Nekad je nužno odabrati stranu

Hoće li Britanija sada, kad izlazi iz EU, Grčkoj napokon vratiti umjetnine koje joj je maznula prije 200 godina?

Radi se o dravnoj zbirci klasičnih grčkih skulptura iz antičkog hrama Partenona

This undated handout photograph obtained December 4, 2014 courtesy of the British Museum shows the sculpture of the Greek river god Ilissos,  part of the Elgin Marbles at the British Museum in London, England,  which has left Britain for the first time since they were taken from the Parthenon in 1803, shipped on loan to Russia's State Hermitage Museum in St. Petersburg.   The statue -- taken from Greece by British diplomat Lord Elgin and which Athens has repeatedly demanded be returned --  will be displayed at the Hermitage from December 6, 2014 until January 18, 2015  to celebrate the museum's 250th anniversary.      AFP PHOTO / BRITISH MUSEUM    == RESTRICTED TO EDITORIAL  USE / MANDATORY CREDIT:  "AFP PHOTO /  BRITISH MUEUM"/  NO A LA CARTE SALES  / NO MARKETING / NO ADVERTISING CAMPAIGNS / DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS == (Photo by - / BRITISH MUSEUM / AFP)
FOTO: AFP

Europska unija šokirala je Veliku Britaniju zahtjevom da se u pregovorima oko međusobnih odnosa nakon Brexita, jedna točka odnosi na povrat umjetnina. Naime, u nacrtu plana Bruxellesa za pregovore s Londonom nalazi se i članak u kojem se zahtjeva od Velike Britanije da “vrati ili restituira nezakonito odnesene kulturne objekte u njihove zemlje podrijetla”.

Premda nije eksplicitno navedeno, zahtjev se odnosi na zbirku klasičnih grčkih skulptura iz antičkog hrama Partenona na Akropoli iz 447. godine prije Krista. Britanski ambasador Thomas Bruce ili lord The Earl of Elgin, u Grčkoj, odnosno Osmanskom carstvu koje je okupiralo tu zemlju, odnio je klasične grčke skulpture od mramora te razne natpise i arhitektonska ostvarenja stara oko 2500 godina koje su uglavnom stvarali znameniti kipar i arhitekt Phidias i njegovi pomoćnici.

Britanija ne kani vratiti umjetnine Grčkoj

U Bruxellesu je objašnjeno da su taj zahtjev Grčke poduprijeli Italija, Španjolska i Cipar te da će se u pregovorima EU također izraziti zabrinutost zbog mogućnosti ilegalne trgovine starim umjetninama tijekom prodaje u londonskim aukcijskim kućama. Iz britanske vlade odmah je stigao odgovor kako taj zahtjev pokazuje “zabrinjavajući nedostatak ozbiljnosti EU u pregovorima” o budućim odnosima.

Glasnogovornik Vlade upozorio je da ta tema ne može biti uključena u raspravu oko budućih trgovinskih odnosa. Britanski ministar kulture Ed Vaizey istakao je da povrat tih umjetnina ne dolazi u obzir jer se one nalaze u posjedu Britanskog muzeja. Iz Muzeja je pak službeno objašnjeno kako su “partenonske skulpture stečene legalno te pomažu Muzeju da ispriča povijest svijeta”. Istaknuto je da te umjetnine svake godine obiđe šest milijuna posjetitelja iz cijelog svijeta.

Skulpture su prebačene u London 1804. godine

Cijela operacija odnošenja umjetnina iz Atene u London dogodila se dok je Grčka bila dio Otomanskog carstva. Tada je britanski ambasador u Carigradu lord Elgin potpisao ugovor s Otomanskim imperijem o prenošenju tih umjetničkih artefakata neprocjenjive vrijednosti u London. Lord Elgin zatražio je od Turaka dozvolu da u svoju londonsku kuću odnese nekoliko djela grčke umjetnosti objašnjavajući kako bi ga to podsjećalo na vrijeme dok je u toj zemlji bio veleposlanik.

To odobrenje dobio je 1804. godine pa su skulpture prebačene u Englesku. Za iskopavanje skulptura lord Elgin, podsjećaju sada u Londonu, platio je vlastitih oko 70.000 funti. Dozvolu je dobio jer uklanjanje nije ugrozilo statiku Partenona niti je ometalo radove na objektu. Britanska vlada otkupila je 1816. umjetnine i smjestila ih u Britanski muzej.

Škotski lord je optužen za pljačku i vandalizam

Škotski aristokrat lord Elgin optužen je u Ateni za pljačku i vandalizam. Grčka se godinama borila za povrat tih umjetnina, ali bez uspjeha. Još je 1940. godine jedan poslanik u britanskom parlamentu pitao tadašnjeg premijera Winstona Churchilla hoće li te skulpture biti vraćene Grčkoj. Dobio je rezolutan odgovor kako to ne dolazi u obzir.

U Ateni se posebno osporava vjerodostojnost Elginove dozvole za oduzimanje skulptura s Partenona. Naime, po tvrdnjama Londona izvorni dokument je izgubljen i nikad nije pronađen, ali unatoč tome ostaju kod stajališta da je sve legalno jer su ugovor potpisali predstavnici Osmanske imperije koja je od 1460. godine kontrolirala Atenu.

Grčka je umjetnine bezuspješno pokušala vratiti i 2019.

U Grčkoj je britanski veleposlanik lord Elgin optužen za pljačku i vandalizam, a Vlada u Londonu optužena je za kupnju ukradenih umjetnina. Grčka je godinama, pa čak i 2019., pokušavala ishoditi povratak umjetnina iz Britanskog muzeja, ali bez uspjeha.

Prošlog mjeseca grčka ministrica kulture Lina Mendoni rekla je da je sada Brexit stvorio “prave uvjete za njihov trajni povratak”. Glasnogovornik grčke vlade ponovio je da je zahtjev za povratkom umjetnina “vječan te da nije vezan za trgovinski sporazum o Brexitu”.

Francuska se bolje ponaša od Velike Britanije

Vlasti u Ateni podsjećaju kako se, primjerice, Francuska ponaša posve drugačije od Velike Britanije. Pritom citiraju govor predsjednika Emmanuela Macrona na Sveučilištu Ouagadougou, u Burkini Faso, u studenom 2017. godine.

“Pripadam generaciji francuskog naroda za koje su zločini europskog kolonijalizma neosporni i čine dio naše povijesti. Ne mogu prihvatiti da se veliki dio kulturne baštine iz nekoliko afričkih zemalja nalazi u Francuskoj … U narednih pet godina želim stvoriti uvjete za privremeno ili trajnu vraćanje afričke baštine u Afriku”. Macron je na kraju precizirao: “Afrička baština više ne može biti zatvorenik europskih muzeja.”

UN poziva države da vrate ukradene umjetnine

UN je 2007. godine u Deklaraciji o pravima starosjedilačkih naroda, pozvao države da vrate “kulturno, intelektualno, vjersko i duhovno vlasništvo” autohtonim vlasnicima koje im je oduzeto bez njihovog “slobodnog, prethodnog i informiranog pristanka ili pri kršenju njihovih zakona, tradicija i običaja”.

Na temelju toga Egipat je 2009. godine zatražio od muzeja u Louvre povrat pet fragmenata slike iz groba plemića Tetakija, a Nigerija je 2012. godine zatražila povratak 32 predmeta iz Muzeja likovnih umjetnosti u Bostonu koje je britanska vojska opljačkala tijekom racije na kraljevske palače u Beninu 1897. godine Nigerija je također zatražila od Britanskog muzeja u Londonu povrat čuvenih beninskih bronci.