Kako će naši teatri u novoj sezoni odgovoriti na grotesknu stvarnost oko sebe? Provjerio sam što sve spremaju
Telegramov Davor Špišić donosi dramske produkcije koje pripremaju nacionalna i gradska kazališta
Zemlja nam je preduboko ogrezla u bezličnu smjesu apsurda, groteske, tjeskobe, pljačke, korupcije, zločina, netrpeljivosti, nasilja i mržnje. Ipak, ta sumorna činjenica prava je „blagodet“ za umjetnike. Nitko s minimumom stvarateljskog dara ne mora strahovati od krize nadahnuća. Ovdašnje zalihe trasha i ludila naprosto su neiscrpne. Poremećena fikcionalizirana stvarnost kao izazovna inspiracija, u Hrvatskoj je doslovce ponuđena na tacni. Svaki dan. Treba samo zagrabiti s tog bogatog „švedskog stola“.
Teatri, kao najekspresivniji živi medij, u tom su smislu u osobito zahvalnoj ali i osjetljivoj poziciji. Strategija nojeve glave zabijene u pijesak malo se kome više isplati. Puki eskapizam potrošniji je od najplastičnijeg hamburgera. Publika u pravilu obilno honorira ona kazališta koja sa scene provociraju analize kaotičnog društva u kojem svi živimo. Zavirio sam u repertoarne planove budžetiranih nacionalnih i gradskih kazališta i čini se da nas očekuje živa, provokativna i angažirana sezona. Naglašavam da sam se ovdje bavio isključivo ponudama dramskih produkcija jer se s tih platformi najizravnije šibaju društvene anomalije.
HNK napokon postavlja Žižekovu Antigonu
U središnjoj nacionalnoj kući, Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, intendantica Dubravka Vrgoč i direktor Drame Ivica Buljan napokon su dobili naručenu dugoočekivanu „Antigonu“ iz vizija slavnog slovenskog filozofa-gerilca Slavoja Žižeka. Njegova parafraza kultne priče o pragmatičnim predatorima i antiheroinama slobode („Moja zamisao bila je jednostavna: obraditi Sofoklovu verziju kao zasebnu krhotinu razbijena vrča i nadopuniti je ostalim krhotinama, u nadi da je kroz taj proces moguće spoznati nekakvu istinu“, kaže autor) praizvest će se 20. rujna u režiji njemačke redateljice Angele Richter.
Bobo Jelčić završit će riskantno putovanje kroz bijedu čežnje odlazaka i demontaže snova u Čehovljevoj drami „Tri sestre“. Beskompromisni beogradski redatelj Igor Vuk Torbica po prvi put će povesti haenkaovce i to u kopanje po „Idiotu“ F.M. Dostojevskog. Plodnoj zemlji za fašizam, u kakvu je Hrvatska opet mutirala, suprotstavit će se redatelj Dalibor Matanić i dramatičar Ivor Martinić projektom „Zbogom Berlin“, prema motiva kultnih filmova „Cabaret“ Boba Fossea i „Nebo nad Berlinom“ Wima Wendersa. Naposljetku će se Buljan osobno pozabaviti „Kafkom na žalu“ i Murakamijevim samurajskim kodeksima življenja.
Povratak Mire Gavrana u Gavellu
Gradsko dramsko kazalište „Gavella“ novu sezonu će načeti (4. listopada 2019.) u ruskom spleenu. Paolo Magelli, redatelj koji je neke od svojih najblistavijih predstava stvarao baš na tekstovima ruskih literarnih divova, s dramaturginjom Željkom Udovičić Pleština zaronit će u „Malograđane“ Maksima Gorkog. Malograđanština kao notorni otrovni čemer ravnodušnosti, samodopadnosti i uskogrudnosti, često otvara prostor za revolucije ili naličja u teroru i diktaturama. Materijal itekako sinhroniziran s onim što nam se događa.
„Hotel Zagorje“ Ivane Bodrožić veličanstven je roman prebogat slojevima: luzerska priča o progonjenima, urbani rasizam, rigodno katoličanstvo, ratni ožiljci, paranoje identiteta, odrastanje, spoznaja seksualnosti… Redateljica Anica Tomić i dramaturginja Jelena Solarić svojim će osviještenim borbenim gardovima ponovno uroniti u jednu bitku za obespravljene. Nesumnjivo očekuje nas snažan teatarski čin koji bi mogao ući u gavelijanske antologije. Sjajni autorski tandem, redateljica Dora Ruždjak Podolski i dramaturg Tomislav Zajec, poduhvatit će se adaptacije čudesne metažanrovske drame „Posjet stare dame“ Friedricha Dürrenmatta, studije o provincijalnom čemeru, raspadu civilizacije, morala i ljudskosti.
Zlatko Vitez svojih će pola stoljeća na sceni obilježiti ulogom predatora Ignjata Glembaya, u „Gospodi Glembajevima“ u režiji Mire Međimorca. Kuriozitet rubrike vjerovali ili ne jest činjenica da Miro Gavran od 1983. (kad je u „Gavelli“ počeo kao dramatičar, praizvedbom „Kreontove Antigone“) nije imao pristupa na ovu scenu! Gavranov povratak „na mjesto zločina“ slijedi u travnju 2020., kada će se, u režiji Ivice Boban i s Anjom Šovagović u naslovnoj ulozi, odigrati hrvatska premijera „Tajne Grete Garbo“.
