Kad kiši, onda pljušti, izreka je koja se savršeno može primijeniti na sadašnji političko-ekonomski trenutak u Hrvatskoj. A tajming je više nego nezgodan – sam start svih mogućih predizbornih utrka.
Pritom je najmanji problem za vlast činjenica da je i sud potvrdio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o tome da ministar državne imovine Mario Banožić nije smio sam sebi dodijeliti na korištenje veliki stan u centru Zagreba. Radi se, istina, o kršenju Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ali u resornom ministarstvu su u pravu kad kažu da je ministar imao pravo na toliki stan, a odluka Povjerenstva se odnosila tek na to da dodjelu stana Banožić nije smio sam sebi potpisati.
Nije baš u krivu ni Plenković kad kaže da se radi o sitnoj stvari. Pogotovo, što premijer iz nekog razloga nije spomenuo, kad se uzmu u obzir svi golemi problemi u koje su upadali i znaju i dalje upadati njegovi ministri.
Svađa s HNB-om
Međutim, ono što ovih dana ozbiljno pljušti po Banskim dvorima i, još više, središnjici HDZ-a, su – brojke. Pravu zlovolju u stranci je prošlog tjedna izazvao podatak o tome da je inflacija opet počela rasti i da je u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni.
Ovog tjedna je zbog toga došlo i do otvorenih kritika ministra financija Marka Primorca prema Hrvatskoj narodnoj banci, za koju očito u izvršnoj vlasti smatraju da nije dovoljno napravila po pitanju stabilnosti cijena. Da su parlamentarni izbori bili prije nekoliko mjeseci, prilično je izvjesno da do ove napetosti ne bi ni došlo, ali, oni će se održati za nekoliko mjeseci, pa je kretanje stope inflacije jedna od najužarenijih političkih tema.
Siva nijansa ružičastog
Jučer je, međutim, doista krenulo pljuštati. Prvo je Hrvatska narodna banka objavila svoju prognozu kretanja BDP-a u trećem tromjesečju. Iako je i dalje solidnih 2,5 posto u odnosu isto razdoblje lani, hrvatska ekonomija, po ovoj procjeni, će u odnosu na drugi kvartal – pasti. I to za 0,4 posto.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prije samo malo više od tri mjeseca, premijer je gostovao na HRT-u gdje je kazao kako će gospodarski rezultat u drugom kvartalu biti odlični, a u trećem, kad završi turistička sezona, još i bolji, jer će se, između ostalog, vidjeti svi efekti ulaska u Schengen i euro područje. Ružičasta boja kojom je tad premijer naveliko zamahivao, međutim, brzo je posivjela.
Mogući pad BDP-a u ovom dijelu godine, doduše, ne mora sam po sebi biti tragičan. I lani se dogodilo slično u trećem kvartalu, pa je gospodarstvo ipak u narednim mjesecima nastavilo rasti. Pitanje je hoće li se nešto slično dogoditi i ovaj put – godišnje stope rasta u Hrvatskoj su bile mnogo više nego sadašnje, a slično je bilo i u okruženju. I naravno – u prošloj godini još nisu vrebali nadolazeći izbori, pa su se i gospodarski podaci shvaćali manje dramatično.
Strateško pitanje hrvatske budućnosti
Uz prognozu o padu BDP-a, jučer smo dobili i podatak o rastu cijena. Stopa rasta proizvođačkih cijena u industriji je u Hrvatskoj tri mjeseca zaredom bivala sve manja, dajući nadu da će to značiti i usporavanje rasta cijena finalnih proizvoda. U kolovozu je opet rasla, za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Da košara loših vijesti za jedan dan bude do vrha puna, došla je i procjena Državnog zavoda za statistiku s novom poraznom demografskom brojkom. Od sredine 2021. do sredine 2022. godine broj stanovnika se smanjio za preko 23 tisuće ljudi.
Nakon što je Hrvatska u deset godina (između Popisa stanovništva 2011. i 2021. godine) izgubila gotovo deset posto stanovnika, iseljavanje se, očito, i dalje nastavlja. Čudno, čini se da nije dovoljno kazati kako je “demografska revitalizacija strateško pitanje hrvatske budućnosti” (Plenković, travanj 2022.).
Ping-pong loptica
Sve te brojke koje ovih dana pljušte po Hrvatskoj zalog su tezi da bi se na izbore moglo ići i prije nego što to mnogi očekuju. Da je za HDZ riskantno čekati hoće li dogodine inflacija minuti ili će joj se pridružiti još i recesija.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kad će se na parlamentarne izbore, međutim, još ne zna nitko, osim možda, samog Plenkovića i još više možda – njegovog kitchen kabineta. Činjenica da premijer posljednjih dana skakuće po Hrvatskoj kao ping-pong loptica, u pet dana je, između ostalog, bio u prigodnim posjetama Braču, Vinkovcima i Varaždinskim Toplicama, pokazuje da se teren za predizbornu kampanju već naveliko priprema. Štoviše, da je ona možda već i počela.
