Ministar zdravstva jučer je gasio vatru. Neće biti ukidanja bolnica, već se radi samo reorganizacija sustava, uvjeravao je Vili Beroš, komentirajući promjene u zdravstvenom sustavu koje stupaju na snagu početkom 2024. godine. Promjena na koju se Beroš referira tiče se Vladine odluke da osnivačka prava nad županijskim bolnicama preuzme država.
„Da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema (…)“, objašnjavao je Beroš novinarima razloge zbog kojih, prema njegovom tumačenju, Vlada provodi ovu reformu.
Vlada ne može odustati
No, u dijelu javnosti Vladina reforma izazvala je otpor i nezadovoljstvo čega je svjestan i ministar Beroš: neki župani, ponovio je jučer, misle da to nije dobar korak. Odluka da se upravljanje županijskim bolnicama prebaci u ruke države problematizira se već dulje vrijeme – čak i tamo gdje su na vlasti utjecajni HDZ-ovci. Grad Zagreb najavljuje i ustavnu tužbu.
Unatoč tome, Vlada i resorni ministar nisu odustali. Treba, međutim, podsjetiti da Vlada od svog plana nije ni mislila niti mogla odustati.
Prijenos osnivačkih prava sa županija na državu dogovoreno je odavno s Bruxellesom, kao dio sveobuhvatnih reformi u području zdravstva, a u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je, u pisanom obliku, ušlo u dokument koji je u srpnju 2021. prihvatilo Vijeće EU.
Zakašnjela rasprava
U tome, pak, treba tražiti razloge zašto resorni ministar i danas, tri mjeseca prije nego što planirana reforma krene u primjenu, mora gasiti vatru: u ljeto 2021. europski ministri bili su detaljno upoznati s ovom bitnom promjenom u javnom zdravstvu u Hrvatskoj – ali hrvatska javnost nije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
O tome se počelo ozbiljnije raspravljati u jesen te godine, mada bi logika stvari bila da se reforme, osobito one s potencijalom da izazovu otpor, najprije rasprave i razjasne doma.
Vlada je, međutim, plan oporavka i otpornosti, najopsežniji reformski dokument u Hrvatskoj posljednjih godina, donijela u prilično netransparentnoj proceduri. Sabor je, na primjer, umjesto originalnih 1200 i nešto stranica, dobio priliku raspraviti tek sažetak od 80-ak stranica. A Sabor, prema zakonu, ima ulogu da „prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije“.
Dogovor s Bruxellesom
Kad je prošle jeseni Vlada predložila izmjene zakona kojima je predviđeno i da osnivačka prava sa županijskih bolnica prijeđu na državu, u javnom savjetovanju bilo je nekoliko komentara kojima su regionalne vlasti tražile da se od toga odustane. Ministarstvo je te primjedbe „primilo za znanje“. Ako je netko iz toga iščitao da je moguće da se od problematiziranih odredbi odustane, bio je u krivu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Već je tada bilo jasno da Vlada neće odustati, jer o provedbi reformi dogovorenih s Bruxellesom – a upravljanje bolnicama bila je jedna od njih – ovisi isplata EU novca. Ako nema reformi, nema ni novca, ili ga barem ima manje.
Možda će se Vladin plan na kraju pokazati učinkovitim, možda će doista „transformirati hrvatski zdravstveni sustav“, kako to najavljuje resorni ministar. Ali i dalje ostaje gorak okus: o onome što se tiče svakoga od nas, više (i prije) znala je europska administracija, nego hrvatska javnost. Zdravstveni sustav je samo jedan, nikako i jedini primjer.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Otkrivamo pozadinu dubiozne odluke: Vlada je odavno u tajnosti obećala da će sve bolnice postati državne, ali su to skrivali od javnosti
Ministar Beroš sada pokušava ugasiti vatru
Odluka da se upravljanje županijskim bolnicama prebaci u ruke države problematizira se već dulje vrijeme – čak i tamo gdje su na vlasti utjecajni HDZ-ovci. Grad Zagreb najavljuje i ustavnu tužbu. Unatoč tome, Vlada i resorni ministar nisu odustali. Treba, međutim, podsjetiti da Vlada od svog plana nije ni mislila niti mogla odustati
Ministar zdravstva jučer je gasio vatru. Neće biti ukidanja bolnica, već se radi samo reorganizacija sustava, uvjeravao je Vili Beroš, komentirajući promjene u zdravstvenom sustavu koje stupaju na snagu početkom 2024. godine. Promjena na koju se Beroš referira tiče se Vladine odluke da osnivačka prava nad županijskim bolnicama preuzme država.
