Polazišna, nulta točka cirkusa kojem svjedočimo se možda može dijelom opravdati. Hrvatska nije naručila dovoljno cjepiva jer nije iskoristila kvote za narudžbe koje je imala u okviru EU – Vlada je sve karte stavila na najjeftinije cjepivo, AstraZenecu.
Cjepivo za frenda
Pravi cirkus počeo je, međutim, nakon što je cjepivo konačno i nepodnošljivo sporo, počelo stizati. O cijepljenju “preko reda” već je manje-više sve rečeno, ostaje samo za zaključiti da, savršeno očekivano, zbog njega apsolutno nitko neće odgovarati. I da je savršeno jasno da su preko reda i dobrog ukusa do svoje doze cjepiva došli i prvi, drugi i treći ešaloni ljudi bliskih vlasti na svim razinama. I njihovi članovi obitelji, ljubavnici/e, malo bolji prijatelji…
Ni to, međutim, nažalost nije bio vrhunac cirkusa u koji se pretvara spasonosna javnozdravstvena intervencija, po dimenzijama i važnosti neusporediva s bilo čim što su građani RH doživjeli od rata naovamo.
Vremena je bilo dovoljno
Da će procjepljivanje populacije biti zahtjevna logistička operacija zna se, piše i analizira još od ožujka 2020. godine, otkad je postalo jasno da će koronavirus zavladati globusom. Ako ičeg nije nedostajalo u pandemijskim danima, tjednima i mjesecima – nije nedostajalo vremena za pripremu.
U Hrvatskoj danas, u travnju 2021. godine, procjepljivanje stanovništva provodi se, međutim, u atmosferi kaosa i alanfordovske improvizacije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kronične bolesti, ali ne u prvoj verziji
Možda je najbolje krenuti od početka – okej, ne mora se ni od samog početka, od platforme koja je prvi dan radila do kraja radnog vremena i sličnih ludorija koje je javnost već apsolvirala i koje se, uz mega razinu dobrohotnosti, može smjestiti u poslovicu o vodi i prvim mačićima.
No, stvar je mnogo ozbiljnija. U početnoj fazi internetska platforma za prijavu na cijepljenje nije imala mogućnost razlikovanja zdravih građana i onih koji pate od kroničnih bolesti – što je ključan kriterij za prednost pri cijepljenju. Ta opcija dodana je tek kasnije.
Glazba iz našeg studija
Oni s kroničnim bolestima koji su se, očekivano, požurili prijaviti su tako ostali u svojevrsnom limbu – prijavljeni su kao potpuno zdravi ljudi i smješteni u donji dom ljestvice prioriteta. Prijavu ne mogu nadopuniti, sustav ne podržava tu mogućnost, a ne mogu se ni ponovno prijaviti – jer su već prijavljeni.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Cirkus? Polako, ima još. Pokušaj rješavanja opisanog ili sličnog problema ili obična prijava za cijepljenje na telefonski broj koji je za to rezerviran (0800-0011), pak, zvuči otprilike ovako: “Vaš poziv nam je važan, molimo pričekajte javljanje operatera”… (glazba, dugo)…Vaš poziv je trenutno sedmi na listi čekanja, molimo pričekajte javljanje operatera…(glazba, dugo)… Žao nam je, svi agenti su trenutno zauzeti, molimo pokušajte kasnije”.
Da nije milenijski bug?
Kaos? O, tek smo krenuli. Čak i oni, naime, koji su se uspjeli najurednije i najpotpunije prijaviti internetskom platformom, čekajući da ih se pozove na cijepljenje vide vrlo neobične pojave – poput one koja je jučer eksplodirala u Slobodnoj Dalmaciji – da je svoj termin dobio 20-godišnji student, a njegovi roditelji – nisu.
Centralizirana baza podataka iz koje bi se jednostavno pozivalo po prioritetima (godine, bolesti) očito ne postoji – iako su iz ministarstva ponudili objašnjenje kako je došlo do “tehničke pogreške prilikom automatske obrade datoteke samo za utorak, i to samo za preostale termine”, to new age objašnjenje za funkcioniranje softvera slabo drži vodu i samo po sebi. Jer, nekako, programi obično jednako rade i u utorak i u srijedu i petak… Jedino ako nije odjednom proradio onaj milenijski bug koji je brinuo javnost u prosincu 1999. godine.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Promocije na Gmailu
Da baza podataka onih koji bi se cijepili ne postoji, bez obzira na čaranja o tome koji dan algoritam radi kako treba, pokazuje i objašnjenje iz ministarstva dano Jutarnjem listu u kojem se kaže kako obiteljski liječnici nisu prijavili sve svoje pacijente koji su izrazili želju za cijepljenjem.
