No, superizborna godina je, zapravo, tek počela, a na ishode svih ostalih izbora koje čekaju Hrvatsku narednih 12 mjeseci će itekako utjecati ono što se događalo posljednjih tjedana. I čini se već kako se pomaljaju potencijalno ozbiljni dobitnici i gubitnici postizbornih pregovora.
Prije samo nekoliko dana tako se činilo da je politička epopeja populističkog prvaka Mislava Kolakušića nepovratno završena. U prvoj anketi o izborima za Europski parlament, njegova lista je bila na 2,5 posto, ozbiljno daleko i od formalnog (pet) i od stvarnog izbornog praga na europskim izborima (ovisno o rezultatima ostalih stranaka, šest do sedam posto).
Međutim, onda je Domovinski pokret nakon eliminacije SDSS-a u pregovorima s HDZ-om o novoj Vladi kapitulirao bez ikakvog otpora. S četvrtinom zastupnika u odnosu na većeg partnera, dobili su tek šestinu ministarskih mjesta. Uz to, iako strateški partner u vladajućoj koaliciji, nisu ozbiljno tražili niti jedno od četiri ključna državna resora (unutarnji i vanjski poslovi, obrana i financije).
Jedno i po ministarstvo za DP
Zapravo, DP je u stvarnosti dobio i manje od tri ministarstva koje će voditi njihovi ljudi. U odnosu na dosadašnju konfiguraciju Vlade to je zapravo tek jedno i po ministarstvo – poljoprivreda koja je i dosad bila zasebni resor, te dio dosadašnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
No, i to je bilo dovoljno, jer je Plenković ponudio ono što je ključne ljude DP-a očito jedino zanimalo – poljoprivredu i energetiku. A birači? Njima ostaje da gledaju kako ih stranka koju su podržavali sprječava da komentiraju na društvenim mrežama ili da pale lampaše pred sjedištem Domovinskog pokreta.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Čipe, ne idi u tamu”
Za Mislava Kolakušića, to je situacija iz snova. Zaključujući po njegovom dosadašnjem političkom radu, jedino što tog čovjeka zanima je da, za vrlo bogatu EU apanažu, povremeno odšeta do mikrofona u Europskom parlamentu i, u ime naroda, udari po “zlim elitama”. Kapitulacija DP-a u pregovorima s HDZ-om mogla bi mu omogućiti još pet godina takve “teške” bitke.
U spomenutoj anketi napravljenoj prije desetak dana, DP je bio na 6,7 posto. Ali, “prije desetak dana” je u političkom smislu već prethistorija. Kolakušić je svjestan prilike koja mu se otvorila nakon što se DP poklonio Andreju Plenkoviću.
Svakog dana, stoga, statusima na društvenim mrežama pikira na njihove razočarane birače ili poziva saborske zastupnike da ipak odustanu od potpore HDZ-u. “Vlast je prolazna, ostani na strani svjetla. Ne idi u tamu, nije kasno”, poručio je tako Stjepi Mlinariću Ćipi u petak.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Očajnički potezi Bartulice
Mogućnost da ostane bez mandata koji je već gotovo mogao napipati prestravila je, pak, Stephena Bartulicu, prvog na listi Domovinskog pokreta za ulazak u EP (formalno je drugi, ali iza Ivana Penave koji je već rekao da neće konzumirati taj mandat). Toliko da je, mimo stranke, odlučio postavljati svoje bizarne uvjete za podršku novoj Vladi u Saboru (potpis je već dao), poput otvaranja muzeja posvećenog žrtvama komunističkog terora.
Namjera je jasna – da između redaka poruči biračima kako barem on nije odustao od ideologije zbog koje je dobio njihove glasove. No, veseli brak njegove stranke s HDZ-om neće nestati do 9. lipnja, niti će Kolakušić prestati s agitiranjem među dosadašnjim simpatizerima DP-a.