„Da bismo mogli transformirati hrvatski zdravstveni sustav, reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo imati alate da to i realiziramo. A osnivačka prava svakako su jedan od važnih elemenata u pravcu rješavanja problema (…)“, objašnjavao je Beroš novinarima razloge zbog kojih, prema njegovom tumačenju, Vlada provodi ovu reformu.
Vlada ne može odustati
No, u dijelu javnosti Vladina reforma izazvala je otpor i nezadovoljstvo čega je svjestan i ministar Beroš: neki župani, ponovio je jučer, misle da to nije dobar korak. Odluka da se upravljanje županijskim bolnicama prebaci u ruke države problematizira se već dulje vrijeme – čak i tamo gdje su na vlasti utjecajni HDZ-ovci. Grad Zagreb najavljuje i ustavnu tužbu.
Unatoč tome, Vlada i resorni ministar nisu odustali. Treba, međutim, podsjetiti da Vlada od svog plana nije ni mislila niti mogla odustati.
Prijenos osnivačkih prava sa županija na državu dogovoreno je odavno s Bruxellesom, kao dio sveobuhvatnih reformi u području zdravstva, a u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. To je, u pisanom obliku, ušlo u dokument koji je u srpnju 2021. prihvatilo Vijeće EU.
Zakašnjela rasprava
U tome, pak, treba tražiti razloge zašto resorni ministar i danas, tri mjeseca prije nego što planirana reforma krene u primjenu, mora gasiti vatru: u ljeto 2021. europski ministri bili su detaljno upoznati s ovom bitnom promjenom u javnom zdravstvu u Hrvatskoj – ali hrvatska javnost nije.
O tome se počelo ozbiljnije raspravljati u jesen te godine, mada bi logika stvari bila da se reforme, osobito one s potencijalom da izazovu otpor, najprije rasprave i razjasne doma.
Vlada je, međutim, plan oporavka i otpornosti, najopsežniji reformski dokument u Hrvatskoj posljednjih godina, donijela u prilično netransparentnoj proceduri. Sabor je, na primjer, umjesto originalnih 1200 i nešto stranica, dobio priliku raspraviti tek sažetak od 80-ak stranica. A Sabor, prema zakonu, ima ulogu da „prati i nadzire rad Vlade u institucijama Europske unije“.
Dogovor s Bruxellesom
Kad je prošle jeseni Vlada predložila izmjene zakona kojima je predviđeno i da osnivačka prava sa županijskih bolnica prijeđu na državu, u javnom savjetovanju bilo je nekoliko komentara kojima su regionalne vlasti tražile da se od toga odustane. Ministarstvo je te primjedbe „primilo za znanje“. Ako je netko iz toga iščitao da je moguće da se od problematiziranih odredbi odustane, bio je u krivu.
Već je tada bilo jasno da Vlada neće odustati, jer o provedbi reformi dogovorenih s Bruxellesom – a upravljanje bolnicama bila je jedna od njih – ovisi isplata EU novca. Ako nema reformi, nema ni novca, ili ga barem ima manje.
Možda će se Vladin plan na kraju pokazati učinkovitim, možda će doista „transformirati hrvatski zdravstveni sustav“, kako to najavljuje resorni ministar. Ali i dalje ostaje gorak okus: o onome što se tiče svakoga od nas, više (i prije) znala je europska administracija, nego hrvatska javnost. Zdravstveni sustav je samo jedan, nikako i jedini primjer.