbudimo od slavlja zbog nogometa, sjetit ćemo se: čeka nas krizna, neizvjesna godina
Prognoze su vrlo loše: inflacija bi mogla iznositi oko 6 posto, što i dalje znači rast cijena
Ono što će svakako Hrvatskoj u narednim godinama ići na ruku jest velik novac koji imamo na raspolaganju iz EU fondova. Osim toga, postajemo članica eurozone tako da smo i u smislu javnih financija znatno sigurniji
Nakon što smo proslavili još jednu medalju sa Svjetskog nogometnog prvenstva hrvatske nogometne reprezentacije, polako ćemo se vratiti u realnost, a pred nama je vrlo neizvjesna godina. Nakon dvije godine vrlo snažnog oporavka od koronakrize, gdje smo prošle godine imali dvoznamenkasti rast BDP-a, a 2022. bismo trebali završiti s rastom do oko 6 posto, sljedeće godine očekuje nas snažno usporavanje.
Sve ukazuje na to da će u Europskoj uniji doći do recesije, a s obzirom na duboke ekonomske veze s nekim od najvećih europskih ekonomija, poput Italije i Njemačke, teško da ćemo i mi izbjeći koji kvartal u minusu, tako da nas 2023., prema sadašnjim prognozama, čeka rast BDP-a od svega 1 posto, što praktički znači stagnaciju.
Nastavlja se rast cijena, ali sporijim tempom
Za građane, jedan od najvećih problema, koji najdirektnije osjete na svojoj koži, bit će, svakako inflacija. Rast cijena i dalje obara rekorde. prije par dana Državni zavod za statistiku objavio je da je inflacija u studenom iznosila 13,5 posto. Najviše su porasle cijene hrane i pića i to za gotovo 20 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ipak, prognoze za sljedeću godinu, ako se pokažu točnima, ukazuju na usporavanje inflacije te bi ona u eurozoni, kojoj će sljedeće godine pripadati i Hrvatska, trebala iznositi negdje oko 6 posto. No, to i dalje znači rast cijena u odnosu na ove sadašnje, jedino što će on biti nešto blaži. Vraćanje inflacije u normalne okvire, od 2 do 3 posto, očekuje se tek 2024. godine.
Tržište rada trebalo bi ostati stabilno
Usprkos tome što radnicima plaće realno padaju, zbog snažnog rasta cijena, dobra vijest je to što će tržište rada ostati prilično snažno, bez obzira na usporavanje ekonomije. Snažan oporavak nakon koronakrize stvorio je veliku potražnju za radnicima, te je došlo i do rasta ukupne zaposlenosti.
Nezaposlenost je u Hrvatskoj pala na najnižu razinu u više desetljeća, te se izjednačila s europskim prosjekom, od oko 6 posto. Ni sljedeće godine ne očekuje se značajniji rast nezaposlenosti, te bi ona trebala ostati na otprilike istoj razini kao i ove godine.
Agresija na Ukrajinu glavni izvor neizvjesnosti
No, agresija Rusije na Ukrajinu i dalje stvara veliku nesigurnost, pa se u tom kontekstu i sve pozitivne prognoze vrlo lako mogu izjaloviti, a potencijal za moguće probleme i dalje je vrlo visok. Sankcije koje je Zapad nametnuo Rusiji nisu uspjele zaustaviti agresiju. Iako sankcije nedvojbeno stvaraju veliku dugoročnu štetu Rusiji i njihovoj ekonomiji, za sada nema naznaka da Putin u kraćem roku namjerava odustati od Ukrajine.
Odnosi s Rusijom snažno utječu na tržište energenata. Europska unija uspjela je dočekati ovu zimu punih skladišta plina, ali je još uvijek upitno što će biti sljedeće godine. Hoće li se uspjeti nabaviti dovoljno plina i po kojim cijenama.
Hrvatskoj sigurnost daje članstvo u eurozoni
Nedavno je stupio na snagu novi paket sankcija prema Rusiji, odnosno EU je ograničila cijenu ruske nafte, što bi im trebalo smanjiti prihode i staviti dodatni pritisak na njihove javne financije kojima se financira rat. S obzirom na dosadašnja iskustvo, teško da će i to uspjeti zaustaviti rat.
Ono što će svakako Hrvatskoj u narednim godinama ići na ruku jest velik novac koji imamo na raspolaganju iz EU fondova. Osim toga, postajemo članica eurozone tako da smo i u smislu javnih financija znatno sigurniji – u slučaju potrebe možemo računati na pomoć financijskih mehanizama eurozone, a i u očima ulagača postajemo znatno sigurnija ulagačka destinacija.