Tako se dosta plastično pokazalo kako i koliko najvažnija javnozdravstvena intervencija u 21. stoljeću tako, eto, u Hrvatskoj ovisi o vremenu i dobroj volji ionako preopterećenih liječnika obiteljske medicine. I o tome – i to je dio objašnjenja nadležnih! – je li poruka o terminu za cijepljenje možda otišla u Gmail rubriku – promocije.
Gorak dio kaotičnog cirkusa
No, kaotični cirkus tek dolazi do doista gorkog dijela. Naime, nije samo problem s redoslijedom cijepljenja na zagrebačkom Velesajmu ili na drugim masovnim punktovima. Sustav je tako postavljen, zapravo nepostavljen, da je njegova sasvim normalna posljedica da se u jednom gradu cijepe zdravi i mlađi od 50, a u nekom drugom još na red nisu došli ni ljudi na pragu devetog desetljeća života i sa zavidnim brojem kroničnih bolesti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ta činjenica je potpuni i konačni poraz priče o organizaciji cijepljenja hrvatskih građana, podcrtana sumornim i upornim rastom krivulje trećeg pandemijskog vala. Sustav se jednostavno rasuo, raspršio u atmosferu kaosa i alanfordovske improvizacije.
Hura, stiže Akcijski plan
Eh, da. Ministarstvo zdravstva već tjednima oklijeva s odgovorom na pitanja Telegrama o tome koje su firme i za koliko novca dobile posao izrade platforme za cijepljenje. One koja, kako se pokazuje, ima određenih problema s utorkom.
Priče o eventualnoj odgovornosti za sav izluđujući nered oko cijepljenja, možda i nekakvim, sakloni Bože, ostavkama – naravno, nema ni u naznakama. Jer će, zar ste sumnjali, sve biti u redu. Evo, danas je održan međuresorni sastanak na kojemu se raspravljalo o nastavku cijepljenja prioritetnih skupina. Pa kaže: “U roku od nekoliko dana slijedi izrada Akcijskog plana kojim će se definirati redoslijed i način prioritetnog procjepljivanja”. Sve je, dakle, dobro. Najbolje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kako se hrvatski sustav cijepljenja rasuo u apsolutni kaos i alanfordovske improvizacije
Iako je bilo dovoljno vremena za pripremu, cijepljenje provodimo uz bizarne nelogičnosti
Sustav je tako postavljen, zapravo nepostavljen, da je njegova sasvim normalna posljedica da se u jednom gradu cijepe zdravi i mlađi od 50, a u nekom drugom još na red nisu došli ni ljudi na pragu devetog desetljeća života i sa zavidnim brojem kroničnih bolesti
Polazišna, nulta točka cirkusa kojem svjedočimo se možda može dijelom opravdati. Hrvatska nije naručila dovoljno cjepiva jer nije iskoristila kvote za narudžbe koje je imala u okviru EU – Vlada je sve karte stavila na najjeftinije cjepivo, AstraZenecu.
Stoga se donekle i samo dijelom može shvatiti kad premijer Andrej Plenković kaže da bi ih se, da su iskoristili pune kvote za sva cjepiva, napadalo za rastrošnost. Bi. Pa opet, šparanje na cjepivu usred stoljetne pandemije ne zvuči baš kao najracionalniji od svih odabira.
Cjepivo za frenda
Pravi cirkus počeo je, međutim, nakon što je cjepivo konačno i nepodnošljivo sporo, počelo stizati. O cijepljenju “preko reda” već je manje-više sve rečeno, ostaje samo za zaključiti da, savršeno očekivano, zbog njega apsolutno nitko neće odgovarati. I da je savršeno jasno da su preko reda i dobrog ukusa do svoje doze cjepiva došli i prvi, drugi i treći ešaloni ljudi bliskih vlasti na svim razinama. I njihovi članovi obitelji, ljubavnici/e, malo bolji prijatelji…
Ni to, međutim, nažalost nije bio vrhunac cirkusa u koji se pretvara spasonosna javnozdravstvena intervencija, po dimenzijama i važnosti neusporediva s bilo čim što su građani RH doživjeli od rata naovamo.
Vremena je bilo dovoljno
Da će procjepljivanje populacije biti zahtjevna logistička operacija zna se, piše i analizira još od ožujka 2020. godine, otkad je postalo jasno da će koronavirus zavladati globusom. Ako ičeg nije nedostajalo u pandemijskim danima, tjednima i mjesecima – nije nedostajalo vremena za pripremu.
U Hrvatskoj danas, u travnju 2021. godine, procjepljivanje stanovništva provodi se, međutim, u atmosferi kaosa i alanfordovske improvizacije.
Kronične bolesti, ali ne u prvoj verziji
Možda je najbolje krenuti od početka – okej, ne mora se ni od samog početka, od platforme koja je prvi dan radila do kraja radnog vremena i sličnih ludorija koje je javnost već apsolvirala i koje se, uz mega razinu dobrohotnosti, može smjestiti u poslovicu o vodi i prvim mačićima.
