Kultura

Izgled hrvatske zastave već 30 godina izaziva prijepore. Novi dokumentarac analizira o čemu se radi

Autor filma FIlip Filković, te sugovornici Boris Ljubičić, Davor Bruketa i Alen Pavlović govove za Telegram

SONY DSC

Ovih dana objavljen je foršpan za dokumentarni film Zastava, u kojem, prema najavama, vodeći hrvatski dizajneri i stručnjaci detaljno analiziraju hrvatsku zastavu, grb i ostale elemente vizualnog identiteta Hrvatske. U dokumentarnom filmu tematizira se način na koji se ophodimo prema zastavi, točnije, zašto je nekome više, a nekome manje stalo do zastave.

O hrvatskoj zastavi rasprave se vode još od ranih devedesetih godina. Prema jednima u filmu Zastava, poput Bože Kokana koji je grafički napravio zastavu i grb prema crtežima Miroslava Šuteja, ona je dobro rješenje koje vodi računa o povijesnim obilježjima hrvatskih regija. Drugi poput dizajnera Alena Pavlovića smatraju da se neki estetski i funkcionalni nedostaci mogu adresirati u slučaju potencijalnog redizajna. Dizajner Boris Ljubičić već se godinama zalaže da kockice postanu dominantan lajtmotiv Hrvatske, pa tako i zastave.

Sekundarni identitet postao je alternativa

U filmu Zastava pojavljuje se i dizajner Davor Bruketa, koji pojašnjava kako se uz službenu zastavu i grb dogodio jedan paralelni vizualni identitet baziran na crvenim i plavim kvadratima proizašlim iz povijesnog hrvatskog grba i zastave.

“Taj identitet je životni projekt dizajnera Borisa Ljubičića, nastao u vrijeme kad se kreirala nova hrvatska zastava, kao jedan od alternativnih prijedloga. Prvo su ga prihvatili nogometaši za svoje dresove, pa svi ostali sportaši da bi danas bio apliciran u svim područjima života kada na jasan i vidljiv način treba označiti nešto iz Hrvatske”, kaže Bruketa u razgovoru za Telegram.

Bruketa kaže da je taj svojevrsni sekundarni identitet postao i službena alternativa zastavi, te da sasvim dobro koegzistira sa službenim insignijama. Misli da bi bilo važno zaštititi i taj identitet, kao društvenu vrijednost po kojoj je Hrvatska prepoznata u cijelom svijetu. “U protivnom će se događati situacije kao sa zadnjim dresovima Barcelone. Vizualni identitet neke zajednice omogućava joj brzu prepoznatljivost u gužvi vizualnih poruka. Nama se skoro pa slučajno dogodio vrelo prepoznatljiv identitet kakav rijetko imaju puno starije, veće i bogatije zajednice. To je vrijednost imamo, koje svi moraju biti svjesni, koju trebamo sačuvati”, zaključuje Bruketa.

Ideja za film Zastava postoji već dugo

Kako nam je ispričao Ljubičić, on se u filmu Zastava dotaknuo i procesa kojeg je započeo u lipnju 1990. godine, kada je napravio projekt s nekim domaćim medijima kojim je htio stvoriti osnovni vizualni identitet Hrvatske, zastavu. Ispričao nam je kako mu je cilj tog projekta bio mnogo širi od stvaranja zastave kao osnovnog vizualnog identiteta Hrvatske, već je htio stvoriti cijeli vizualni identitet Hrvatske.

Iza dokumentarnog filma stoji režiser i scenarist Filip Filković Philatz, autor nagrađivanih kratkih filmova, spotova i TV serijala, također suradnik Telegrama. “Godinama imam ideju za takav film”, kaže Filković, “ali kulminacija se desila kada sam autom s prijateljem Tomislavom Krnićem putovao u Francusku i imali smo desetak sati vremena pričati. Jedna od tema je bila i zastava i tada sam shvatio da smo izbrainstormirali ideju za dokumentarni film.”

Ovim je filmom, nastavlja, htio pokazati koliko intrigantnih slojeva postoji kada se priča o zastavi, iz veksilološkog, dizajnerskog ili psihološkog aspekta. Želi da ljudi kroz film saznaju sve što se treba znati o zastavi, kako se odnositi prema njoj i koje su joj dobre, ali i loše strane te zbog čega se događaju određene podjele kada se progovara o zastavi.

Ljubičić kaže kako ga je Filković iznenadio s idejom o filmu. “Film dokazuje da nove generacije hrvatskog javnog prostora, a to nisu samo političari nego i intelektualci, umjetnici i dizajneri, zapravo vide da mi imamo taj problem s brendiranjem i da taj problem moramo riješiti. Mi smo tih 90-ih bili sretni što smo ušli u mogućnost i kasnije ostvarili izdvajanje iz bivše države. Mi smo i povijesno htjeli izaći iz cjelina u kojima smo se nalazili, poput Austro-ugarske. Sretni smo bili što nam je konačno bila omogućena situacija za to, a u toj sreći mi se nismo snašli”, zaključuje Ljubičić.

Potencijalna rješenja za redizajn zastave

Dizajner Alen Pavlović u filmu se dotaknuo i toga kako se kvalitetno može doprinijeti budućnosti i nastavku priče hrvatske zastave. Priča nam kako je produkcijski tim naišao na njegov projekt rješenja redizajna zastave, čiji su motivi bili isključivo tehničke prirode, sagledavanjem cijele problematike iz aspekta grafičkog dizajna, a ne politički. Pavlović je inače autor više od 750 rješenja za klijente iz cijeloga svijeta.

Pavlović ipak tvrdi da on nije jedan od onih koji misli da se zastava mora mijenjati, već je poanta demokracije da ljudi imaju pravo željeti mijenjati. “Kada bi dovoljno ljudi u Hrvatskoj zaželjelo promijeniti i modernizirati vizualni identitet nacije, koji u primarnom smislu uključuje i element zastave, to bi se moglo i učiniti. Ova se tema ne aktualizira trenutno, barem ne kod svih. Stoga je ovaj dokumentarni film upravo snažan i vrlo detaljan dokument sadašnjeg trenutka kao bitna smjernica za ono što se može dogoditi sutra”, zaključuje Pavlović.

Filković nam kaže kako se za sada promišlja gdje i kako će se premijerno prikazati film, te dodaje kako za sada imaju načelni dogovor za premijeru, koji još treba biti potvrđen. Film će paralelno uz premijeru slati i na prijave nekoliko filmskih festivala, pa čeka njihove dojmove.

Nastavite čitati