Najcrnji scenarij za sve one kojima je trenutno zabranjen rad bio bi kada bi ih Vlada držala zatvorenim sve do svibnja , do održavanja lokalnih izbora, do kada će sasvim sigurno “pobijediti virus”, što nije teško predvidjeti, ako se sjetimo da smo sličnu situaciju imali i prošle godine.
U ugostiteljstvu izgubljeno 11 tisuća poslova
Ako Vlada djelatnosti koje trenutno ne rade misli i dalje držati zatvorenima, morat će smisliti konkretniju pomoć od dosadašnjih mjera, koje ionako slabo funkcioniraju. Nakon sada već godinu dana u kojima mnoge djelatnosti rade u nenormalnim uvjetima ili im je zabranjen rad, mnogi od njih financijski su potpuno iscrpljeni. O tome svjedoči i podatak da je, na primjer, u sektoru ugostiteljstva izgubljeno oko 11 tisuća poslova te je zatvoreno oko 1000 poslovnih subjekata.
Kod dizajniranja mjera Vlada je prije svega željela popraviti statistiku nezaposlenosti pa je uvela mjeru za očuvanje radnih mjesta, no samim poduzetnicima, sve do drugog lockdowna nije ponuđeno gotovo ništa. Dobili su jedino mogućnost da se zadužuju kako bi mogli plaćati račune, što bi vjerojatno mnoge od njih dovelo u još veće probleme – kredite treba vraćati, a kada će se početi normalno raditi i kakvi će tada biti prometi – nitko ne zna.
Vlada donosi mjere bez promišljanja i konzultacija
Vlada je krajem studenog, nakon uvođenja novog lockdowna, predstavila mjeru kroz koju djelatnostima kojima je zabranjen rad nadoknađuje dio ili kompletne fiksne troškove. Početak predaje zahtjeva za nadoknadu troškova za prosinac prošle godine bio je 11. siječnja. Telegram je došao do podatka da je u prva dva tjedna predaje zahtjeva predano njih tek 524.
Tako slab interes za ovu mjeru nije teško objasniti. Naime, Vlada je od poduzetnika kojima je zabranjen rad tražila da prvo plate račune, pa će tek onda dobiti povrat troškova. Doduše, nakon što su se poduzetnici pobunili protiv toga, pravila za siječanj su se promijenila, pa će im pokriti troškove i bez da su računi unaprijed plaćeni. Ovakve situacije govore koliko Vlada zapravo bez promišljanja i konzultacija donosi mjere.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zašto konstantno kasne isplate za očuvanje radnih mjesta?
Problem postoji i s mjerom za očuvanje radnih mjesta. Iako ta mjera postoji već mjesecima, očito u sustavu nešto ne funkcionira, jer se mnogi poduzetnici žale da se kasni s isplatama. Hrvatski zavod za zapošljavanje odgovornost za to prebacuje na poduzetnike. Kažu da se s isplatama kasni zbog nepotpune dokumentacije. O kakvom problemu se radi dovoljno govori podatak da je početkom ovog tjedna, znači krajem siječnja, bilo oko šest tisuća neobrađenih zahtjeva za studeni prošle godine.
Plenkoviću je prioritet očuvanje parazitskog sustava
Za razliku od mnogih drugi europskih zemalja koje osim pomoći radnicima, daju financijsku kompenzaciju i poduzećima, Plenkovićeva vlada do sada nije izašla s takvom mjerom. Osim što su mnogi na rubu propasti, dodatnu frustraciju stvara im i to što protuepidemiološke mjere smatraju diskriminatornima. Dok kafići ne rade, kave se prodaju u pekarnicama. Dok su teretane zatvorene, ljudi se bezbrižno kupaju u toplicama.
Sve ovo zapravo i ne treba čuditi. Plenković je na primjeru Hrvatske gospodarske komore pokazao da mu je apsolutni prioritet očuvanje parazitskog sustava u kojem partijska knjižica ima prednost pred znanjem, a uhljeb pred radnikom. Ne zanima ga što će biti s poduzećima i radnicima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Plenković je čuvar parazitskog sustava i ne zanima ga što će biti s radnicima i poduzećima
Mjere koje je Vlada donijela za takozvani spas gospodarstva ili ne funkcioniraju ili nisu dovoljne
Kod dizajniranja mjera Vlada je prije svega željela popraviti statistiku nezaposlenosti pa je uvela mjeru za očuvanje radnih mjesta, no samim poduzetnicima, sve do drugog lockdowna nije ponuđeno gotovo ništa.