No, stvar je mnogo ozbiljnija. U početnoj fazi internetska platforma za prijavu na cijepljenje nije imala mogućnost razlikovanja zdravih građana i onih koji pate od kroničnih bolesti – što je ključan kriterij za prednost pri cijepljenju. Ta opcija dodana je tek kasnije.
Glazba iz našeg studija
Oni s kroničnim bolestima koji su se, očekivano, požurili prijaviti su tako ostali u svojevrsnom limbu – prijavljeni su kao potpuno zdravi ljudi i smješteni u donji dom ljestvice prioriteta. Prijavu ne mogu nadopuniti, sustav ne podržava tu mogućnost, a ne mogu se ni ponovno prijaviti – jer su već prijavljeni.
Cirkus? Polako, ima još. Pokušaj rješavanja opisanog ili sličnog problema ili obična prijava za cijepljenje na telefonski broj koji je za to rezerviran (0800-0011), pak, zvuči otprilike ovako: “Vaš poziv nam je važan, molimo pričekajte javljanje operatera”… (glazba, dugo)…Vaš poziv je trenutno sedmi na listi čekanja, molimo pričekajte javljanje operatera…(glazba, dugo)… Žao nam je, svi agenti su trenutno zauzeti, molimo pokušajte kasnije”.
Da nije milenijski bug?
Kaos? O, tek smo krenuli. Čak i oni, naime, koji su se uspjeli najurednije i najpotpunije prijaviti internetskom platformom, čekajući da ih se pozove na cijepljenje vide vrlo neobične pojave – poput one koja je jučer eksplodirala u Slobodnoj Dalmaciji – da je svoj termin dobio 20-godišnji student, a njegovi roditelji – nisu.
Centralizirana baza podataka iz koje bi se jednostavno pozivalo po prioritetima (godine, bolesti) očito ne postoji – iako su iz ministarstva ponudili objašnjenje kako je došlo do “tehničke pogreške prilikom automatske obrade datoteke samo za utorak, i to samo za preostale termine”, to new age objašnjenje za funkcioniranje softvera slabo drži vodu i samo po sebi. Jer, nekako, programi obično jednako rade i u utorak i u srijedu i petak… Jedino ako nije odjednom proradio onaj milenijski bug koji je brinuo javnost u prosincu 1999. godine.
Promocije na Gmailu
Da baza podataka onih koji bi se cijepili ne postoji, bez obzira na čaranja o tome koji dan algoritam radi kako treba, pokazuje i objašnjenje iz ministarstva dano Jutarnjem listu u kojem se kaže kako obiteljski liječnici nisu prijavili sve svoje pacijente koji su izrazili želju za cijepljenjem.
Tako se dosta plastično pokazalo kako i koliko najvažnija javnozdravstvena intervencija u 21. stoljeću tako, eto, u Hrvatskoj ovisi o vremenu i dobroj volji ionako preopterećenih liječnika obiteljske medicine. I o tome – i to je dio objašnjenja nadležnih! – je li poruka o terminu za cijepljenje možda otišla u Gmail rubriku – promocije.
Gorak dio kaotičnog cirkusa
No, kaotični cirkus tek dolazi do doista gorkog dijela. Naime, nije samo problem s redoslijedom cijepljenja na zagrebačkom Velesajmu ili na drugim masovnim punktovima. Sustav je tako postavljen, zapravo nepostavljen, da je njegova sasvim normalna posljedica da se u jednom gradu cijepe zdravi i mlađi od 50, a u nekom drugom još na red nisu došli ni ljudi na pragu devetog desetljeća života i sa zavidnim brojem kroničnih bolesti.
Ta činjenica je potpuni i konačni poraz priče o organizaciji cijepljenja hrvatskih građana, podcrtana sumornim i upornim rastom krivulje trećeg pandemijskog vala. Sustav se jednostavno rasuo, raspršio u atmosferu kaosa i alanfordovske improvizacije.
Hura, stiže Akcijski plan
Eh, da. Ministarstvo zdravstva već tjednima oklijeva s odgovorom na pitanja Telegrama o tome koje su firme i za koliko novca dobile posao izrade platforme za cijepljenje. One koja, kako se pokazuje, ima određenih problema s utorkom.
Priče o eventualnoj odgovornosti za sav izluđujući nered oko cijepljenja, možda i nekakvim, sakloni Bože, ostavkama – naravno, nema ni u naznakama. Jer će, zar ste sumnjali, sve biti u redu. Evo, danas je održan međuresorni sastanak na kojemu se raspravljalo o nastavku cijepljenja prioritetnih skupina. Pa kaže: “U roku od nekoliko dana slijedi izrada Akcijskog plana kojim će se definirati redoslijed i način prioritetnog procjepljivanja”. Sve je, dakle, dobro. Najbolje.