Samo priopćenje potvrđuje konstataciju iz jutrošnjeg članka kako nam ovakve državne zalihe ni ne trebaju ako će i ubuduće građani i tvrtke svojim donacijama i aktivnostima supstituirati državne robne zalihe čija je vrijednost na zadnji dan prošle godine iznosila 537 milijuna kuna. Prema sadržaju priopćenja proizlazi da Ravnateljstvo za robne zalihe nije ni u stanju ispuniti svoju zadaću i isporučiti sve ono što je potrebno Petrinji, Glini i okolnim selima, a prema njegovom vlastitom izvješću nalazilo se na stanju 31. prosinca 2019.
Na popisu nema šatora i vreća za spavanje
U priopćenju se taksativno navode količine pojedinih roba koje su od 29. do 31. prosinca isporučene na potresom razorena područja, ali to što na tom popisu uopće nema šatora i vreća za spavanje jest upravo skandalozno. Kako je prema Izvješću o stanju i upravljanju robnima zalihama u 2019., koje je Vlada poslala Saboru u listopadu ove godine, na kraju 2019. na zalihama bilo šatora u vrijednosti 32 244 000 kuna, a navedeno je i da je u 2019. kupljeno 12 000 vreća za spavanje u vrijednosti od 4 785 000 kuna, nije jasno zbog čega u Petrinju i Glinu nisu isporučeni ni jedan šator ni jedna vreća za spavanje.
Ta enigma je tim veća jer su slovenske vlasti upravo na zahtjev hrvatskih poslale šatore i vreće za spavanje u svome prvome konvoju, a isto je učinila i Grčka te je u srijedu njihovim avionom među ostalim stiglo 40 šatora i 500 vreća za spavanje. Ako se Ministarstvo gospodarstva već latilo pera i pokušava objasniti da nije ništa zabrljalo bilo bi zgodno da nam objasni zbog čega smo iz Slovenije i Grčke zatražili kao pomoć šatore i vreće za spavanje koje bismo u više nego dovoljnim količinama trebali sami imati na zalihama.
Isporuka 2000 cjelodnevnih obroka nije za pohvalu
Ministarstvo se isto tako pohvalilo kako je u dva dana isporučilo 2000 cjelodnevnih suhih obroka što je prema izvještajima novinara koji obilaze potresom pogođena naselja jako daleko od zadovoljenja potreba i to bez obzira na ogromne količine hrane iz privatnih donacija. Budući da je vrijednost cjelodnevnih suhih obroka i mesnih konzervi u robnim zalihama na zadnji dan prošle godine bila 21 480 000 kuna, a vrijednost ribljih konzervi 10 740 000 kuna isporuka od samo 2000 cjelodnevnih obroka sigurno nije za neku naročitu pohvalu.
I za kraj priča o kontejnerima za stanovanje kojih je u robnima zalihama na kraju prošle godine bilo u ukupnoj vrijednosti od 5,4 milijuna kuna. Ministarstvo navodi kako ukupno raspolaže s 298 stambenih kontejnera od kojih se njih 201 nalazi „ispred zdravstvenih ustanova za pomoć u borbi s koronavirusom“, 76 je angažirano za smještaj stanovništva nakon potresa u Zagrebu i okolici, a 21 je u srijedu i četvrtak isporučen u Petrinju i Glinu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kontejner za stanovanje sadrži opremljenu kuhinju, tuš kabinu, WC, i barem 4 kreveta za spavanje te je stvarno van svake logike takav kontejner dati zdravstvenim ustanovama za potrebe trijaže ili testiranje. Ali ako se to i dogodilo, ili je ministarstvo u svojim izvještajima prikazivalo „obične“ kontejnere kao „stambene“, postavlja se pitanje zašto još u travnju nisu nabavljeni novi stambeni kontejneri sukladno obavezi koja proizlazi iz članka 17. Zakona o strateškim robnim zalihama prema kojem se „Robne zalihe održavaju pravodobnim obnavljanjem“.
Priznali su da nemaju pojma što piše u Zakonu
Ministarstvo gospodarstva očito smatra da je „pravodobno obnavljanje“ to što je već u utorak, 22. prosinca 2020. „pokrenuta nabava dodatnih kontejnera za potrebe krize uzrokovane koronavirusom“ te će „41 kontejner iz tog kontigenta (sic, op.a. u priopćenju nedostaje „n“) u narednih deset dana biti isporučen na potresom ugrožena područja“.
Tako je Ministarstvo gospodarstva na kraju svog priopćenja priznalo da nema pojma što piše u članku 17. Zakona o strateškim robnim rezervama te da je propuštanjem pravovremenog obnavljanja zaliha stambenih kontejnera u proljeće ove godine sebe učinilo suodgovornim za kaotično stanje u Petrinji, Glini i okolnim selima. Problem nedostatka kontejnera za stanovanje odnosno neisporučivanje šatora i vreća za spavanje sigurno neće biti ni riješen ni zaboravljen pisanjem ovakvih obranaških priopćenja. Robne rezerve su zabrljale, a tko je za to brljanje odgovaran saznat ćemo uskoro.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ministarstvo je pokušalo opravdati kaos s robnim zalihama i potresom. Samo su se još više zakopali
Prema sadržaju priopćenja proizlazi da Ravnateljstvo za robne zalihe nije u stanju ispuniti svoju zadaću i isporučiti sve ono što je potrebno Petrinji, Glini i okolnim selima
Ministarstvo gospodarstva priopćenjem je priznalo da nema pojma što piše u članku 17. Zakona o strateškim robnim rezervama te da je propuštanjem pravovremenog obnavljanja zaliha stambenih kontejnera još u proljeće ove godine, sebe učinilo suodgovornim za kaotično stanje u Petrinji, Glini i okolnim selima
Telegram je jutros objavio članak „Gdje su stambeni kontejneri, šatori i agregati iz državnih robnih zaliha?“ koji je unio određenu dozu uznemirenosti u Ministarstvo gospodarstva te je njegova Služba za odnose s javnošću poslijepodne odaslala priopćenje za medije pod nazivom: „Ravnateljstvo za robne zalihe reagira u najkraćem mogućem roku.“
Samo priopćenje potvrđuje konstataciju iz jutrošnjeg članka kako nam ovakve državne zalihe ni ne trebaju ako će i ubuduće građani i tvrtke svojim donacijama i aktivnostima supstituirati državne robne zalihe čija je vrijednost na zadnji dan prošle godine iznosila 537 milijuna kuna. Prema sadržaju priopćenja proizlazi da Ravnateljstvo za robne zalihe nije ni u stanju ispuniti svoju zadaću i isporučiti sve ono što je potrebno Petrinji, Glini i okolnim selima, a prema njegovom vlastitom izvješću nalazilo se na stanju 31. prosinca 2019.
