Popis stanovništva 2021. godine, desetljetno najvažnija statistička akcija jedne države i temelj za kreiranje svih politika, još je za svog provođenja opasno zamirisao na kaos. Stoga je kaos koji, godinu dana kasnije, obilježava konačnu objavu brojki, više nego očekivana posljedica.
Naime, unatoč iscrpnim excell tablicama, u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne zna koliko je u Hrvatskoj popisano katolika, što je podatak koji se, uz onaj o ukupnom broju stanovnika u zemlji i postotku Srba u Vukovaru očekivao s najvećim zanimanjem.
Ima li, dakle, katolika nešto manje od 79 ili malo više od 83 posto, trenutno je nepoznato jer se rezultati popisa mogu tumačiti i na jedan i na drugi način. Kaosu s tih cca 180 tisuća ljudi svakako doprinosi i činjenica da ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković, nije rezultate predstavila na dosad uobičajenoj tiskovnoj konferenciji na kojoj je mogla razjasniti sve nejasnoće.
Kobno drugo pitanje
A one očito proizilaze iz nejasnih pitanja o vjerskoj pripadnosti. Naime, prije 11 godina, na Popisu stanovništva 2011. stvari su bile precizno definirane. Na pitanje o vjeri bili su ponuđeni odgovori: katolička, neka druga (tu se upisivalo i koja točno), nije vjernik i ne izjašnjava se.
Ovaj put se, što se tiče vjerske pripadnosti, radilo o dva pitanja. Prvo je tražilo odgovor o pripadnosti vjeri, a drugo o – vjerskoj zajednici. WTF?!, rekle bi današnje generacije. Ali, očito su ovako postavljena pitanja zbunila mnoge građane i popisivače – neki su pod “vjera” upisivali kršćanstvo ili nešto slično, a pod “vjersku zajednicu” Katolička crkva, što ih u konačnom zbiru nije smjestilo među katolike, nego “ostale kršćane”.
Zakon nije kriv
Zašto se DZS odlučio na ovako zbunjujuća pitanja, koja su rezultirala dramom oko broja katolika u zemlji (njihov postotak je svakako u padu s prošlodesetljetnih preko 86 posto), zasad nije poznato. Ravnateljica DZS je u izjavi za N1 danas pokušala popraviti štetu najavom kako će se uskoro objaviti detaljniji podaci o vjerskim zajednicama i kako nakon toga “neće biti nedoumica”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
No, zbog čega su uopće išli sa pitanjima čiji su ishod upravo – nedoumice? Na zakonske odredbe se svakako neće moći izvlačiti. U Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine spominje se samo kako se prikupljaju podaci o vjerskoj pripadnosti. Zbunjujuća razlika u pitanjima o “vjeri” i “vjerskoj zajednici” nastala je, očito, u radionici Državnog zavoda za statistiku.
Cirkus s Covid potvrdama
Odakle su već dugo, oko popisa dolazili zabrinjavajući signali. Prvo se sustav rušio zadnjeg dana samopopisivanja. Zatim je počeo potpuni cirkus s Covid potvrdama. Naime, manje od dva tjedna prije početka druge, terenske faze popisivanja, iznebuha je odlučeno da popisivačima trebaju Covid potvrde. Samo koji dan prije te odluke Lidija Brković je tvrdila kako DZS nema pojma tko od popisivača ima Covid potvrde i kako one nisu nužne. Kako u isto vrijeme u određenim dijelovima Hrvatske nije bilo ni prijavljeno dovoljno popisivača, jasno je da je uslijedio kaos u kojem se DZS teško snalazio.
