Večeras je otvoreno 62. Splitsko ljeto, a naš kritičar recenzira program koji je, izgleda, obećavajući
Usprkos svemu festival djeluje vrlo pristojno, gledljivo i komercijalno
Tradicija da se Splitsko ljeto, manifestacija koja slavi već 62. godinu postojanja, otvori raskošnom premijernom izvedbom jednog od najrazvikanijih naslova operne literature, nije iznevjerena. Tako će večeras u Galeriji Meštrović biti uprizorena Turandot, grandiozna opera Giacoma Puccinija, posljednja u opusu jednog od najvećih talijanskih skladatelja, koji je nije uspio dovršiti 1924., jer ga je u tome spriječila smrt.
Tako da ju je dovršio Franco Alfano, manje znani talijanski skladatelj i pijanist, dvije godine kasnije, dakle 1926. kad je održana praizvedba te opere u tri čina, i to u milanskoj Scali, pod ravnanjem Artura Toscaninija. Ta svevremenska priča smještena u Kinu, o nemogućoj ljubavi princa Calafa prema ledenoj princezi Turandot, nije bila uprizorena u Splitu punih 60 godina i sad se vraća, navodno, u velikom stilu, u režiji Ozrena Prohića, pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića.
Ekskluzivan početak festivala
Koreografkinja je Jasna Frankić Brkljačić, kostimografkinja Mirjana Zagorec, dok naslovnu ulogu Turandot pjevaju u alternaciji Zvetelina Zanova Vassileva, bugarska sopranistica svjetske reputacije, i njezina bugarska kolegica Dimitrinka Rajčeva. U glavnoj muškoj roli princa Calafa nastupit će Ivan Momirov, bugarski tenor zavidne međunarodne reputacije, za kojeg kritičari pišu kako posjeduje glas antiknog timbra. Kao ropkinja Liu izmjenjivati će se Valentina Fijačko Kobić i Antonija Teskera, kao Timur prvaci splitske Opere Ivica Čikeš i Luciano Batinić, prvak zagrebačke Opere, dok Pinga pjeva mlada zvijezda Leon Košavić.
Vrlo ekskluzivan početak festivala, koji kao i svi, ima svoje prilične uspone i padove u proteklim decenijama, ali ipak uspjeva zadržati visoku profesionalnu i produkcijsku razinu.
Baš poput Dubrovačkih ljetnih igara, koji ovog ljeta imaju samo dva premijerna dramska naslova (Kafetariju u režiji Brešana, i Otella u postavi Ivice Boban), što je premalo za ovakvu manifestaciju, direkcija splitskog festivala odlučila se, također skromno, za jedan domaći naslov i svevremenskog Shakespearea.
Dvije dramske premijere
Premijernu izvedbu doživjet će 19. srpnja Buža, gorko-slatka mediteranska komedija Živka Jeličića, značajnog splitskog pisca. Splitski redatelj zagrebačke karijere Vanča Kljaković snimio je za Televiziju Zagreb 1989. adaptaciju te komedije, sa Špirom Guberinom, Ivicom Vidovićem i Darom Vukić, za koju je glazbu skladao Arsen Dedić. Godinama poslije redatelji su zazirali od scenskih uprizorenja ovog teksta, jer je , naprosto, teško bilo nadmašiti Kljakovićevu režiju.
Sada se Zoran Mužić vraća splitskoj publici ovom komedijom o kompliciranom odnosu dvojice susjeda, šjora Vite i šjora Pere, koje tumače Joško Ševo i Trpimir Jurkić, v.d. ravnatelja Drame splitskog HNK-a. Partnerice su im kao šjora Anježa Snježana Sinovčić Šiškov, vrlo dobra, ali široj javnosti još uvijek nedovoljno poznata glumica, koja je briljirala u ulozi majke u HRT-ovoj seriji Loza (upravo se reprizira). Kao šjora Tereža tu je Ksenija Prohaska, nacionalna prvakinja Drame HNK Split, pored Zoje Odak, jedina istinska glumačka zvijezda ove kuće. Scenografkinja Dinka Jeričević smjestila je komad u sam grad, legendarnu Severovu ulicu, glumci nose kostime Sare Lovrić Caparin, dok glazbu potpisuje sveprisutni Mate Matišić.
Drugi premijerni dramski naslov jest Mletački trgovac, Shakespeareova drama, (za koju se smatra kako je nastala između 1596. i 1598.), koji će imati premijeru pred kraj festivala, točnije 10. kolovoza. Nije sporna samo godina nastajanja ove drame, već i žanrovske klasifikacije, jer i nekoliko stoljeća kasnije vode se rasprave o tome što je pisac želio reći. Tekst je u početku klasificiran kao komedija, dok se pamti po snažnim dramskim scenama, poput Porzijinog govora o milosti, ili Shylockova protiv mržnje Židova.
Jedina baletna premijera
Iako je u svijetu doživio niz inscenacija i adaptacija, ovaj komad ne izvodi se toliko često na ovim prostorima, poput nekih drugih naslova ovog autora. Među posljednjima pamti se postava Roberta Raponje u osječkom HNK-u sa sjajnim sarajevskim glumcem Borom Stjepanovićem. U Splitu je postavlja Aleksandar Ogarjov, ruski redatelj, koji često surađuje s tamošnjom kazališnom kućom (pamti se njegov Hamlet), a ansambl predvode gost iz Zagreba, jedan od najtraženijih glumaca ovog ljeta, Ozren Grabarić, kao Židov Shylock, te splitski glumac Elvis Bošnjak, kao trgovac Antonije. Kostimografiju i scenografiju potpisuje Vera Martinova, a u podjeli su, između ostalih, i Nenad Srdelić, Goran Marković, Vicko Bilandžić i Anastasija Jankovska kao Porzija.