Ili on ili Plenković
Drugi potencijalni dobitnik koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta mogao bi lako biti – Zoran Milanović. Čovjek koji se u kampanji svađao s Ustavnim sudom, nadajući se da bi mogao okupiti sve protuhadezeovske snage (što je u kampanji bio i DP) u novu hrvatsku Vladu, na predsjedničkim izborima bi mogao (opet) biti jedina kakva-takva brana svevlasti HDZ-a.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Predsjednički izbori su, doduše, teški za prognoziranje, jer jako puno ovisi o tome tko će biti kandidati. Ali, nije komplicirano pretpostaviti da će Milanović, ne baci li ipak koplje u trnje s istekom sadašnjeg mandata na Pantovčaku, napraviti sve da predsjedničke izbore svede na dvije slike. Na jednoj će biti on, a na jednoj, tko god mu doista bio protukandidat, Andrej Plenković.
Od ljevice do desnice
U takvim okolnostima bi Milanović vjerojatno mogao računati na potporu birača sa svih strana političkog spektra, od ljevice do desnice, razočarane kapitulacijom DP-a i alergične na Plenkovićev HDZ. Sadašnjeg predsjednika Republike to, i nakon rata s Ustavnim sudom, i nakon neuspješnog pokušaja da se vrati u Banske dvore, već sad čini priličnim favoritom na izborima koji će se održati krajem godine.
U nastavku superizborne godine, dakle, jasni su dobitnici ovakvog ishoda parlamentarnih izbora i poslijeizbornih pregovora. Treći mandat Andreja Plenkovića i DP-ovo odustajanje od ideologije u ime biznisa sasvim sigurno pogoduju izbornim ambicijama Mislava Kolakušića i Zorana Milanovića.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Uz, dakako, nužan oprez. I mjesec dana u slučaju europskih i sedam mjeseci u slučaju predsjedničkih izbora je, što se politike tiče, jako, jako puno vremena.
Kolakušić i Milanović mogu trljati ruke nakon kapitulacije Domovinskog pokreta u pregovorima s HDZ-om
Superizborna godina ide dalje, slijede europski i predsjednički izbori
Treći mandat Andreja Plenkovića i DP-ovo odustajanje od ideologije u ime biznisa sasvim sigurno pogoduju izbornim ambicijama Kolakušića i Milanovića
Istina, najvažniji izbori su prošli. U slaganju nove većine Andrej Plenković je trampio SDSS za Domovinski pokret i najvažnija demokratska utakmica tako se privodi svom kraju. Barem što se tiče konačnog ishoda parlamentarnih izbora.
No, superizborna godina je, zapravo, tek počela, a na ishode svih ostalih izbora koje čekaju Hrvatsku narednih 12 mjeseci će itekako utjecati ono što se događalo posljednjih tjedana. I čini se već kako se pomaljaju potencijalno ozbiljni dobitnici i gubitnici postizbornih pregovora.
Šansa za Mislava K.
Prije samo nekoliko dana tako se činilo da je politička epopeja populističkog prvaka Mislava Kolakušića nepovratno završena. U prvoj anketi o izborima za Europski parlament, njegova lista je bila na 2,5 posto, ozbiljno daleko i od formalnog (pet) i od stvarnog izbornog praga na europskim izborima (ovisno o rezultatima ostalih stranaka, šest do sedam posto).
Međutim, onda je Domovinski pokret nakon eliminacije SDSS-a u pregovorima s HDZ-om o novoj Vladi kapitulirao bez ikakvog otpora. S četvrtinom zastupnika u odnosu na većeg partnera, dobili su tek šestinu ministarskih mjesta. Uz to, iako strateški partner u vladajućoj koaliciji, nisu ozbiljno tražili niti jedno od četiri ključna državna resora (unutarnji i vanjski poslovi, obrana i financije).
Jedno i po ministarstvo za DP
Zapravo, DP je u stvarnosti dobio i manje od tri ministarstva koje će voditi njihovi ljudi. U odnosu na dosadašnju konfiguraciju Vlade to je zapravo tek jedno i po ministarstvo – poljoprivreda koja je i dosad bila zasebni resor, te dio dosadašnjeg Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
No, i to je bilo dovoljno, jer je Plenković ponudio ono što je ključne ljude DP-a očito jedino zanimalo – poljoprivredu i energetiku. A birači? Njima ostaje da gledaju kako ih stranka koju su podržavali sprječava da komentiraju na društvenim mrežama ili da pale lampaše pred sjedištem Domovinskog pokreta.
