Je li Udba 1975. iscenirala pokušaj atentata na Tita? Nova knjiga donosi detalje o čudnoj eksploziji u Zagrebu
Knjiga povjesničara Josipa Mihaljevića bit će predstavljena na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofestu
Dana 17. rujna 1975. godine Paromlinskom ulicom u Zagrebu odjeknula je eksplozija. Nije bilo ljudskih žrtava, materijalna šteta također nije bila posebno velika i ovaj događaj vjerojatno ne bi imao osobitu važnost da samo dan ranije u blizini tog mjesta nije boravio Josip Broz Tito, koji je tada bio u posjetu gradu. UDBA je ubrzo pokrenula istragu pod nazivom Operacija “Paromlin”.
Tim dosad relativno slabo istraženim procesom u novoj knjizi bavi se povjesničar Josip Mihaljević. Monografija Kako je operirala UDBA. Operacija “Paromlin” i sudbina Vinka Markovića, napisana je na temelju nedavno deklasificiranih dokumenata, građe iz privatnih arhiva i razgovora s involviranim osobama. S jedne strane, eksploziju se tumačilo kao atentat na Tita, kako je tomu pristupila i UDBA, no tijekom godina kružila je i teza da su eksploziju režirali upravo pripadnici UDBE.
Osim analize ovih teza, Mihaljević ulazi u politički kontekst sedamdesetih godina, a posebno se bavi slučajem niže rangiranog partijca Vinka Markovića preko kojeg ilustrira UDB-in modus operandi prema političkim protivnicima. Ova studija jedan je od četrdesetak recentnih naslova koji će biti predstavljeni na ovogodišnjem festivalu povijesti Kliofest.
Jedinstven uvid u recentnu historiografsku produkciju
Nakon dvije godine funkcioniranja u pandemijskim uvjetima, Kliofest se vraća u regularnom formatu i već tradicionalno u svibnju donosi jedinstven uvid u recentnu historiografsku produkciju, ali otvara i relevantna društvenopolitička pitanja sadašnjice – poput ruske invazije na Ukrajinu – o čemu će biti govora na jednom od okruglih stolova.
Deveti Kliofest održat će se između utorka i petka (17-20. svibnja) u prostorima Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva i Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića i uključivat će nekoliko desetaka tribina, predavanja, predstavljanja knjiga i projekata u kojima sudjeluju istaknuti hrvatski i inozemni stručnjaci.
Neke od tema o kojima će biti govora odnose se na bolna mjesta hrvatske povijesti dvadesetog stoljeća, poput sukoba iz Drugog svjetskog rata, djelovanja UDBE i sloma Hrvatskog proljeća, ali bit će tu rasprava i o široj problematici, najvećim dijelom o povijesti srednje i jugoistočne Europe.
Više je bojnih polja među hrvatskim povjesničarima
Već prvog dana na okruglom stolu Hrvatska historiografija između tradicionalnosti i modernosti bit će govora o stanju suvremene hrvatske povijesne znanosti. Jedan od sudionika, Branimir Janković, docent Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za Telegram navodi sljedeće:
“U javnosti je fokus na politizaciji povjesničara i tome jesu li lijevo ili desno. No još je jedno bojno polje među povjesničarima – ono koje ih dijeli na tzv. tradicionaliste i moderniste – što treba shvatiti kao uvjetne kategorije. Osim nezaobilazne zaokupljenosti velikim političkim pitanjima, dio povjesničara i povjesničarki itekako se borio za nove pristupe poput društvene i kulturne povijesti, povijesti žena i povijesti svakodnevice.”
“Danas je pak historiografija suočena s izazovom javne povijesti. Naime, postavlja se pitanje je li prezentiranje povijesti u virtualnim muzejima i digitalnom svijetu te uopće demokratizacija korištenja povijesti nešto apsolutno pozitivno i dobrodošlo ili potencijalni prostor novih iskrivljavanja i zloupotreba.”
O ruskoj agresiji govore ukrajinski povjesničari
Navečer istog dana bit će predstavljeni monografija Dalmacija – stoljeće povijesnih i demografskih mijena (1815.–1918.) i zbornik radova posvećen djelovanju jedne od istaknutijih hrvatskih povjesničarki, umirovljene profesorice Božene Vranješ-Šoljan. Njezina knjiga prva je sustavna sinteza povijesnih i demografskih procesa u Dalmaciji u 19. stoljeću i dolazi kao rezultat višedesetljetnog izučavanja ove problematike te će zasigurno postati nezaobilazna polazna točka u daljnjim istraživanjima moderne povijesti Dalmacije.
Drugog dana festivala ističe se okrugli stol Europa, Ukrajina i svijet nakon ruske agresije gdje će se moderatorima Tvrtku Jakovini i Magdaleni Najbar-Agičić uz domaće komentatore Roberta Barića i Vladu Vurušića u raspravi pridružiti i ukrajinski povjesničari Maksim Kamenjecki i Vladimir Ryzhovski.
