Vlast razmatra vraćanje propusnica. Što bi, opet, moglo poći krivo?
Nakana je jedno, a realizacija nešto sasvim stoosamdesetpeto... To smo vidjeli u prvom valu
Teško je sa sigurnošću znati jesu li propusnice i smanjenje kretanja među jedinicama lokalne samouprave značajnije utjecale na smirivanje prvog vala pandemije. Nema, međutim, nimalo sumnje, da je organizacijsko-politički debakl koji je pratio ovu mjeru smanjio povjerenje u Stožer i epidemiološke mjere
Propusnice za kretanje opet su vruća politička i epidemiološka priča. S obzirom na dramatičnu snagu drugog vala pandemije, koji u Hrvatsku uz neke, hm… lokalne posebnosti doveo na čelo tužne EU ljestvice novozaraženih, vladajući ozbiljno razmatraju da uskoro vrate i ovu mjeru kojom su se na proljeće suočili s koronavirusom.
Nakana je jasna – ograničenje kretanja znači i manju priliku za kretanje virusa u populaciji. Samo, nakana je jedno, a realizacija nešto sasvim stoosamdesetpeto. Naime, propusnice za kretanje, prvo među svim jedinicama lokalne samouprave, a onda samo među županijama, bile su potrebne od 23. ožujka do 10. svibnja.
Kompletna neodrživost
U tih mjesec i pol dana u zemlji od jedva (i ako toliko) četiri milijuna stanovnika, izdano je više od dva milijuna propusnica. Pritom je, na doista iznimno bizaran način bačeno novo svjetlo na kompletnu neživotnost i neodrživost postojećeg, metastaziranog ustroja lokalne uprave i samouprave, koji broji 555 gradova i općina, dvadeset županija i Grad Zagreb (grad s ovlastima županije).
Naravno da je drama nastala u roku odmah nakon uvođenja – kad su mnogi ljudi shvatili da im za odlazak na poštu po penziju, na bankomat, u ljekarnu ili za obrađivanje vrta koji se nalazi preko granica općine treba – posebna dozvola vlasti. Oni koji su na svojoj zemlji imali OPG su još mogli, u gospodarske svrhe, do propusnice za kretanje, no ostali su prvih dana proljeća (totalno nebitnog doba za poljoprivredu), mogli samo gristi nokte.
Digitalizacija, buraz!
Problem je bio veći u manjim, ionako demografski kritičnim sredinama – dok se moglo s jednog kraja Zagreba (ili Splita, Rijeke…) na drugi, u selima se doista uvođenjem propusnica za kretanje ugrozilo osnovne životne potrebe stanovništva.
Država je u svemu vidjela svijetle boje, jer je uskoro uvedena usluga e-propusnice, dakle, moglo ju se dobiti preko interneta, što je bio još jedan dokaz digitalizacije javne uprave kao optimističnog koraka u svijetlu budućnost, no, stotine i stotine tisuća propusnica koje su se izdavale o samoj mjeri ograničavanja kretanja pričale su drugačiju priču.
Naime, i narod se brzo dosjetio vragu, pa su šefovi firmi izdavali propusnice i za prijatelje, članove obitelji, a ne samo svoje zaposlenike, unatoč čestim prijetnjama kaznama, a i lokalne vlasti su zatrpavane zahtjevima za omogućavanje kretanja.
Dozvola za odlazak na izmišljenu misu
No, ni inflacija propusnica nije otklonila logističke probleme. Kako je pedantno izračunao naš Drago Hedl, građanin koji je u to vrijeme trebao (poslom, iz zdravstvenih ili nekih drugih neodgodivih razloga) iz Iloka do Zagreba podravskom magistralom, morao se zaustaviti čak 26 puta i policajcima pokazati propusnicu za kretanje.
Igoru Skoki, vijećniku tadašnje stranke Pametno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, krajem travnja je pala na pamet ideja kako dodatno pokazati koliko je sustav propusnica sumanut. U vrijeme kad su škole još bile zatvorene, tražio je od lokalnog stožera izdavanje propusnice za odlazak na – misu u Zagreb. Misa je, pritom, bila posve izmišljena. Uredno pečatirana propusnica koju je brzo dobio, međutim, nije.
Organizacijsko-politički debakl
Teško je sa sigurnošću znati jesu li propusnice i smanjenje kretanja među jedinicama lokalne samouprave značajnije utjecale na smirivanje prvog vala pandemije. Nema, međutim, nimalo sumnje, da je organizacijsko-politički debakl koji je pratio ovu mjeru smanjio povjerenje u Stožer i epidemiološke mjere koje se donose, te bacio zabrinjavajuće svjetlo na sposobnost nadležnih oko borbe s pandemijom u slučaju da dođe do ozbiljnijeg drugog vala.
Onog na čijem se (valjda) vrhu upravo nalazimo. I radi kojeg uskoro možda opet slijede – propusnice. Milijuni propusnica.