Kineski predsjednik pokreće kampanju kojom, tvrdi, namjerava smanjiti društevne nejednakosti. Neki se boje da je to početak nove kulturne revolucije

Hoće li vlada intervenirati?

Evergrande ima 80.000 investitora koji su svoj novac uložili u 1.300 projekata s nekretninama u 280 gradova Kine. Tvrtka se bavi proizvodnjom električnih vozila, upravljanjem imovinom, filmom i TV-om, izgradnjom tematskih parkova, životnim osiguranje, proizvodnjom hrane, mineralne vode i adaptiranih mlijeka za bebe. Posjeduje i bolnicu. Podružnica za upravljanje imovinom, Evergrande Property Services, ima približno 2.800 projekata u 310 gradova u Kini.

Pred sjedištem tvrtke u Shenzhenu ogorčeni kupci stanova, ulagači pa i zaposlenici već danima prosvjeduju. Stoga se sada postavlja temeljno pitanje na koje nitko nema odgovora: hoće li vlada, bojeći se nemira, ali i kolapsa mnogih tvrtki, pokušati sanirati tu tvrtku ili će teret bankrota prevaliti na dioničare, ulagače, kupce stanova?

Na udaru novih zakona su tehnološki divovi

Sve to događa se u krajnje nepovoljno vrijeme po vlasti u Pekingu. Zbog novih zakona i kampanje Komunističke partije protiv rastućih društvenih nejednakosti, brojne moćne privatne kineske tvrtke u posljednje vrijeme izgubile su nevjerojatnih 1,2 trilijuna dolara tržišne vrijednosti. Kineske vlasti počele su kažnjavati velike tvrtke enormnim novčanim iznosima, zabranjuju aplikacije u trgovinama i zahtijevaju od nekih tvrtki da promjene način poslovanja. Na udaru su se našli tehnološki divovi, ali i industrija obrazovanja i dostave hrane.

Cilj je, tvrde u Pekingu, zaštititi gospodarstvo i građane od nestabilnosti i zabrinutosti zbog prekomjernog radnog vremena. Svjetski brend Alibaba (BABA) kažnjen je s rekordnih 2,8 milijardi dolara nakon što su regulatori optužili tvrtku za monopol nad e-trgovinom. Div Tencent (TCEHY) na čijoj se platformi stotine milijuna Kineza zabavljaju, mediji su optužili da propagira igre koje su opijum za narod. Platformu za e-trgovinu Pinduoduo (PDD) upravo se istražuju zbog monopolskog ponašanja.

Nije dopušteno širenje tvrtke Ant Group, u vlasništvu mogula Jacka Maa, najpoznatije po aplikaciji za plaćanje Alipay, vrijedne 37 milijardi dolara. Umjesto toga, naređeno im je da restrukturiraju poslovanje. Vlasti istražuju Maovu platformu za e-trgovinu, Alibabu i Didi Chuxing, dominantnog operatora u zemlji, zbog njihove prakse zaštite podataka, a pod istragom su i kineske tvrtke koje kotiraju burzama u SAD-u. Tvrtku Meituan, koja se bavi dostavom hrane, tvrtku za usluge prijevoza Didi i tvrtku Ctrip koja pruža internetske putne usluge, već duže vrijeme optužuju da manipuliraju podacima građana.

Alibaba i najveći konkurent izdvajaju 15,5 milijardu dolara

Kineski vođa Xi Jinping objasnio je na sjednici Odbora za financijska i ekonomska pitanja Komunističke partije, kojemu je predsjedavajući, kako je potrebno „regulirati pretjerano visoke prihode“ da bi se osigurao „zajednički prosperitet za sve.“ Han Wenxiu, visoki vladin gospodarski dužnosnik, pokušao je uvjeriti javnost da poticanje zajedničkog prosperiteta nikako ne znači da će Kina „opljačkati bogate kako bi pomogla siromašnima“. Unatoč tome, veliki broj tvrtki odmah se odazvao pozivu predsjednika Xija obećavajući milijarde dolara za dobrotvorne svrhe i socijalnu skrb.

Pa su tako Alibaba i njen najveći konkurent, grupa Pony Ma’s Tencent, namijenili više od 15,5 milijardi dolara za zajedničke ciljeve povezane s prosperitetom. „Zajednički prosperitet nije egalitarizam“, objavljeno je u komentaru novinska agencija Xinhua. „To nikako nije pljačka bogatih kako bi se pomoglo siromašnima, kako su to pogrešno protumačili neki zapadni mediji,“ zaključuje se u komentaru.

“Ovo je povratak početnim težnjama stranke. Tržište kapitala više neće biti raj koji će kapitaliste omogućiti da se obogate preko noći, kulturno tržište više neće biti raj za priredbe u kojima se djeca pretvaraju u zvijezde niti će moći promovirati zapadnu kulturu”, objašnjava se. Državni komentator Ren Yi traži od ljudi da prosuđuju vlast Xi Jinpinga ne prema nekim oštrim potezima, već prema njegovim ciljevima. „A to su niži životni troškovi za kinesku srednju klasu te veća kontrola monopolskih ovlasti tehnoloških divova u zemlji“, rekao je.

