Bili smo na predstavljanju sezone u HNK; igrat će, recimo, Miru Gavrana i Mačku na vrućem limenom krovu sa Zrinkom Cvitešić

Zagrebački HNK u novoj sezoni najavljuje šest premijera dramskih predstava, a prvi put ova nacionalna kuća postavlja tekst Mire Gavrana, najizvođenijeg hrvatskog dramskog pisca. Tekst Svaki tvoj rođendan, koju su od Gavrana prije dvije godine naručili intendantica HNK-a Dubravka Vrgoč i ravnatelj Drame Ivica Buljan, dramski je kaleidoskop, opisali su na predstavljanju programa nove sezone.

“Jedini uvjet koji smo mu postavili bilo je da drama mora biti pisana za ansambl i dobili smo tekst s 28 junaka,” rekao je Buljan najavljujući Gavranovu dramu za 30. prosinca ove godine, na tradicionalnom datumu rezerviranom za praizvedbe u središnjem nacionalnom teatru. “Gavran ispisuje posvetu generacijama očeva i majki koji su izgradili ovu zemlju i kroz njihovo izgubljeno vrijeme pokazuje kako je nestalo građansko društvo, a s njim i naši životi”, kazao je Buljan.

Miro Gavran dodaje kako su najuzbudljiviji događaji pogrebi, vjenčanja i proslave Nove godine, pa se drama Svaki tvoj rođendan proteže kroz 70 godina života Zagrepčanina Marijana koji svakih deset godina slavi rođendan. Tekst prati život i emotivne lomove zagrebačke obitelji 1957. do 2017., a u scenama podijeljenim desetogodišnjim razmakom upoznajemo roditelje glavnog lika, njegovog djeda i baku, polubrata, prijateljice, njihovu djecu, ljubavnice, cijelu lepezu različitih muških i ženskih likova.

Cvitešić i Vidović kao Maggie i Brick

Gavrana režira Rene Medvešek, čija će predstava Tko pjeva zlo ne misli nastaviti uspješan život na repertoaru HNK. Reprizirat će se i Ciganin, ali najljepši, Kralj Lear, Peer Gynt, Ljudi od voska Mate Matišića i Tri zime Tene Štivičić. Klasično djelo zlatnoga doba američke drame, Mačku na vrućem limenom krovu Tennesseeja Williamsa režirat će Paolo Magelli, a Maggie i Bricka glumit će u njegovoj podjeli Zrinka Cvitešić i Filip Vidović.

Alma Prica igrat će u naslovnoj ulozi drame Glumica, po tekstu i u režiji francuske kazališne zvijezde Pascala Ramberta. Komad Glumica, pisan za Moskovski hudožestveni teatar, priča o zadnjim danima u životu velike ruske dramske umjetnice koja umire okružena svima koji je vole. Uz Pricu, u komadu koji je posveta ljubavi prema kazalištu kroz koju se provlači ideja o svijetu koji završava, igraju Nina Violić, Bojan Navojec, Livio Badurina…

Dramu Antigona, Vrgoč je naručila od Slavoja Žižeka, a u toj će se interpretaciji Sofoklove tragedije propitivati društveni i politički odnosno između onih na vlasti i građana, između božanskog i zemaljskog zakona. Žižekovu Antigonu postavlja na sceni HNK njemačka redateljica Angela Richter. O vremenu Brexita, krize eura, vala izbjeglica, graničnim režimima, podizanjima ograda i izolacijama, okružuju fake newsa, Žižekova Antigona bavi se pitanjem kakva bi i koja Antigona mogla pravedno prosuditi uvjetovanost našeg vremena.

Jelčić radi Čehova, Dolenčić Mozarta

Bobo Jelčić ‘uhvatio’ se klasika ruske i svjetske literature i postavlja autorski projekt Tri sestre. Sezonu Drama HNK zaključuje dramom I am Europe Falka Richtera u međunarodnoj koprodukciji s Nacionalnim kazalištem iz Strasbourga i Kazalištem Thalia iz Hamburga. “Vokacija Drame HNK ostaje i dalje spojiti nemoguće, elitnu umjetnost s narodnom”, kaže Buljan, dodajući kako predstave koje HNK prikazuje posljednjih sezona kazuju o najranjivijima među nama.