Koliko teško? Na medijska pitanja o tome koliko imaju popisivača bez Covid potvrde su razmaku od samo pet dana tvrdili prvo 15, pa – pedeset posto. Sve te ljude (cca 4000) trebalo je redovno testirati, jer za cijepljenje više nije bilo vremena, a eventualne zamjene moralo se brzinski educirati za obavljanje posla. Nakon popisa su se, pak, javljali i nezadovoljni popisivači kojima je plaćeno manje nego što je obećano (pogotovo u Zagrebu), ali i nezadovoljni građani jer ih – nitko nije došao popisati. Na kraju, nakon skoro punih godinu dana obrade podataka (jer, digitalizacija!) – još nije jasno koliko točno ima katolika u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Neovisni, a Penava im brojao Srbe
Jedini odgovor na sav taj kaos na mjestu koje bi trebalo biti referentna točka za suzbijanje kaosa, dakle Državnom statističkom zavodu, je maksimalno inzistiranje na stručnosti. Uostalom, zbog sličnih razloga su Europski parlament i Vijeće donijeli Uredbu o europskoj statistici u kojoj se kaže kako države članice “u okviru svog nacionalnog statističkog sustava osiguravaju stručnu neovisnost službenih osoba odgovornih za zadaće utvrđene u ovoj Uredbi”. Lidija Brković je, kad ju je prije tri godine Vlada izabrala za ravnateljicu DZS-a, bila članica HDZ-a i stranačkog Odbora za financije.
Ima i još – kaže se kako čelnici statističkih tijela “pri obavljanju statističkih zadaća djeluju neovisno; te ne traže ni ne prihvaćaju upute od bilo koje vlade ili druge institucije, tijela, ureda ili subjekta”. Kako se u to uklapa vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je po vlastitom priznanju u svom gradu bio “prva osoba u hijerarhiji za korektnost popisa”, još je jedno od pitanja na koje ravnateljica Brković, jednom kad konačno utvrdi koliko je katolika u Hrvatskoj, mora odgovoriti.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Oni zbilja ne mogu ništa. Zavod za statistiku kolosalno je zeznuo s brojanjem katolika, šefica je naravno HDZ-ovka
Europska pravila inzistiraju na neovisnosti statističkih službi. Ravnateljica DZS-a došla je iz Odbora za financije HDZ-a
Zašto se DZS odlučio na ovako zbunjujuća pitanja, koja su rezultirala dramom oko broja katolika u zemlji (njihov postotak je svakako u padu s prošlodesetljetnih preko 86 posto), zasad nije poznato.
Popis stanovništva 2021. godine, desetljetno najvažnija statistička akcija jedne države i temelj za kreiranje svih politika, još je za svog provođenja opasno zamirisao na kaos. Stoga je kaos koji, godinu dana kasnije, obilježava konačnu objavu brojki, više nego očekivana posljedica.
Naime, unatoč iscrpnim excell tablicama, u ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne zna koliko je u Hrvatskoj popisano katolika, što je podatak koji se, uz onaj o ukupnom broju stanovnika u zemlji i postotku Srba u Vukovaru očekivao s najvećim zanimanjem.
Ima li, dakle, katolika nešto manje od 79 ili malo više od 83 posto, trenutno je nepoznato jer se rezultati popisa mogu tumačiti i na jedan i na drugi način. Kaosu s tih cca 180 tisuća ljudi svakako doprinosi i činjenica da ravnateljica Državnog zavoda za statistiku, Lidija Brković, nije rezultate predstavila na dosad uobičajenoj tiskovnoj konferenciji na kojoj je mogla razjasniti sve nejasnoće.
Kobno drugo pitanje
A one očito proizilaze iz nejasnih pitanja o vjerskoj pripadnosti. Naime, prije 11 godina, na Popisu stanovništva 2011. stvari su bile precizno definirane. Na pitanje o vjeri bili su ponuđeni odgovori: katolička, neka druga (tu se upisivalo i koja točno), nije vjernik i ne izjašnjava se.
Ovaj put se, što se tiče vjerske pripadnosti, radilo o dva pitanja. Prvo je tražilo odgovor o pripadnosti vjeri, a drugo o – vjerskoj zajednici. WTF?!, rekle bi današnje generacije. Ali, očito su ovako postavljena pitanja zbunila mnoge građane i popisivače – neki su pod “vjera” upisivali kršćanstvo ili nešto slično, a pod “vjersku zajednicu” Katolička crkva, što ih u konačnom zbiru nije smjestilo među katolike, nego “ostale kršćane”.