‘Naša vlada se bavi sukobom između interesnih skupina i građana’

Ren je u jednom eseju objasnio da je proširenje jednakih mogućnosti važno kako bi se spriječilo učvršćivanje klasa, poboljšala društvena mobilnost i održala vitalnost društva. „Ako se zapadna politika više bavi sukobom između pojedinaca i vlade, naša politika se bavi sukobom između interesnih skupina i građana.“ Peking je zabranio privatnim obrazovnim ustanovama ostvarivanje prekomjerne dobiti.

Reakcija je to na sve veće nejednakosti u obrazovanju, jer bogati imaju prilike studirati na skupim privatnim fakultetima i stjecati kvalitetnije obrazovanje, dok istodobno privatni univerziteti ostvaruju enormnu dobit. Zbog toga je vlada najavila ograničenja profita, tvrdeći da je tu industriju „oteo“ kapital i da je „narušena priroda obrazovanja.“

Analitičari Goldman Sachsa nazvali su novu strategiju predsjednika Xi Jinpinga „uravnoteženjem socijalizma i tržišta kapitala. Kineske vlasti drže prioritetom socijalnu skrb i preraspodjelu bogatstva u odnosu na tržišta kapitala u područjima koja se smatraju društvenim potrepštinama i javnim dobrima”.

Partija je postavila prioritet ‘zajedničkog prosperiteta za sve’

I dok se u zapadnim medijima te odluke tumače kao pokušaj Komunističke partije da vrati nadzor nad tvrtkama i kapitalom koji je enormno narastao i koji se potpuno oteo kontroli, dodatnu paniku u svijetu biznisa izazvala je najava kineskog vođe Xi Jinpinga da će se početi regulirati pretjerano visoki prihodi, te da će se poticati pojedince i poduzeća s visokim prihodima da više zarađenog novca vrate društvu.

Time nisu bili zatečeni samo kineski bogataši nego i najveći svjetski proizvođači luksuznih roba. Bilo je dovoljno da Komunistička partija Kine kao svoj prioritet postavi „zajednički prosperitet za sve“, što se protumačilo kao najavu ozbiljnije preraspodjele bogatstva, pa da gotovo preko noći tržišna vrijednost LVMH -a, Hermèsa, Keringa, Richemonta i Burberryja padne za čak 61,7 milijardi eura.

Neizdrživo razmetanje bogatstvom za većinu društva

Prema agenciji Jefferies, Kina je bila glavni motor svjetskog rasta prodaje luksuznih roba. Samo ove godine kineski potrošači kupit će 45 posto svih luksuznih roba u svijetu, u odnosu na 37 posto u 2019. godini. Po agenciji, najveći je kupac skupih brendova mala skupina ultra bogatih Kineza, kojih ima oko 110.000, a svaki od njih godišnje troši više od 100.000 eura na modu i nakit.

Takvo razmetanje bogatstvom postalo je neizdrživo za većinu kineskog društva, pa je bilo samo pitanje vremena kad će se podići porezi na luksuzne robe, nametnuti ograničenja oglašavanja te pojačati graničnu kontrolu daigoua, profesionalnih kupaca koji putuju u inozemstvo radi kupnje u ime Kineza. Unatoč pandemiji, prodaja luksuzne robe u Kini, uglavnom preko Interneta, porasla je prošle za zapanjujućih 48 posto na oko 54 milijarde dolara.

Kineski udio na svjetskom tržištu luksuzne robe se udvostručio

Kineski udio na svjetskom tržištu luksuzne robe prošle se godine gotovo udvostručio, narastavši s oko 11 posto u 2019. na 20 posto u 2020., dok je globalno tržište luksuza palo po stopi od 23 posto u 2020. Luksuzni brendovi, uključujući Pradu, MiuMiu, Bvlgari, Louis Vuitton, Hermès i Gucci, otvarali su trgovine na Tmall-u, B2C internetskom tržištu Alibaba Grupe.

Prema podacima koje je otkrio Tmall, od siječnja do studenog internetska prodaja luksuznog Tmall Internationala porasla je 72 posto na godišnjoj razini. Da su se u Kini počele događati tektonske promjene ne samo u ekonomskom i financijskom, već u svim segmentima života, pokazuju najnovija događanja u kineskoj industriji zabave.

Glumica Zhao Wei preko noći nestala s interneta

Zhao Wei, najpopularnija kineska glumica koja je postala poslovni mogul i koja je imala je 86 milijuna obožavatelja na Weibu, kineskoj varijanti Twittera, preko noći je nestala iz javnosti i s interneta. Wei je također režirala nagrađivane filmove, prodala je milijune ploča kao pop pjevačica, a bogatstvo je uvećala kao ulagač u kineske tehnološke i zabavne tvrtke.