Opera u sljedećoj sezoni najavljuje tri premijere. Nakon Trubadura Giuseppea Verdija, koju će režirati ravnatelj Opere Nikša Bareza, u studenom ove godine na daske stiže Mozartova Čarobna frula koju Bareza opisuje kao glazbeno-scenski igrokaz i istodobno grande operu. Posljednju Mozartovu operu režirat će Krešimir Dolenčić kojem je Čarobna frula petnaesta opera koju režira u zagrebačkom HNK-u.

Treća premijera je opera “Žena s jezera” (Donna del lago) Gioacchina Rossinija koju će u Hrvatskoj iduće godine biti prvi put postavljena i to 200 godina nakon njezine praizvedbe u Napulju, u koprodukciji s Operom de Lausanne. Redatelj će biti proslavljeni kontratenor Max Emanuel Cenčić koji će otpjevati i jednu od vodećih uloga – Malcolma koja je izvorno pisana za mezzosopranski glas, a u Zagrebu će tu ulogu prvi put u povijesti tumačiti muškarac.

Tri baletne premijere

Za novu sezonu Balet HNK priprema tri premijere – jedna od njih je balet Metropolis kojim će se, rekao je ravnatelj Baleta HNK Leonard Jakovina, zagrebačkoj publici prvi put predstaviti rastuća koreografska zvijezda Jiri Bubeniček koji je inspiraciju pronašao u glasovitu romanu njemačke glumice, scenaristice i novelistice Thee von Harbou. Druga premijera je balet Opasne veze koji se temelji na glasovitom romanu Pierrea Choderlosa de Laclosa iz 18. stoljeća, koji kao koreograf i redatelj potpisuje poznati Giorgio Madia.

Tom će poznatom suvremenom talijanskom koreografu i redatelju biti to, nakon Petra Pana, druga suradnja sa zagrebačkim Baletom. Na kraju nove sezone, rekao je Jakovina, zagrebačkoj publici predstavit će se Angelin Preljocaj, jedan od najvećih imena suvremenoga plesa. Publika će moći vidjeti dvije njegove koreografije – Annonciation i La Stravaganza koju je Preljocaj kreirao 1997. za New York City Ballet.

Intendantica Vrgoč je najavila i Festival svjetskoga kazališta te nastavak programa Filozofskog teatra. Sezonu koja je gotovo iza njih ocijenila je jednom od najuzbudljivijih i najuspješnijih, pohvalila se kako je popunjenost dramskih i baletnih predstava i bila nevjerojatnih 96 posto. Dobru statistiku tumači riječima da se publika vratila u kazalište kao mjesto u kojem može pronaći utočište. Programsko usmjerenje, u kojem će se u novoj sezoni naći Tennessee Williams i Wolfgang Amadeus Mozart, Rossini i Pascal Rambert, Čehov i Gavran, Žižek i Verdi, i dalje ime je kombinacija i dijalog između klasične i suvremene literature.

Vrgoč apelira za drugu scenu

Vrgoč vjeruje da će “rukopisima tih autora uspjeti zajedno s gledateljima ispisati teatarsku priču našega vremena. Uzbudljivost te priče ovisit će o uzbudljivosti naše svakodnevice, ali i o našoj hrabrosti, da uz umjetnički užitak pokrenemo i neka bitna pitanja što će teatar repozicionirati i time ga staviti u središte društvenoga zanimanja.” tako ambiciozan program neće moći realizirati bez druge scene i ponovno je apelirala na mjerodavne da se taj problem žurno riješi.

Predstavljanje ambicioznog programa nove sezone Vrgoč je zaključila, kako kaže, ponovljenim vapajem za drugom scenom. “Zagrebački HNK ima samo jednu scenu koju dijele tri ansambla i jednu veliku pokusnu dvoranu koju se zapravo ne bi usudila nazvati velikom jer u nju ne mogu stati zajedno zbor i orkestar”, kazala je Vrgoč. Istaknula je kako ovaj model teatra doslovce proizlazi iz vremena Austro-ugarske monarhije i u njemu se ništa nije promijenilo, pa je ponovno apelirala na “političare i osnivače HNK-a da omoguće da to kazalište dobije još jednu scenu koju bismo nazvali drugom scenom HNK i na kojoj bi radili dramske i manje operne te baletne predstave”.