Jučer je predstavljen prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine koji je upravo u javnom savjetovanju, koje traje još nekoliko dana. Slično kao i kada se radilo o savjetovanju o Zakonu o radu, tako je i u ovom slučaju Vlada, odnosno Ministarstvo turizma odredilo da se ono održi tijekom ljeta, kada je turistički sektor okupiran poslom, pa nemaju vremena za čitanje strategija, a svi ostali su na godišnjim odmorima.
Kao i svaka strategija koju proizvede hrvatska administracija, tako će i ova ostati mrtvo slovo na papiru, sve što u njoj piše svi znamo odavno – da je sezona prekratka, da je turizam geografski neravnomjerno razvijen i da bi trebalo više pažnje posvetiti održivosti njenoga razvoja. No, svejedno, uvijek je zanimljivo prolistati ovakve dokumente, jer se nađe pokoji zabavni biser.
Uz HŽ do cijelogodišnjeg turizma
Tako je jedan od strateških ciljeva koji se navodi u dokumentu “Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam”. Jednostavno rečeno, Vlada želi produljiti trajanje sezone i povećati turističku aktivnost u kontinentalnom dijelu zemlje. Taj cilj želi postići kroz nekoliko prioritetnih područja, od kojih je posebno zanimljivo Unaprjeđenje domaće i međunarodne povezanosti.
Poznato je da Hrvatske željeznice, bilo da se radi o dijelu koji upravlja infrastrukturom – prugama i kolodvorima, ili putničkim prijevozom, blago rečeno, ne funkcioniraju baš najbolje. Usprkos tome Vlada očekuje da će doći do smanjenja udjela osobnih automobila zahvaljujući “ujednačenoj prometnoj mreži s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet”.
Poticanje kupnji karata putem IT alata
Osim što očekuju da će do 2030. imati razvijenu željezničku infrastrukturu, Vlada namjerava na razvoj turizma utjecati i “poticanjem kupnje karata putem IT alata”. Vjerojatno je netko od autora Strategije 2022. godine shvatio da je putne karte moguće kupovati i putem interneta. Čak i HŽ – takav kakav jest – ima mobilnu aplikaciju za kupnju karata.
U Strategiji piše i da “kroz marketinšku suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i turističkim agencijama, poticat će se otvaranje većeg broja avionskih linija i uvođenja sezonskih i cjelogodišnjih zračnih linija s vodećih emitivnih turističkih tržišta. Isto tako, poticat će se i otvaranje željezničkih linija.”
Članak se nastavlja ispod oglasa
Croatia Airlines neće ni preživjeti do 2030.
Na žalost, Croatia Airlines, kao nacionalni avioprijevoznik, u koji smo do sada ulupali milijarde, teško da će biti koristan u dostizanju ciljeva iz ove Strategije. S obzirom na to da je već godinama na rubu bankrota i još je uvijek na životu isključivo zahvaljujući pomoći države, možda do 2030. godine neće ni postojati, a kamoli otvarati avionske linije prema vodećim emitivnim tržištima.
Što se pak tiče otvaranja željezničkih linija koje bi bile potpora turizmu, ove godine imali smo prilike vidjeti kako to izgleda u praksi. HŽ je otvorio liniju od Osijeka do Splita, što je svakako zanimljiva ideja. No, kako to biva kod HŽ-a, zapeli su na realizaciji, pa su svako malo stizale vijesti o velikim kašnjenjima, vožnji koja traje cijeli dan i pretrpanim vlakovima u kojima putnici gaze jedni preko drugih.