Zakon nije kriv
Zašto se DZS odlučio na ovako zbunjujuća pitanja, koja su rezultirala dramom oko broja katolika u zemlji (njihov postotak je svakako u padu s prošlodesetljetnih preko 86 posto), zasad nije poznato. Ravnateljica DZS je u izjavi za N1 danas pokušala popraviti štetu najavom kako će se uskoro objaviti detaljniji podaci o vjerskim zajednicama i kako nakon toga “neće biti nedoumica”.
No, zbog čega su uopće išli sa pitanjima čiji su ishod upravo – nedoumice? Na zakonske odredbe se svakako neće moći izvlačiti. U Zakonu o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine spominje se samo kako se prikupljaju podaci o vjerskoj pripadnosti. Zbunjujuća razlika u pitanjima o “vjeri” i “vjerskoj zajednici” nastala je, očito, u radionici Državnog zavoda za statistiku.
Cirkus s Covid potvrdama
Odakle su već dugo, oko popisa dolazili zabrinjavajući signali. Prvo se sustav rušio zadnjeg dana samopopisivanja. Zatim je počeo potpuni cirkus s Covid potvrdama. Naime, manje od dva tjedna prije početka druge, terenske faze popisivanja, iznebuha je odlučeno da popisivačima trebaju Covid potvrde. Samo koji dan prije te odluke Lidija Brković je tvrdila kako DZS nema pojma tko od popisivača ima Covid potvrde i kako one nisu nužne. Kako u isto vrijeme u određenim dijelovima Hrvatske nije bilo ni prijavljeno dovoljno popisivača, jasno je da je uslijedio kaos u kojem se DZS teško snalazio.
Koliko teško? Na medijska pitanja o tome koliko imaju popisivača bez Covid potvrde su razmaku od samo pet dana tvrdili prvo 15, pa – pedeset posto. Sve te ljude (cca 4000) trebalo je redovno testirati, jer za cijepljenje više nije bilo vremena, a eventualne zamjene moralo se brzinski educirati za obavljanje posla. Nakon popisa su se, pak, javljali i nezadovoljni popisivači kojima je plaćeno manje nego što je obećano (pogotovo u Zagrebu), ali i nezadovoljni građani jer ih – nitko nije došao popisati. Na kraju, nakon skoro punih godinu dana obrade podataka (jer, digitalizacija!) – još nije jasno koliko točno ima katolika u Hrvatskoj.
Neovisni, a Penava im brojao Srbe
Jedini odgovor na sav taj kaos na mjestu koje bi trebalo biti referentna točka za suzbijanje kaosa, dakle Državnom statističkom zavodu, je maksimalno inzistiranje na stručnosti. Uostalom, zbog sličnih razloga su Europski parlament i Vijeće donijeli Uredbu o europskoj statistici u kojoj se kaže kako države članice “u okviru svog nacionalnog statističkog sustava osiguravaju stručnu neovisnost službenih osoba odgovornih za zadaće utvrđene u ovoj Uredbi”. Lidija Brković je, kad ju je prije tri godine Vlada izabrala za ravnateljicu DZS-a, bila članica HDZ-a i stranačkog Odbora za financije.
Ima i još – kaže se kako čelnici statističkih tijela “pri obavljanju statističkih zadaća djeluju neovisno; te ne traže ni ne prihvaćaju upute od bilo koje vlade ili druge institucije, tijela, ureda ili subjekta”. Kako se u to uklapa vukovarski gradonačelnik Ivan Penava, koji je po vlastitom priznanju u svom gradu bio “prva osoba u hijerarhiji za korektnost popisa”, još je jedno od pitanja na koje ravnateljica Brković, jednom kad konačno utvrdi koliko je katolika u Hrvatskoj, mora odgovoriti.