Nekad je nužno odabrati stranu

Danas bi I.B. Mažuranić bio rođendan; napravili smo kratki pregled njezina života kroz par fotografija

Čuvena autorica rođena je prije 144 godine, donosimo neke manje poznate slike

FOTO: Knjižnice grada Zagreba

Na današnji datum, prije točno 144 godine, rodila se Ivana Brlić Mažuranić, jedna od najvećih spisateljica u povijesti hrvatske književnosti. Vjerujemo da tu tvrdnju ne treba posebno ilustrirati, ali za svaki slučaj, pokušajte se sjetiti nekog domaćeg pisca ili spisateljice od prije 150 godina čiju neku priču može napamet prepričati praktički svatko koga poznajete.

Autorica Priča iz davnina i Šegrta Hlapića četiri je puta bila nominirana za Nobelovu nagradu, a mi smo, za obljetnicu njenog rođendana, napravili malu fotografsku kronologiju njezina života.

Ivana Mažuranić s četiri godine

Knjižnice grada Zagreba

Ivana Mažuranić rodila se u Ogulinu, u obitelj intelektualaca. Ivanin otac, Vladimir Mažuranić bio je pravnik i pisac, a djed pjesnik i hrvatski ban Ivan Mažuranić.

Kao tinejdžerka, s 14 godina

S obzirom na obiteljski background, Ivana Mažuranić bila je vrhunski obrazovana, a prve književne pokušaje napisala je na francuskom jeziku. Ova fotografija snimljena je 1888. godine, a Mažuranić na njoj ima 14 godina.

S 18 godina

Knjižnice grada Zagreba

S osamnaest godina se udala i preselila u Slavonski Brod. Fotografija je snimljena te 1892. godine.

Sa suprugom

Knjižnice grada Zagreba

Na fotogorafiji pozira sa suprugom, odvjetnikom Vatroslavom Brlićem.

Rodila je sedmero djece

Knjižnice grada Zagreba

Rodila je sedmero djece: kćeri Nadu, Zoru, Zdenku i Nevu, te Vladimira i Nikolu koji su umrli ubrzo nakon poroda. Ova fotografija je snimljena 1911. godine, a na njoj je, uz Ivanu, kćer Zdenka.

S kćeri

Brlić Mažuranić se, dok su joj djeca bila mala, književnim radom bavila samo u rijetkim slobodnim trenucima. Kasnije, kad su djeca bila veća, posvetila se ozbiljnije pisanju.

Čudnovate zgode Šegrta Hlapića proslavile su je 1913.

Knjižnice grada Zagreba

Vjerojatno najpoznatije djelo Ivane Brlić Mažuranić su Čudnovate zgode Šegrta Hlapića, koje su postale opće mjesto djetinjstva za praktički sve generacije nakon što je knjiga izašla 1913. godine.

Bila je prva žena koja je postala član Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti

Wikipedia

Fotografija snimljena 1912. godine, kada joj je izašla pjesnička zbirka Slike. Godinu potom objavila je Šegrta Hlapića, a 1916. godine još jedno svoje kapitalno djelo, Priče iz davnine.

Nakon borbe s depresijom, 1938. je počinila samoubojstvo

Knjižnice grada Zagreba

Čak četiri puta nominirana je za Nobelovu nagradu: 1931., 1935., 1937. i 1938. godine. Pisala je do 1937. godine, a nakon očito mučne borbe s depresijom počinila je samoubojstvo 21. rujna 1938. godine u Zagrebu.