Sada je 45-godišnja zvijezda izbrisana s kineskog interneta, a njeni projekti, poput popularne TV serije i hvaljenog filma Tako mlad, naprosto su nestali. Zhao Wei je tek jedna od žrtava najnovije kampanje komunističke partije da se zaustavi „rast nezdrave kulture slavnih.“ Ta akcija treba pokazati da nitko, bez obzira na to koliko bogat ili popularan, nije tako velik da bi izbjegao nadzoru partije. Očekuje se da će taj potez učiniti i druge slavne osobe iznimno opreznima i proaktivnim u prihvaćanju ciljeva režima.

Posljednjih nekoliko tjedana sličnu sudbinu doživjele su i druge slavne osobe, poput glumice Zheng Shuang, koja je zbog utaje poreza kažnjena s čak 46 milijuna dolara te 30-godišnjeg glumca Zhang Zhehana za kojeg je utvrđeno da je bio u blizini kontroverznog svetišta Yasukuni u Japanu, gdje su sahranjeni japanski vojnici, uključujući ratne zločince.

Zabranjeni ‘abnormalna estetika’, ‘feminizirani muškarci’….

Istodobno je zabranjeno rangiranje poznatih osoba na platformama društvenih medija, ne dopuštaju se nastupi umjetnika koji ne zadovoljavaju političke ili moralne standarde te se zabranjuje praviti zvijezde od djece koja nastupaju u zabavnim emisijama. S tim ciljem su zabranjeni i neki talent showovi u kojima se promoviraju feminizirani muškarci jer to ima, tvrde vlasti, poguban utjecaj na mlade Kineze.

Zabranjena je također „abnormalna estetika“ koja promovira „feminizirane“ muškarce, „vulgarne influencere“ te „moralno posrnule“ izvođače. Sve to, kažu, izaziva „kaos među fanovima”, umjesto da se stvara atmosfera ljubavi prema komunističkoj partiji i državi, te poštovanje za moralnost i umjetnost“.

S internetskih platformi izbrisano preko 150.000 ‘štetnih informacija’

Posljednjih mjeseci, nadzornici kibernetičkog prostora su izbrisali više od 150.000 „štetnih informacijama“ s internetskih platformi te zatvorili preko 1300 chat grupa. Vlast je pak pozvala medije da se „odupru pokazivanju bogatstva i tračeva, negativnih vrućih tema i vulgarnih internet celebrityja“, a sastavili su i listu od 24 programa koje oni smatraju najboljima, Očekivano, mnogi su povezani s kineskim vođom Xi Jinpingom.

Cecilia Yau, koja vodi kinesku zabavnu i medijsku praksu PwC-a, rekla je da “konzervativni pristup” Pekinga slici muškog tijela, kao i nedavna odluka o skraćivanju broja sati koje djeca smiju provesti igrajući se na mreži, imao podršku javnosti. Vrhovni sud proglasio je pak nezakonitim 72-satne radne tjedne uobičajene u mnogim tehnološkim tvrtkama, a ministarstvo stanovanja najavilo je da će ograničiti godišnje povećanje stanarine na 5 posto.

Nema sumnje da su svi ti potezi Xi Jingpingov odgovor na raširenu zabrinutost zbog nekontroliranog rasta nejednakosti u kineskom društvu, u kojemu stotine milijuna ljudi još uvijek žive u teškim uvjetima. Zbog svega toga sve se češće čuju pitanja ulazi li Kina u novu političku eru te nastoji li Komunistička partija još više ojačati svoju dominantnu ulogu. Neki čak sugeriraju da sve to podsjeća na Mao Ce-Tungovu Kulturnu revoluciju iz 1966., koja je izazvala sveopću glad i smrt milijuna ljudi.

Kineski mediji tvrde da o novoj kulturnoj revoluciji nema ni govora

Kineski mediji odgovorili su da o novoj kulturnoj revoluciji nema ni govora budući da su Xi Jinpng i njegova obitelji bili žrtve crvenih revolucionara. Citiraju pri tomu njegov govor iz 2018. godine, kada se slavila 40. obljetnica ekonomskih reformi Deng Xiaopinga, koje su Kinu izvukle iz bijede, kada je Xi okrivio kulturnu revoluciju da je dovela „kinesko gospodarstvo na rub kolapsa“.

Istaknuti kineski ljevičar Li Guangman objašnjava pak kako sve te mjere imaju za cilj povratak revolucionarnom duhu, herojstvu, hrabrosti i pravednosti jer se želi ograničiti moć kapitalističkih klika i tajkuna. Ipak se ne može poreći da se partija ponovno upliće u privatni život građana i u funkcioniranje slobodnog tržišta. Brojni komentatori smatraju kako je to zbog početka predizborne kampanje Xi Jinpinga.

Naime, očekuje se kako će Xi sljedeće godine po treći puta biti izabran za vođu države i partije. Stoga se on, smatra dio analitičara, sada dodvorava najširim masama te želi ugoditi Kinezima koji su manje uspješni, a mrze bogate.