Na papiru, ideja itekako ima smisla. Oporba će na poticaj Zeleno-lijeve koalicije predložiti formiranje saborskog Istražnog povjerenstva kako bi se utvrdila politička odgovornost za nekvalitetnu obnovu kuća nakon rata na Baniji, te kako bi se izbjeglo da se slično ponovi u novoj obnovi tog kraja i Zagreba nakon snažnih potresa u 2020. godini.
Inicijativa bi trebala dobiti službeniji oblik nakon sastanka oporbe u ponedjeljak. Iako se detalji još ne znaju, nema sumnje da će se posebno paziti da se rad potencijalnog povjerenstva ne poklapa s policijskom istragom oko poslijeratne obnove. Jasno je i zašto – rad istražnih tijela HDZ je već koristio kako bi u Saboru ugasio ili opravdao neosnivanje istražnih povjerenstava vezanih za korupciju.
Stjegonoše i Agrokor
Prije tri godine naprasno je ugašen rad Povjerenstva za Agrokor, a saborsko tijelo koje se trebalo baviti političkim pritiscima na istražna tijela i curenjem informacija iz istraga nije ni formirano. U prvom slučaju je opravdanje bila istraga DORH-a (iako je tadašnji šef tog tijela uzalud ponavljao da im saborsko povjerenstvo ne smeta), a u drugom – kad se pri zahtjevu za formiranje Povjerenstva pazilo na svaku riječ da se ne preklopi s otvorenom istragom – navodno preširoke teme kojima bi se saborsko tijelo bavilo.
Saborskoj većini je, očito, objašnjenje Branka Bačića da su “HDZ i ova Vlada stjegonoše u borbi protiv korupcije”, zazvučalo sasvim dovoljno uvjerljivo, pa su odbili oporbeni zahtjev.
Što će reći Reformisti i SDSS?
U redovima opozicije, međutim, ovaj put postoji određena nada da bi povjerenstvo oko obnove Banije moglo izazvati komešanje u redovima vladajućih. Odbijanje osnivanja Povjerenstva moglo bi biti nezgodno, recimo, zastupnici Reformista Nataliji Martinčević, jer predsjednik te stranke Radimir Čačić danima grmi da je obnova na Baniji bila kriminal. Dio zastupnika manjina, posebno troje zastupnika SDSS-a moglo bi, također, imati stanovite moralne dvojbe pri gušenju ove oporbene inicijative.
Ako, pak, svejedno 76 ruku pod kontrolom Andreja Plenkovića jedinstveno odbije i ovu oporbenu inicijativu, onda će, kako nam kažu iz oporbe, “to trebati objašnjavati ljutitoj javnosti prije početka nove obnove koja može završiti na isti način”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Imali smo izbore…”
Dosta je izvjesno da će cijela priča o novom Povjerenstvu završiti upravo na tome. Jer, recentno političko iskustvo nalaže da se s posebnom sumnjom gleda na razvoj situacije oko kvalitete obnove na Baniji koja je postala razvidna nakon potresa, a oko čega su mediji posljednjih dana objavili već gomilu svjedočanstava.
Naime, i dok se početkom jeseni raspravljalo o Povjerenstvu koji je oporba predložila nakon slučaja Janaf (o curenju podataka iz istraga i političkim pritiscima na istražna tijela), premijer je bio izričit i uporan. Tumačio je kako je sve prokužio i kako ne namjeravaju dopustiti politički šou oporbe koji bi se razvlačio do lokalnih izbora.
“Imali smo izbore prije samo tri mjeseca i građani su dali povjerenje HDZ-u. Oni su te izbore izgubili”, bila je – stvarno – premijerova argumentacija za odbijanje ovog Povjerenstva. Sad se promijenilo samo to da su lokalni izbori još bliže i da je Plenković još osjetljiviji na bilo kakav nagovještaj kritike.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Nema podataka, jer – istraga
Osim političkog iskustva, prilično je sumnjivo i nekoliko podudarnosti. Nakon medijske buke, premijer u ponedjeljak iza 15 sati kaže kako će se “sve ispitati” oko kvalitete poslijeratne obnove. Niti tri sata kasnije, DORH objavljuje priopćenje o tome da će USKOK od policije žurno zatražiti provođenje kriminalističkog istraživanja o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području Sisačko-moslavačke županije.
Novinarske istrage su, međutim, već pokrenute. No na ključno pitanje, o tome koje su firme obavljale radove u obnovi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uskoro šalje odgovor u kojem stoji da tražene podatke ne mogu dati jer je pokrenuta istraga.
Da se krug zatvori i javnosti ostane samo posve slijepa vjera u institucije dovoljno je tek da saborska većina rutinski odbije i oporbeni prijedlog o istražnom povjerenstvu. To, naravno, neće biti zato što ne žele spriječiti potencijalni kriminal u novim obnovama. Jer, kao da se odnekud već čuje Branko Bačić, HDZ i ova Vlada su, razumije se, stjegonoše borbe protiv kriminala u obnovi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Postoje li ikakve šanse da HDZ prihvati saborsko Povjerenstvo kojim se želi izbjeći kriminal u obnovi?
Hoćemo li i oko Banije slušati tek kako su HDZ i Vlada stjegonoše borbe protiv kriminala u obnovi?
