Bili smo u mondenom St. Moritzu na festivalu umjetnosti na vrhu svijeta, na kojem bi sve traženiji mogli biti i suvremeni hrvatski autori
Telegramov novinar bio je na Art Mastersu u Švicarskoj
Nakon dugog, zamornog leta iz New Orleansa te prolaza kroz carinsku kontrolu u zrakoplovnoj luci u Stockhomu, dvojica super bogatih američkih kolekcionara uputili su se iznajmiti automobil. Dok su obavljali formalnosti, upitali su službenika koliko im točno treba do St. Moritza. On ih je začuđeno pogledao, ali, ipak, profesionalno uslužno odgovorio: “Najmanje dva dana”.
“Mislite sata”, kazali su, uvjereni da je posrijedi zabuna. No, kada je i šef poslovnice rent a cara također ponovio da im treba dva dana, Amerikanci su zaprepašteno shvatili da nešto nije u redu. U nevjerici su upitali:”Idemo na prezentaciju američkih slikara na Art Masters u St. Moritzu, zar to nije na tri sata vožnje od Stockholma?” Uslijedio je odgovor koji ih je dotukao: “Gospodo, ovo je Švedska, a St. Moritz je na vašu žalost u Švicarskoj”.
Tako su galeristi iz New Orleansa, putujući u Švicarsku, pogodili samo kontinent, dok su fatalno pomiješali zemlje i gradove.
Umjetnost na vrhu svijeta
Nakon nekoliko telefonskih razgovora s organizatorima Art Mastersa, američki kolekcionari uspjeli su tijekom dana doći zrakoplovom do Zuricha, a nakon toga za tri sata stići automobilom do St. Moritza. Da ne bi postali predmetom kojekakvih šala, u Art Mastersu nisu htjeli otkriti njihov identitet, no priča je danima uveseljavala goste festivala.
To je tek jedna od zgoda koju je doživio Čedomir Komljenović, u europskim umjetničkim i poslovnim krugovima poznat kao Monty Shadow, od kako je prije devet godina utemeljio festival umjetnosti Art Masters u St. Moritzu. Komljenović u najmondenijem zimovalištu na svijetu, svake godine od 26. kolovoza do 4. rujna, priređuje jedinstvenu smotru likovnoga stvaralaštva pod sloganom, Art on Top of The World, Umjetnost na vrhu svijeta, na koju dolaze umjetnici, kolekcionari, kustosi, kritičari, zaljubljenici u slikarstvo iz cijelog svijeta…
Nagrada modnom fotografu Watsonu
Ove godine u dvanaest galerija, muzeja, izložbenih prostora, crkvi, hotela, više od 15.500 posjetitelja vidjelo je 150 djela suvremenih američkih umjetnika, među ostalima, Roberta Rausschenberga, Toma Wesselmana, Roberta Indiane, Louise Nevelson, Franka Stelle, Davida McDermonta, Davida Shapira, Petera McGougha, Alexisa Rockmana, Dan Basena…
Na festivalu se tradicionalno dodjeljuje Cartierova nagrada za životno djelo koju su do sada dobili, među ostalima, Robert Indiana, William Klein, Ai Wei, Richard Long… Ove godine to vrijedno priznanje primio je svjetski poznati modni fotograf Albert Watson. Inače, stalni gosti festivala i članovi njegova Odbora su, među ostalim, izdavač Benedikt Taschen, dirigent Valerij Gergijev, književnik Paolo Coelho…
St. Moritz, gradić na nadmorskoj visini od 1.856 metara u kojem je 1864. utemeljen alpski turizam, ima svega oko pet tisuća stanovnika. Ali, ima i oko 300 sunčanih dana na godinu te oko pedesetak restorana od kojih pet ima Michelinove zvjezdice, a petnaestak su s GaultMillauvim bodovima. U 39 hotela te 270 apartmana s više od 6.000 kreveta, godišnje se ostvari oko 750.000 noćenja. St. Moritz već je cijelo stoljeće najpoznatije mondeno mjesto na svijetu: u njemu zimuju i ljetuju kraljevske, carske i plemićke obitelji, šeici, milijarderi, svjetski jet set, zvijezde iz svijeta biznisa, politike, filma, glazbe…
St. Moritz kao kulturna meka
U St. Moritz održane su također i dvije zimske olimpijade, bezbroj natjecanja u skijanju i klizanju, pa je na glasu i kao sportski centar s najdužom tradicijom na svijetu. Istodobno, St. Moritz je i kulturna meka: ima, među ostalim, pet muzeja, deset galerija, koncertne dvorane, u kojima se tijekom godine održavaju brojne kulturne priredbe, izložbe i koncerti.