Predviđeno je da okrugli stol potraje oko dva sata i zainteresirana javnost od sjajno upućenih sudionika može očekivati ozbiljnu diskusiju i analizu situacije iz više uglova, s osobito dragocjenom perspektivom ljudi koji su neposredno iskusili djelovanje Putinova režima.
Više naslova o Hrvatskom proljeću i djelovanju UDBE
Više knjiga i objavljenih izvora u izdanju Hrvatskog državnog arhiva bavi se razdobljem druge polovice 20. stoljeća i djelovanjem opozicijski nastrojenih grupacija, odnosno represivnim aparatom jugoslavenskog socijalističkog režima. Tu je posmrtno objavljena knjiga cijenjenog profesora Ive Banca, Sedamdeset i prva: uspon i pad hrvatskoga nacionalno-reformnog pokreta, koja donosi dio nažalost nedovršene Bančeve analize o Hrvatskom proljeću, koju je za tiskanje priredio Josip Vrandečić.
Tatjana Šarić priredila je zbirku dokumenata koja pokriva političku dinamiku uoči i nakon Desete sjednice CK SKH u siječnju 1970. godine, s kojom se reformski nastrojeno hrvatsko političko vodstvo predvođeno Savkom Dabčević-Kučar i Mikom Tripalom ozbiljno priključilo postojećim reformističkim tendencijama u hrvatskom društvu.
Odabrane dokumente u zbirci Gastarbejteri pod nadzorom Službe državne sigurnosti priredio je Nenad Bukvić, a srodnom temom u već spomenutoj monografiji Kako je operirala UDBA bavi se Josip Mihaljević, istraživač Hrvatskog instituta za povijest.
Monografija o suradnji četnika i ustaša
S obzirom na vječne rasprave u hrvatskom društvu, zanimljiva je i potencijalno kontroverzna studija Četničke postrojbe u službi Nezavisne Države Hrvatske, autori koje su Vlatka Vukelić i Vladimir Šumanović s Fakulteta hrvatskih studija. Između ostaloga, autori studije analiziraju na koji je način činjenica da su pojedini četnički zapovjednici potpisali tzv. “sporazum o priznavanju suvereniteta NDH” utjecala na okolnosti “srpskog pitanja” na teritoriju NDH i tako ulaze u problematiku s kojom šira javnost dosad vjerojatno nije bila bolje upoznata.
Istom razdoblju, ali iz perspektive intelektualne povijesti, knjigom Historizam i marksizam u hrvatskim ideološkim sukobima Drugoga svjetskog rata prilazi Matko Globačnik, predstavljajući na taj način rezultate svoje istoimene doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu 2020. godine.
Interes mlađe generacije povjesničara za intelektualnu povijest potvrđuje i Lucija Balikić, doktorandica Srednjoeuropskog sveučilišta u Beču koja se bavi ranijim periodom jugoslavenske države, a kao rezultat njezinih dosadašnjih istraživanja nastala je knjiga Najbolje namjere. Britanski i francuski intelektualci i stvaranje Jugoslavije.
Svjedočanstva o Rusiji, Kini i Golom otoku
Zanimljiv odmak od ovih tema predstavlja okrugli stol Kina i jugoistočna Europa u povijesnoj perspektivi, gdje će sudjelovati i Goran Đurđević i Zvonimir Stopić, znanstvenici s pekinškim adresama i autori recentno objavljene knjige o povijesti i kulturi Kine, Svila, zmajevi i papir. Rasprava o prošlosti kineske civilizacije ovdje bi moglo dobiti zanimljivu dopunu o iskustvu života u suvremenoj Kini pod strogom kontrolom kineske komunističke partije.
Bit će predstavljeno i nekoliko nedavno objavljenih putopisa i memoara. U knjizi Ladislava Žerjavića, Iznevjereni ideali, pratimo aktivnosti čovjeka koji je sudjelovao u Prvom svjetskom ratu i Oktobarskoj revoluciji da bi se nakon raskida Tito-Staljin našao na Golom otoku. Žerjavićevi zapisi dostupni su nakon što su gotovo sedam desetljeća ležali u arhivima hrvatske službe državne sigurnosti, zajedno s dosjeom koji su o njemu vodili.
Tu je i knjiga Sovjetistan u kojoj antropologinja Erika Fatland prikazuje svoje fascinantno putovanje često previđenim bivšim sovjetskim srednjoazijskim republikama, gdje prati sraz (pred)sovjetske baštine i aktualnih političkih i društvenih okolnosti u kojima se autokratske tendencije javljaju u novom ruhu.
Osim brojnih događanja od kojih smo izdvojili samo neke, posjetitelji festivala na popratnom će sajmu po akcijskim cijenama moći nabaviti i niz zanimljivih knjiga u izdanju vodećih domaćih nakladnika s područja društveno-humanističkih znanosti. Organizatori su u holu Nacionalne i sveučilišne knjižnice pripremili i pet tematskih izložbi. Konačno, zadnjeg dana festivala u više kategorija zaslužnim će povjesničarima biti dodijeljene nagrade strukovnih udruga hrvatskih povjesničara.