Na popisu nema šatora i vreća za spavanje
U priopćenju se taksativno navode količine pojedinih roba koje su od 29. do 31. prosinca isporučene na potresom razorena područja, ali to što na tom popisu uopće nema šatora i vreća za spavanje jest upravo skandalozno. Kako je prema Izvješću o stanju i upravljanju robnima zalihama u 2019., koje je Vlada poslala Saboru u listopadu ove godine, na kraju 2019. na zalihama bilo šatora u vrijednosti 32 244 000 kuna, a navedeno je i da je u 2019. kupljeno 12 000 vreća za spavanje u vrijednosti od 4 785 000 kuna, nije jasno zbog čega u Petrinju i Glinu nisu isporučeni ni jedan šator ni jedna vreća za spavanje.
Ta enigma je tim veća jer su slovenske vlasti upravo na zahtjev hrvatskih poslale šatore i vreće za spavanje u svome prvome konvoju, a isto je učinila i Grčka te je u srijedu njihovim avionom među ostalim stiglo 40 šatora i 500 vreća za spavanje. Ako se Ministarstvo gospodarstva već latilo pera i pokušava objasniti da nije ništa zabrljalo bilo bi zgodno da nam objasni zbog čega smo iz Slovenije i Grčke zatražili kao pomoć šatore i vreće za spavanje koje bismo u više nego dovoljnim količinama trebali sami imati na zalihama.
Isporuka 2000 cjelodnevnih obroka nije za pohvalu
Ministarstvo se isto tako pohvalilo kako je u dva dana isporučilo 2000 cjelodnevnih suhih obroka što je prema izvještajima novinara koji obilaze potresom pogođena naselja jako daleko od zadovoljenja potreba i to bez obzira na ogromne količine hrane iz privatnih donacija. Budući da je vrijednost cjelodnevnih suhih obroka i mesnih konzervi u robnim zalihama na zadnji dan prošle godine bila 21 480 000 kuna, a vrijednost ribljih konzervi 10 740 000 kuna isporuka od samo 2000 cjelodnevnih obroka sigurno nije za neku naročitu pohvalu.
I za kraj priča o kontejnerima za stanovanje kojih je u robnima zalihama na kraju prošle godine bilo u ukupnoj vrijednosti od 5,4 milijuna kuna. Ministarstvo navodi kako ukupno raspolaže s 298 stambenih kontejnera od kojih se njih 201 nalazi „ispred zdravstvenih ustanova za pomoć u borbi s koronavirusom“, 76 je angažirano za smještaj stanovništva nakon potresa u Zagrebu i okolici, a 21 je u srijedu i četvrtak isporučen u Petrinju i Glinu.
Kontejner za stanovanje sadrži opremljenu kuhinju, tuš kabinu, WC, i barem 4 kreveta za spavanje te je stvarno van svake logike takav kontejner dati zdravstvenim ustanovama za potrebe trijaže ili testiranje. Ali ako se to i dogodilo, ili je ministarstvo u svojim izvještajima prikazivalo „obične“ kontejnere kao „stambene“, postavlja se pitanje zašto još u travnju nisu nabavljeni novi stambeni kontejneri sukladno obavezi koja proizlazi iz članka 17. Zakona o strateškim robnim zalihama prema kojem se „Robne zalihe održavaju pravodobnim obnavljanjem“.
Priznali su da nemaju pojma što piše u Zakonu
Ministarstvo gospodarstva očito smatra da je „pravodobno obnavljanje“ to što je već u utorak, 22. prosinca 2020. „pokrenuta nabava dodatnih kontejnera za potrebe krize uzrokovane koronavirusom“ te će „41 kontejner iz tog kontigenta (sic, op.a. u priopćenju nedostaje „n“) u narednih deset dana biti isporučen na potresom ugrožena područja“.
Tako je Ministarstvo gospodarstva na kraju svog priopćenja priznalo da nema pojma što piše u članku 17. Zakona o strateškim robnim rezervama te da je propuštanjem pravovremenog obnavljanja zaliha stambenih kontejnera u proljeće ove godine sebe učinilo suodgovornim za kaotično stanje u Petrinji, Glini i okolnim selima. Problem nedostatka kontejnera za stanovanje odnosno neisporučivanje šatora i vreća za spavanje sigurno neće biti ni riješen ni zaboravljen pisanjem ovakvih obranaških priopćenja. Robne rezerve su zabrljale, a tko je za to brljanje odgovaran saznat ćemo uskoro.