Jedina baletna premijera jest nova predstava Na putu Igora Kirova, makedonskog koreografa, podrijetlom iz Štipa, koji se nakon velikog uspjeha s komadom 5 do 12 vraća Bachovoj glazbi i, kako tvrdi, u plesnim koracima traganju za vlastitim snom. Igrat će se i Kirova uspješnica 5 do 12, dok Zagrebački plesni ansambl donosi predstavu Anything španjolskog plesača i koreografa Daniela Abreua.
Zanimljiva gostovanja
Od repriznih dramskih naslova publika će se moći podsjetiti na Prikazanje života svetoga Lovrinca mučenika, istinski biser pučkog kazališta, u kojem se poštovalo autorstvo legendarnog redatelja Marina Carića, komad koji već 47 godina izvode članovi Hvarskog pučkog kazališta, u kostimima Marije Žarak. Smij i suze staroga Splita vraćaju se na Sustipan u adaptaciji Olje Lozice, režiji Gorana Golovka, a u ansamblu posebno se ističe prvakinja Drame Zoja Odak, kao baba Filomena Kovačić.
Na festivalu gostuje Hoerspil – mala igra za slušanje (i gledanje), zvučno-dramski performans autorice Pavlice Bajsić Brazzoduro, u kojemu sudjeluju i Gavelline zvijezde Jelena Miholjević i Sven Medvešek. Crveno EXIT-a također će vidjeti splitska publika, a u komadu holivudskog dramatičara Johna Logana, u režiji Matka Raguža, briljiraju Siniša Popović i Filip Križan, koji je za ulogu Kena osvojio Nagradu hrvatskog glumišta.
Siniša Popović izvodit će i monodramu Život je čudo Ivice Ivaniševića, u režiji Gordane Gadžić, koju je nekad igrao s uspjehom nenadoknadivi Ivica Vidović. Mlade glumice Monika Vuco i Katarina Rimac igraće komad Molly Bloom Jamesa Joycea, inače, svoj diplomski rad, pod vodstvom mentora Milana Štrljića, s Umjetničke akademije, a Ozren Grabarić Gogoljevu monodramu Dnevnik jednog luđaka, autorski projekt makedonskog skladatelja Marijana Nećaka, nagrađen na festivalu malih scena u Rijeci i festivalu monodrame u Bitoli.
Raskošan glazbeni program
Iz šibenskog kazališta gostuju s Laživcem, adaptacijom Goldonija, u režiji Zorana Mužića. SNG Nova Gorica gostuje u Splitu s Tartuffeom Vita Taufera (koji ćemo, na jesen, gledati u zagrebačkom HNK-u u Milerovom uprizorenju), sa zvijezdom slovenskog filma Tejom Glažar u jednoj od glavnih uloga.
Ljubitelji opere moći će uživati u reprizi raskošne postave Aide Dražena Siriščevića, a u ovoljetnoj podjeli su prvak opere HNK-a Luciano Batinić kao egipatski kralj i talijanska sopranistica Rachele Stanisci u naslovnoj roli.
Nekoliko zanimljivih koncerata ponuditi će publici grada pod Marjanom: Zagrebački kvartet svira Mozarta, Turinu i Dvoraka u Meštrovićevom Crikvine- Kaštilcu. Splitski gudački kvartet pripremio je repertoar Bombardellija, Papandopula i Čajkovskog, gitaristički virtuoz Srđan Bulat odabrao zahtjevan repertoar domaćih skaldatelja, u rasponu od Papandopula do Paraća, a talijanski klarinetist Giampiero Sobrino i pijanist Roberto Moretti, koji su lani nastupali na Igrama u gradu, sada se prvi puta predstavljaju Splićanima.
Provokativni likovni program
Zanimljiv je i koncert Acoustic Projecta, koji spajaju sasvim različite glazbene stilove, od folklora, baroka, hrvatske moderne, do tanga. Varaždinski kvartet pripremit će klasičnoj publici iznenađenje s programom pop, rock i evergreen standarda, dok će odličan kvartet saksofona, Papandopulo kvartet zatvoriti ovogodišnje Splitsko ljeto.
Ljubitelji likovne umjetnosti moći će uživati u monografskoj izložbi zagrebačke likovne legende Đure Sedera, slikara impresivna opusa i snažne kolorističke razvedenosti, u Zavodu HAZU (Palači Milesi). A posebno provokativno biti će otvorenje izložbe muških aktova Stephana Lupina 29. srpnja u Galeriji fotografije u Marmontovoj ulici, jer među muškim modelima s kojih je na fotografijama skinuo i zadnju krpicu nalaze se Stjepan i Luka iz 2 Cellos.
Sve u svemu, Splitsko ljeto, usprkos mršavom budžetu, stalnim kadrovskim promjenama u matičnoj kući, prašinom koju podiže Dinko Bogdanić, uspjelo je u mjesec dana posložiti vrlo pristojan, gledljiv, istovremeno kvalitetan i komercijalan festivalski program, kako za zahtjevne kulturofile, tako i za šire mase, koje u sparne ljetne noći, prije svega, i od kulture očekuju dobru zabavu.