Inače, savjetovanje traje do 20. kolovoza pa im još stignete reći što mislite o toj njihovoj strategiji, na ovom linku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ovo je, ozbiljno, Vladina Strategija turizma do 2030.: genijalno su se dosjetili da bi se putne karte mogle kupovati na internetu
Predstavljena je Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Proučili smo je
Poznato je da Hrvatske željeznice, bilo da se radi o dijelu koji upravlja infrastrukturom - prugama i kolodvorima, ili putničkim prijevozom, blago rečeno, ne funkcioniraju. Usprkos tome Vlada očekuje da će doći do smanjenja udjela osobnih automobila zahvaljujući 'ujednačenoj prometnoj mreži s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet'
Jučer je predstavljen prijedlog Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine koji je upravo u javnom savjetovanju, koje traje još nekoliko dana. Slično kao i kada se radilo o savjetovanju o Zakonu o radu, tako je i u ovom slučaju Vlada, odnosno Ministarstvo turizma odredilo da se ono održi tijekom ljeta, kada je turistički sektor okupiran poslom, pa nemaju vremena za čitanje strategija, a svi ostali su na godišnjim odmorima.
Kao i svaka strategija koju proizvede hrvatska administracija, tako će i ova ostati mrtvo slovo na papiru, sve što u njoj piše svi znamo odavno – da je sezona prekratka, da je turizam geografski neravnomjerno razvijen i da bi trebalo više pažnje posvetiti održivosti njenoga razvoja. No, svejedno, uvijek je zanimljivo prolistati ovakve dokumente, jer se nađe pokoji zabavni biser.
Uz HŽ do cijelogodišnjeg turizma
Tako je jedan od strateških ciljeva koji se navodi u dokumentu “Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam”. Jednostavno rečeno, Vlada želi produljiti trajanje sezone i povećati turističku aktivnost u kontinentalnom dijelu zemlje. Taj cilj želi postići kroz nekoliko prioritetnih područja, od kojih je posebno zanimljivo Unaprjeđenje domaće i međunarodne povezanosti.
Poznato je da Hrvatske željeznice, bilo da se radi o dijelu koji upravlja infrastrukturom – prugama i kolodvorima, ili putničkim prijevozom, blago rečeno, ne funkcioniraju baš najbolje. Usprkos tome Vlada očekuje da će doći do smanjenja udjela osobnih automobila zahvaljujući “ujednačenoj prometnoj mreži s razvijenom željezničkom infrastrukturom i infrastrukturom za javni promet”.
Poticanje kupnji karata putem IT alata
Osim što očekuju da će do 2030. imati razvijenu željezničku infrastrukturu, Vlada namjerava na razvoj turizma utjecati i “poticanjem kupnje karata putem IT alata”. Vjerojatno je netko od autora Strategije 2022. godine shvatio da je putne karte moguće kupovati i putem interneta. Čak i HŽ – takav kakav jest – ima mobilnu aplikaciju za kupnju karata.
U Strategiji piše i da “kroz marketinšku suradnju s avioprijevoznicima, touroperatorima i turističkim agencijama, poticat će se otvaranje većeg broja avionskih linija i uvođenja sezonskih i cjelogodišnjih zračnih linija s vodećih emitivnih turističkih tržišta. Isto tako, poticat će se i otvaranje željezničkih linija.”
Croatia Airlines neće ni preživjeti do 2030.
Na žalost, Croatia Airlines, kao nacionalni avioprijevoznik, u koji smo do sada ulupali milijarde, teško da će biti koristan u dostizanju ciljeva iz ove Strategije. S obzirom na to da je već godinama na rubu bankrota i još je uvijek na životu isključivo zahvaljujući pomoći države, možda do 2030. godine neće ni postojati, a kamoli otvarati avionske linije prema vodećim emitivnim tržištima.
Što se pak tiče otvaranja željezničkih linija koje bi bile potpora turizmu, ove godine imali smo prilike vidjeti kako to izgleda u praksi. HŽ je otvorio liniju od Osijeka do Splita, što je svakako zanimljiva ideja. No, kako to biva kod HŽ-a, zapeli su na realizaciji, pa su svako malo stizale vijesti o velikim kašnjenjima, vožnji koja traje cijeli dan i pretrpanim vlakovima u kojima putnici gaze jedni preko drugih.
Inače, savjetovanje traje do 20. kolovoza pa im još stignete reći što mislite o toj njihovoj strategiji, na ovom linku.