Sjajan uvod za kampanju: BDP pada, cijene divljaju, broj stanovnika se i dalje značajno smanjuje
Dan iz noćne more za svaku vlast - objavljena serija neveselih brojki o stanju u zemlji
Uz sve sumornije gospodarske brojke, činjenica da premijer posljednjih dana skakuće po Hrvatskoj kao ping-pong loptica - u pet dana je, između ostalog, bio u prigodnim posjetama Braču, Vinkovcima i Varaždinskim Toplicama - pokazuje da se teren za predizbornu kampanju već naveliko priprema
Kad kiši, onda pljušti, izreka je koja se savršeno može primijeniti na sadašnji političko-ekonomski trenutak u Hrvatskoj. A tajming je više nego nezgodan – sam start svih mogućih predizbornih utrka.
Pritom je najmanji problem za vlast činjenica da je i sud potvrdio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o tome da ministar državne imovine Mario Banožić nije smio sam sebi dodijeliti na korištenje veliki stan u centru Zagreba. Radi se, istina, o kršenju Zakona o sprječavanju sukoba interesa, ali u resornom ministarstvu su u pravu kad kažu da je ministar imao pravo na toliki stan, a odluka Povjerenstva se odnosila tek na to da dodjelu stana Banožić nije smio sam sebi potpisati.
Nije baš u krivu ni Plenković kad kaže da se radi o sitnoj stvari. Pogotovo, što premijer iz nekog razloga nije spomenuo, kad se uzmu u obzir svi golemi problemi u koje su upadali i znaju i dalje upadati njegovi ministri.
Svađa s HNB-om
Međutim, ono što ovih dana ozbiljno pljušti po Banskim dvorima i, još više, središnjici HDZ-a, su – brojke. Pravu zlovolju u stranci je prošlog tjedna izazvao podatak o tome da je inflacija opet počela rasti i da je u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni.
Ovog tjedna je zbog toga došlo i do otvorenih kritika ministra financija Marka Primorca prema Hrvatskoj narodnoj banci, za koju očito u izvršnoj vlasti smatraju da nije dovoljno napravila po pitanju stabilnosti cijena. Da su parlamentarni izbori bili prije nekoliko mjeseci, prilično je izvjesno da do ove napetosti ne bi ni došlo, ali, oni će se održati za nekoliko mjeseci, pa je kretanje stope inflacije jedna od najužarenijih političkih tema.
Siva nijansa ružičastog
Jučer je, međutim, doista krenulo pljuštati. Prvo je Hrvatska narodna banka objavila svoju prognozu kretanja BDP-a u trećem tromjesečju. Iako je i dalje solidnih 2,5 posto u odnosu isto razdoblje lani, hrvatska ekonomija, po ovoj procjeni, će u odnosu na drugi kvartal – pasti. I to za 0,4 posto.
Prije samo malo više od tri mjeseca, premijer je gostovao na HRT-u gdje je kazao kako će gospodarski rezultat u drugom kvartalu biti odlični, a u trećem, kad završi turistička sezona, još i bolji, jer će se, između ostalog, vidjeti svi efekti ulaska u Schengen i euro područje. Ružičasta boja kojom je tad premijer naveliko zamahivao, međutim, brzo je posivjela.
Mogući pad BDP-a u ovom dijelu godine, doduše, ne mora sam po sebi biti tragičan. I lani se dogodilo slično u trećem kvartalu, pa je gospodarstvo ipak u narednim mjesecima nastavilo rasti. Pitanje je hoće li se nešto slično dogoditi i ovaj put – godišnje stope rasta u Hrvatskoj su bile mnogo više nego sadašnje, a slično je bilo i u okruženju. I naravno – u prošloj godini još nisu vrebali nadolazeći izbori, pa su se i gospodarski podaci shvaćali manje dramatično.
Strateško pitanje hrvatske budućnosti
Uz prognozu o padu BDP-a, jučer smo dobili i podatak o rastu cijena. Stopa rasta proizvođačkih cijena u industriji je u Hrvatskoj tri mjeseca zaredom bivala sve manja, dajući nadu da će to značiti i usporavanje rasta cijena finalnih proizvoda. U kolovozu je opet rasla, za 2,6 posto u odnosu na isti mjesec lani.
Da košara loših vijesti za jedan dan bude do vrha puna, došla je i procjena Državnog zavoda za statistiku s novom poraznom demografskom brojkom. Od sredine 2021. do sredine 2022. godine broj stanovnika se smanjio za preko 23 tisuće ljudi.
Nakon što je Hrvatska u deset godina (između Popisa stanovništva 2011. i 2021. godine) izgubila gotovo deset posto stanovnika, iseljavanje se, očito, i dalje nastavlja. Čudno, čini se da nije dovoljno kazati kako je “demografska revitalizacija strateško pitanje hrvatske budućnosti” (Plenković, travanj 2022.).
Ping-pong loptica
Sve te brojke koje ovih dana pljušte po Hrvatskoj zalog su tezi da bi se na izbore moglo ići i prije nego što to mnogi očekuju. Da je za HDZ riskantno čekati hoće li dogodine inflacija minuti ili će joj se pridružiti još i recesija.
Kad će se na parlamentarne izbore, međutim, još ne zna nitko, osim možda, samog Plenkovića i još više možda – njegovog kitchen kabineta. Činjenica da premijer posljednjih dana skakuće po Hrvatskoj kao ping-pong loptica, u pet dana je, između ostalog, bio u prigodnim posjetama Braču, Vinkovcima i Varaždinskim Toplicama, pokazuje da se teren za predizbornu kampanju već naveliko priprema. Štoviše, da je ona možda već i počela.