Odabrao sam St. Moritz, objašnjava Čedomir Komljenović, jer je idealno mjesto za predstavljanje vrhunskog umjetničkog stvaralaštva. “Tu žive ili dolaze na odmor najbogatiji ljudi svijeta, kojima nije teško odvojiti po nekoliko stotina tisuća ili milijuna eura za kupnju umjetnina. Čak 89 posto stanovnika su dolarski milijunaši i milijarderi, više od 93 posto su strani državljani, a 75 posto su veći ili manji skupljači umjetnina.
Galerije uz najskuplje modne brendove
Zapravo je cijeli gradić koncipiran tako da bogatoj klijenteli izvuče što više novaca. Dok šeću središtem mjesta, pred njima se izmjenjuju galerije prepune slika najvećih svjetskih majstora, od Picassa, Dallija, Matissea, Warhola, Richtera, Pollocka, izlozi s najskupljim svjetskim modnim brandovima kao što su Hermes, Armani, Louis Vuitton, Ralph Lauren, Dolce&Gabbana, Jimmy Cloo, Brioni, Zegna, Moncler, Harry Winston, Tom Ford, Gucci, Versacce, Loro Piana, brojne specijalizirane trgovine s nezamislivo skupim nakitom, te, za Švicarku, nezaobilaznim trgovinama satova Cartier, Vacheron Constantin, Patek Philippe, Franck Muller, IWC, Lange & Sohne, Piaget….
Okruženi dobrim vibracijama, prekrasnim alpskim ozračjem i arhitekturom, planinama i jezerom, bogati klijenti u takvom ozračju baš i ne pitaju za cijene kada kupuju uspomene koja će ih podsjećati na taj raj na zemlji. Prije 12 godina ponudio sam da se taj festival organizira na Brijunima, ali tada nitko nije pokazao nikakav interes, pa sam onda odabrao St. Moritz.”
Tajna Komljenovićeva uspjeha
Čedomir Komljenović kaže kako prije devet godina, kada je otvarao prvi festival i kada je na otvorenju svirao orkestar Marijanskog teatra iz St. Petersburga pod ravnanjem Valerija Gergijeva, nije mogao ni zamisliti će ta smotra umjetnosti dati pečat jednom od najpoznatijih mjesta na svijetu. U tih devet godina, Komljenović za organizaciju tog umjetničkog događaja, od sponzora dobio više od 25 milijuna eura, no kako ni to nije bilo dovoljno, investirao je i svoja dva milijuna eura. Inače, gradska uprava St. Moritza također ulaže znatna sredstva, među ostalim, sudionici i gosti Art Mastersa imaju besplatan smještaj u najboljim hotelima, Kulmu, Badruttu, Kempinskog, Suvreti…
Tajna Komljenovićeva uspjeha je u tomu što je osmislio jedinstven koncept festivala, u potpunosti prilagođen specifičnim gostima St. Moritza. Spojio je luksuz i kulturu: tijekom dana nudi posjetiteljima umjetničke doživljaje, a uvečer na gala večerama dame imaju prilike zadiviti upravo kupljenim toaletama, nakitom, satovima…
Za bogataše je luksuz vrijeme