U redovima opozicije, međutim, ovaj put postoji određena nada da bi Povjerenstvo oko obnove Banije moglo izazvati komešanje u redovima vladajućih. Odbijanje osnivanja Povjerenstva moglo bi biti nezgodno, recimo, zastupnici Reformista Nataliji Martinčević, a dio zastupnika manjina, posebno troje zastupnika SDSS-a moglo bi, također, imati stanovite moralne dvojbe pri gušenju ove oporbene inicijative.
Na papiru, ideja itekako ima smisla. Oporba će na poticaj Zeleno-lijeve koalicije predložiti formiranje saborskog Istražnog povjerenstva kako bi se utvrdila politička odgovornost za nekvalitetnu obnovu kuća nakon rata na Baniji, te kako bi se izbjeglo da se slično ponovi u novoj obnovi tog kraja i Zagreba nakon snažnih potresa u 2020. godini.
Inicijativa bi trebala dobiti službeniji oblik nakon sastanka oporbe u ponedjeljak. Iako se detalji još ne znaju, nema sumnje da će se posebno paziti da se rad potencijalnog povjerenstva ne poklapa s policijskom istragom oko poslijeratne obnove. Jasno je i zašto – rad istražnih tijela HDZ je već koristio kako bi u Saboru ugasio ili opravdao neosnivanje istražnih povjerenstava vezanih za korupciju.
Stjegonoše i Agrokor
Prije tri godine naprasno je ugašen rad Povjerenstva za Agrokor, a saborsko tijelo koje se trebalo baviti političkim pritiscima na istražna tijela i curenjem informacija iz istraga nije ni formirano. U prvom slučaju je opravdanje bila istraga DORH-a (iako je tadašnji šef tog tijela uzalud ponavljao da im saborsko povjerenstvo ne smeta), a u drugom – kad se pri zahtjevu za formiranje Povjerenstva pazilo na svaku riječ da se ne preklopi s otvorenom istragom – navodno preširoke teme kojima bi se saborsko tijelo bavilo.
Saborskoj većini je, očito, objašnjenje Branka Bačića da su “HDZ i ova Vlada stjegonoše u borbi protiv korupcije”, zazvučalo sasvim dovoljno uvjerljivo, pa su odbili oporbeni zahtjev.
Što će reći Reformisti i SDSS?
U redovima opozicije, međutim, ovaj put postoji određena nada da bi povjerenstvo oko obnove Banije moglo izazvati komešanje u redovima vladajućih. Odbijanje osnivanja Povjerenstva moglo bi biti nezgodno, recimo, zastupnici Reformista Nataliji Martinčević, jer predsjednik te stranke Radimir Čačić danima grmi da je obnova na Baniji bila kriminal. Dio zastupnika manjina, posebno troje zastupnika SDSS-a moglo bi, također, imati stanovite moralne dvojbe pri gušenju ove oporbene inicijative.
Ako, pak, svejedno 76 ruku pod kontrolom Andreja Plenkovića jedinstveno odbije i ovu oporbenu inicijativu, onda će, kako nam kažu iz oporbe, “to trebati objašnjavati ljutitoj javnosti prije početka nove obnove koja može završiti na isti način”.
“Imali smo izbore…”
Dosta je izvjesno da će cijela priča o novom Povjerenstvu završiti upravo na tome. Jer, recentno političko iskustvo nalaže da se s posebnom sumnjom gleda na razvoj situacije oko kvalitete obnove na Baniji koja je postala razvidna nakon potresa, a oko čega su mediji posljednjih dana objavili već gomilu svjedočanstava.
Naime, i dok se početkom jeseni raspravljalo o Povjerenstvu koji je oporba predložila nakon slučaja Janaf (o curenju podataka iz istraga i političkim pritiscima na istražna tijela), premijer je bio izričit i uporan. Tumačio je kako je sve prokužio i kako ne namjeravaju dopustiti politički šou oporbe koji bi se razvlačio do lokalnih izbora.
“Imali smo izbore prije samo tri mjeseca i građani su dali povjerenje HDZ-u. Oni su te izbore izgubili”, bila je – stvarno – premijerova argumentacija za odbijanje ovog Povjerenstva. Sad se promijenilo samo to da su lokalni izbori još bliže i da je Plenković još osjetljiviji na bilo kakav nagovještaj kritike.
Nema podataka, jer – istraga
Osim političkog iskustva, prilično je sumnjivo i nekoliko podudarnosti. Nakon medijske buke, premijer u ponedjeljak iza 15 sati kaže kako će se “sve ispitati” oko kvalitete poslijeratne obnove. Niti tri sata kasnije, DORH objavljuje priopćenje o tome da će USKOK od policije žurno zatražiti provođenje kriminalističkog istraživanja o mogućim propustima u poslijeratnoj obnovi objekata na području Sisačko-moslavačke županije.
Novinarske istrage su, međutim, već pokrenute. No na ključno pitanje, o tome koje su firme obavljale radove u obnovi Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje uskoro šalje odgovor u kojem stoji da tražene podatke ne mogu dati jer je pokrenuta istraga.
Da se krug zatvori i javnosti ostane samo posve slijepa vjera u institucije dovoljno je tek da saborska većina rutinski odbije i oporbeni prijedlog o istražnom povjerenstvu. To, naravno, neće biti zato što ne žele spriječiti potencijalni kriminal u novim obnovama. Jer, kao da se odnekud već čuje Branko Bačić, HDZ i ova Vlada su, razumije se, stjegonoše borbe protiv kriminala u obnovi.