Zagrebački ugostitelji odustali su od prosvjednog otvaranja lokala koje je bilo predviđeno za ponedjeljak. Nakon sastanka zaključili su da im nije baš pametno riskirati velike novčane, ali i zatvorske kazne. Odlučili su da će se strpjeti još dva tjedna, do sredine veljače, kada će se ponovno revidirati epidemiološke mjere.
Najcrnji scenarij za sve one kojima je trenutno zabranjen rad bio bi kada bi ih Vlada držala zatvorenim sve do svibnja , do održavanja lokalnih izbora, do kada će sasvim sigurno “pobijediti virus”, što nije teško predvidjeti, ako se sjetimo da smo sličnu situaciju imali i prošle godine.
U ugostiteljstvu izgubljeno 11 tisuća poslova
Ako Vlada djelatnosti koje trenutno ne rade misli i dalje držati zatvorenima, morat će smisliti konkretniju pomoć od dosadašnjih mjera, koje ionako slabo funkcioniraju. Nakon sada već godinu dana u kojima mnoge djelatnosti rade u nenormalnim uvjetima ili im je zabranjen rad, mnogi od njih financijski su potpuno iscrpljeni. O tome svjedoči i podatak da je, na primjer, u sektoru ugostiteljstva izgubljeno oko 11 tisuća poslova te je zatvoreno oko 1000 poslovnih subjekata.
Kod dizajniranja mjera Vlada je prije svega željela popraviti statistiku nezaposlenosti pa je uvela mjeru za očuvanje radnih mjesta, no samim poduzetnicima, sve do drugog lockdowna nije ponuđeno gotovo ništa. Dobili su jedino mogućnost da se zadužuju kako bi mogli plaćati račune, što bi vjerojatno mnoge od njih dovelo u još veće probleme – kredite treba vraćati, a kada će se početi normalno raditi i kakvi će tada biti prometi – nitko ne zna.
Vlada donosi mjere bez promišljanja i konzultacija
Vlada je krajem studenog, nakon uvođenja novog lockdowna, predstavila mjeru kroz koju djelatnostima kojima je zabranjen rad nadoknađuje dio ili kompletne fiksne troškove. Početak predaje zahtjeva za nadoknadu troškova za prosinac prošle godine bio je 11. siječnja. Telegram je došao do podatka da je u prva dva tjedna predaje zahtjeva predano njih tek 524.
Tako slab interes za ovu mjeru nije teško objasniti. Naime, Vlada je od poduzetnika kojima je zabranjen rad tražila da prvo plate račune, pa će tek onda dobiti povrat troškova. Doduše, nakon što su se poduzetnici pobunili protiv toga, pravila za siječanj su se promijenila, pa će im pokriti troškove i bez da su računi unaprijed plaćeni. Ovakve situacije govore koliko Vlada zapravo bez promišljanja i konzultacija donosi mjere.
Zašto konstantno kasne isplate za očuvanje radnih mjesta?
Problem postoji i s mjerom za očuvanje radnih mjesta. Iako ta mjera postoji već mjesecima, očito u sustavu nešto ne funkcionira, jer se mnogi poduzetnici žale da se kasni s isplatama. Hrvatski zavod za zapošljavanje odgovornost za to prebacuje na poduzetnike. Kažu da se s isplatama kasni zbog nepotpune dokumentacije. O kakvom problemu se radi dovoljno govori podatak da je početkom ovog tjedna, znači krajem siječnja, bilo oko šest tisuća neobrađenih zahtjeva za studeni prošle godine.
Plenkoviću je prioritet očuvanje parazitskog sustava
Za razliku od mnogih drugi europskih zemalja koje osim pomoći radnicima, daju financijsku kompenzaciju i poduzećima, Plenkovićeva vlada do sada nije izašla s takvom mjerom. Osim što su mnogi na rubu propasti, dodatnu frustraciju stvara im i to što protuepidemiološke mjere smatraju diskriminatornima. Dok kafići ne rade, kave se prodaju u pekarnicama. Dok su teretane zatvorene, ljudi se bezbrižno kupaju u toplicama.
Sve ovo zapravo i ne treba čuditi. Plenković je na primjeru Hrvatske gospodarske komore pokazao da mu je apsolutni prioritet očuvanje parazitskog sustava u kojem partijska knjižica ima prednost pred znanjem, a uhljeb pred radnikom. Ne zanima ga što će biti s poduzećima i radnicima.