Ove godine, uz gala večere Cartiera i Montblanca, u luksuznom hotelu Kulm održan je i prijem Pirellija i Hewlett Packarda. Goste je na ulazu čekao improvizirani studio gdje ih je čekao Pierre-Anthony Allard, glasoviti francuski fotograf. Taj umjetnik postao je poznat po radovima za čuveni Studio Harcourt, a svjetsku slavu stekao je portertima slavnih ličnosti, među ostalim, glumica Carole Bouguet, Isabelle Huppert, kraljice Ranie od Jordana, svakog je gosta fotografirao, a nakon večere, već su ih čekale gotove fotografije za uspomenu…
Franz Bote je za ovogodišnju smotru napisao kako je za bogatu klijentelu pravi luksuz vrijeme, ali i znanje kako investirati u umjetnost. A, upravo to mogu saznati i naći na Art Mastersu. Reiner Opoku, međunarodni kurator, specijaliziran za suvremenu likovnu umjetnosti te suradnik i savjetnik mnogih galerija i muzeja po svijetu, rekao je da je Art Masters, zahvaljujući Monty Shadowu, njegovoj viziji, idejama i kreativnosti, izrastao u jedan od najosebujnih festivala umjetnosti i kulture na svijetu.
Gosti iz Hrvatske
Do sada su na Art Mastersima od 2008., predstavljena djela najvećih svjetskih majstora kao što su Joseph Boys, Jan Fabre, David LaChapelle, Frank Stella, Li Wei, Gerhard Richter, Julian Schnabel, Cy Twombly, ali i umjetnine iz kolekcija Bilderberg, Cartier, Montblanc, Deutsche bank…
Gala večere priređivale su pak najpoznatiji svjetski brandovi, poput Cartiera, Mercedesa, Pirellija, Audija, Montblanca, Lufthanse, Richmond grupe, Julius Baer banke, Deutsche bank….
Svake godine Art Masters, na poziv Čedomira Komljenovića, posjećuju gosti iz Hrvatske. Ovo godine bili su pozvani kolekcionar Marinko Sudac i odvjetnik Silvije Hraste, a prijašnjih godina među svjetskom elitom nastupale su, među ostalim, čelistica Ana Rucner, pijanistica Martina Filjak, a skluptor Dušan Džamonja imao je veliku izložbu… Komljenović je najavio da će, zbog sve većeg interesa za suvremenu hrvatsku umjetnost, pružiti priliku i našim autorima. U posljednje vrijeme, naime, djela nekoliko hrvatskih slikara postigla su iznimno visoke cijene na europskom tržištu umjetnina.
Sve traženiji hrvatski autori
Tako je slika Julija Knifera, akril na platnu, “PLS 69” iz 1969. godine, veličine 33 x 41 centimetar, što je, dakle, relativno malog formata, prodana na aukciji u Beču za deset puta veću cijenu od početne koja je bila 10.000 eura. Na kraju je anonimni kolekcionar kupio sliku za 137.000 eura, što je najviša cijena koju je ostvario neki suvremeni hrvatski umjetnik. Kultna slika Josipa Vanište Linija, prodana za 90.000 eura, dok su radovi Gorana Trbuljaka manjih dimenzija, na Art Baselu dostigli cijene od po 30.000 eura.
Sve su također traženija djela članova Exata 51, prije svega Aleksandra Srneca, Ivana Picelja, Vjenceslava Richtera, članova grupe Gorgona, Josipa Vanište, Dimitrije Bašićevića Mangelosa, Marijana Ješovara, Đure Serdera, Julija Knifera, Ivana Kožarića te Grupe šetorice Mladena Stilinovića i Vlade Marteka. Sve veći interes pobuđuje i stvaralaštvo Mladena Stilinovića, a od mlađih autora, Davida Maljkovića i Igora Grubića.