“Čipe, ne idi u tamu”
Za Mislava Kolakušića, to je situacija iz snova. Zaključujući po njegovom dosadašnjem političkom radu, jedino što tog čovjeka zanima je da, za vrlo bogatu EU apanažu, povremeno odšeta do mikrofona u Europskom parlamentu i, u ime naroda, udari po “zlim elitama”. Kapitulacija DP-a u pregovorima s HDZ-om mogla bi mu omogućiti još pet godina takve “teške” bitke.
U spomenutoj anketi napravljenoj prije desetak dana, DP je bio na 6,7 posto. Ali, “prije desetak dana” je u političkom smislu već prethistorija. Kolakušić je svjestan prilike koja mu se otvorila nakon što se DP poklonio Andreju Plenkoviću.
Svakog dana, stoga, statusima na društvenim mrežama pikira na njihove razočarane birače ili poziva saborske zastupnike da ipak odustanu od potpore HDZ-u. “Vlast je prolazna, ostani na strani svjetla. Ne idi u tamu, nije kasno”, poručio je tako Stjepi Mlinariću Ćipi u petak.
Očajnički potezi Bartulice
Mogućnost da ostane bez mandata koji je već gotovo mogao napipati prestravila je, pak, Stephena Bartulicu, prvog na listi Domovinskog pokreta za ulazak u EP (formalno je drugi, ali iza Ivana Penave koji je već rekao da neće konzumirati taj mandat). Toliko da je, mimo stranke, odlučio postavljati svoje bizarne uvjete za podršku novoj Vladi u Saboru (potpis je već dao), poput otvaranja muzeja posvećenog žrtvama komunističkog terora.
Namjera je jasna – da između redaka poruči biračima kako barem on nije odustao od ideologije zbog koje je dobio njihove glasove. No, veseli brak njegove stranke s HDZ-om neće nestati do 9. lipnja, niti će Kolakušić prestati s agitiranjem među dosadašnjim simpatizerima DP-a.
Ili on ili Plenković
Drugi potencijalni dobitnik koalicije HDZ-a i Domovinskog pokreta mogao bi lako biti – Zoran Milanović. Čovjek koji se u kampanji svađao s Ustavnim sudom, nadajući se da bi mogao okupiti sve protuhadezeovske snage (što je u kampanji bio i DP) u novu hrvatsku Vladu, na predsjedničkim izborima bi mogao (opet) biti jedina kakva-takva brana svevlasti HDZ-a.
Predsjednički izbori su, doduše, teški za prognoziranje, jer jako puno ovisi o tome tko će biti kandidati. Ali, nije komplicirano pretpostaviti da će Milanović, ne baci li ipak koplje u trnje s istekom sadašnjeg mandata na Pantovčaku, napraviti sve da predsjedničke izbore svede na dvije slike. Na jednoj će biti on, a na jednoj, tko god mu doista bio protukandidat, Andrej Plenković.
Od ljevice do desnice
U takvim okolnostima bi Milanović vjerojatno mogao računati na potporu birača sa svih strana političkog spektra, od ljevice do desnice, razočarane kapitulacijom DP-a i alergične na Plenkovićev HDZ. Sadašnjeg predsjednika Republike to, i nakon rata s Ustavnim sudom, i nakon neuspješnog pokušaja da se vrati u Banske dvore, već sad čini priličnim favoritom na izborima koji će se održati krajem godine.
U nastavku superizborne godine, dakle, jasni su dobitnici ovakvog ishoda parlamentarnih izbora i poslijeizbornih pregovora. Treći mandat Andreja Plenkovića i DP-ovo odustajanje od ideologije u ime biznisa sasvim sigurno pogoduju izbornim ambicijama Mislava Kolakušića i Zorana Milanovića.
Uz, dakako, nužan oprez. I mjesec dana u slučaju europskih i sedam mjeseci u slučaju predsjedničkih izbora je, što se politike tiče, jako, jako puno vremena.