Cijeli svijet se uzbudio zbog otvaranja najkontroverznije izložbe stoljeća

British museum izložit će megakolekciju pokradene Aboridžinske umjetnosti

ZADNJA IZMJENA: tra 24, 2015
Foto: pinterest.com

Svima je dobro poznata činjenica da je Australija svoje postojanje započela kao ničija zemlja, čak štoviše, kao kažnjenička kolonija Velike Britanije. No, naravno da to baš i nije bilo tako. Australija je bila nečija zemlja – zemlja australskih domorodaca Aboridžina. Oni su na tom području živjeli u skladu s prirodom 40.000 godina prije no što ga je kraljica proglasila svojim zatvorom najotvorenijeg tipa.

Ideja da se sva kažnjenička populacija Velike Britanije iseli na drugi kraj svijeta kako bi se na taj način stvorila nova nacija je vjerojatno najzanimljiviji primjer nadrealnog distopijskog eksperimenta ikad poduzetog u povijesti čovječanstva. Uz jednu veliku napomenu, taj je projekt bio itekako stvaran i nasilan.

Britansko silovanje urođeničke kulture uvelike je povezano s akvizicijim umjetnosti British Museuma osnovanog 1753., netom prije no što se Union Jack zaviorio nad australskim tlom. Muzej se brzo napunio plijenom dopremljenim iz cijelog carstva. Danas se aktivisti bore za to da se 6.000 pljačkom dobavljenih artefakata koji se nalaze u posjedu muzeja vrate u svoje postojbine.

Indigenous Australia: Enduring Civilisation

Najnovija izložba upravo tog muzeja čudnovato je ambivalentna. Istovremeno naglašava nepravdu nanesenu narodu koji je opljačkan i cenzurira nasilnost čina otuđivanja. Koristi se strašnim metaforama: povijesti australskih domorodaca i kolonizatora zapetljano su povezane i rođene iz niza susreta i nerazumijevanja. Takve riječi mogu služiti samo kao paravan za činjenicu da je bijela Australija niknula iz ubojstva. Jedino što se time postiže je brisanje otpora prema istrebljenju domorodačkog stanovništva.

Umjetnost Aboridžina duboko je usidrena u pojmu Snivanja – mitskog vremena kad je stvoreno sve što postoji, kad su počeli vrijediti moralni i spiritualni zakoni. Snivanje se ne odnosi samo na povijest, već na povijest, sadašnjost i budućnost zbijene u jedno. Aboridžini, naime, vjeruju da je vrijeme ciklično, a ne linearno, a odvojiti čovjeka od njegove zemlje za njih znači odvojiti ga od njega samoga. Upravo zbog toga je još strašnija činjenica ne vraćanja njihova kulturnog dobra; jer to više ne predstavlja samo političko pitanje nego egzistencijalno. To potkopava samu bit njihova bitka.

Sve glasniji zahtjevi za vraćanjem ukradenih kulturnih dobara

Očekuje se da će protesti popratiti otvorenje izložbe, poglavito zbog dva artefakta koji su uvršeni u izložbu. Prvi sporni eksponat je jetkana kora koju je muzej označio kao scenu lova na klokana, a drugi je kip emua načinjen od kore. Ti su eksponati 2004. posuđeni Muzeju Viktorija, a pleme Dja Dja Wurrung (njima su originalno pripadali) tad je poduzelo pravne mjere kako oni ne bi bili vraćeni britanskom muzeju. Ta je inicijativa neslavno propala, a Australija je 2013. godine donijela Zakon o zaštiti kulturnih objekata na posudbi.

Naravno da to za sobom povlači pitanje odgovornosti kolonijalnih institucija u postkolonijalnim vremenima. British Museum pod svaku cijenu želi izbjeći presedan vraćanja objekata ukradenih za vrijeme carstva. Jasno da bi dugoročno tako ispraznili svoje funduse.

Suvremena aboridžinska umjetnost

Neki od najdojmljivih djela prikazanih u izložbi “Indigenous Australia: Enduring Civilisation” primjeri su suvremene umjetnosti. “Sedam sestara” je djelo nastalo 2013. godine, načinile su ga žene iz plemena Spinifex koje nastanjuje Veliku Viktorijinu pustinju.

Radi se o veselom kolažu satkanom od crnih točaka i crvenih linija na zelenim i bijelim podlogama. Svaka od tih forma prikazuje jedan element krajobraza, a cijelo se dijelo referira na legendu o sedam sestara iz vremena Snivanja. Grupu žena slijedio je Nyiru, požudan muškarac koji je uzeo naličje pitona. One su pobjegle u nebo i pretvorile su se u zvijezde koje su ljudima pomagale da pronađu svoj put kroz australska prostranstva.

Kasnih pedesetih i šezdesetih godina zemlju Spinifexa su Britanci i Australci koristili prilikom nuklearnih istraživanja. Na to upućuje crtica koja prati izložbu. Ona navodi da su australske vlasti pleme Spinifex udaljile s njihove zemlje, a da prije toga uopće nisu obavijestili ljude o opasnostima koje im prijete od nuklearnog zračenja u slučaju da odluče ostati.

Drugo djelo iz serije suvremene aboridžinske umjetnosti je “Zmija duga” nastala 1978. Straješina iz plemena Kunwinjku je oslikavši prirodnim pigmentom koru stvorio to djelo. I ono tematizira motiv iz doba Snivanja – moćnu žensku zmiju dugu koja obitava u podzemnim lagunama, a progutala je niz bijelih ljudi također prikazanih u njenom tijelu. Možda se to čak niti ne odnosi na rasu budući da se točno značenje aboridžinskih umjetničkih radova rijetko dijeli s ljudima koji nisu dio zajednice.

Potcijenjena umjetnost

Umjetnost je jedna od rijetkih aspekata kulture Aboridžina koji su povijesno cijenjeni kao etnografski kurioziteti i simboli australskog nacionalizma. No, malo su koristi sami Aboridžini od nje imali. Umjetnine su kupovali bijeli trgovci po cijenama nižim od njihove stvarne tržišne vrijednosti. Još gori primjer nalazi se u slučaju trampe umjetničkog djela za alkohol (stopa alkoholizma predstavlja gorući problem unutar domorodačke populacije).

Ostaje nam pričekati otvorenje ove kontroverzne izložbe. Budite sigurni da ćete kod nas pronaći epilog, dođe li do njega.

Robin Mikulić
Telegram autor
1168 članaka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program