ZKM se bavi raspadom našeg školstva
Zagrebačko kazalište mladih brižno ustraje na misiji društvenoodgovornog teatra. Na tom tragu uzbudljivo će biti pratiti praizvedbu drame „Dobro je dok umiremo po redu“, novog ostvarenja iz radionice Ivora Martinića. Pisca koji je, između ostalog, naprosto zatravio latino tržište – uspješno ga izvode od Španjolske do Južne Amerike. Režiju potpisuje Aleksandar Švabić, jedan od najzanimljivijih redatelja najnovijeg vala.
Redatelj Dario Harjaček i dramaturginja Katarina Pejović autorskim projektom za mlade „Mi i oni“ problematizirat će raspad našeg školskog sistema, a grčki redatelj Anestis Azas postavlja „Vječnog malograđinana“ Ödöna von Horvatha – u sklopu dvogodišnjeg koprodukcijskog projekta Europski ansambl koji se realizira s kazalištima Schauspiel Stuttgart i Teatrom Nowy iz Varšave. Važna je novost uvođenje programa „Čitanje Držića“ (uz podršku Ministarstva kulture) s koncertnim čitanjima dramskih tekstova nagrađenih Nagradom Marin Držić.
U Kerempuhu feralovski sočna satira Viktora Ivančića
Satiričko kazalište Kerempuh, u ulozi žive i britke baze koja društvene mrakove nemilice šiba zdravim porugama, najavljuje dvije razorne poslastice. Briljantna, feralovski sočna a ubojitija od bejzbol palice, satira Viktora Ivančića „Bilježnica Robija K.“ doživjet će scensku praizvedbu u režiji perspektivne redateljice Marine Pejnović. Jednu od kultnih televizijskih serija zabilježenih u memoriji, Kerstner/Golikove „Gruntovčane“ s mitskim luzerima Dudekom i Regicom, u teatarski medij će transformirati Boris Svrtan.
Gradsko kazalište Komedija povuklo je pametan potez, znajući da je komediografski genij Branislava Nušića savršeno ocrtao našu balkansku palanačku rigidnost, bez obzira na regionalne ili državne međe. U remek-djelu „Ožalošćena porodica“ s osobitim žarom ironije Nušić je secirao šakalsku pohlepu i nekrofilijsku potrebu za vlašću unutar malenih porodičnih feuda. Redatelj je Ivan Leo Lemo a besmrtnog spletkara Agatona Arsića ovjekovječit će Damir Lončar.
U Osijeku adaptacija Hedlove Donjodravske obale
U kazališnim žarištima izvan metropole također neće faliti dobre robe. Scenska verzija izvrsnog romana „Donjodravska obala“ Drage Hedla, pod naslovom „Doljnjodravska 11“, u režiji Zlatka Svibena praizvedena je u koprodukciji Osječkog ljeta kulture i Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku. Predstava se prometnula u jedan od najvećih dosega ovog teatra ikad i amblematski je najavila novu sezonu. Hvalevrijedna je odluka resetiranja urnebesnog demitologizirajućeg „Trenka iliti divjeg barona“ trojca Senker-Mujičić-Škrabe. Režija je povjerena neumornom desperadosu Mariju Kovaču. Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu široko je raskrililo scenu domaćem, suvremenom i kanonskom, dramskom pismu: „Kao voda“ Ane Prolić (koprodukcija s CZK Čakovec, režija Romano Bogdan); „Snijeg“ Vedrane Vrhovnik, režija Ozren Prohić; Krležina „Maskerata“, režija Ivan Planinić; „Hrvatski bog masakra“ Ivana Penovića, u autorovoj režiji…
„Vježbanje različitosti“ – egida je pod kojom će se odvijati novi performerski izazovi Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Tako će Hrvatska i Talijanska drama zajedničkim snagama graditi remake kultne riječke predstave iz 1990. nastale prema romanu Nedjeljka Fabrija „Vježbanje života“, u režiji Georgija Para. Novi memorijski projekt, nazvan „Vježbanje života – drugi put” režirat će intendant Marin Blažević i Franka Perković.
Što se sprema u HNK Split i dubrovačkom Kazalištu Marina Držića?
Splitski HNK s novim intendantom Srećkom Šestanom u postupku je ekipiranja umjetničkog vodstva pa još ne izlazi s repertoarnim adutima, ali dobar vjetar u jedra digao se na Splitskom ljetu s provokativnom predstavom „Kaligula/Britanik“ Camusa-Racinea u režiji Gorana Golovka i adaptaciji Jasena Boke.
Na krajnjem jugu, dubrovačko Kazalište Marina Držića sezonu otvara prvorazrednim činom, „Alkestidom“ Lade Kaštelan (prema Euripidu) u režiji slovenske gošće Livije Pandur, nezaobilazne akterice u kazališnim vasionama prerano preminulog Tomaža Pandura. Dramu „Zvjerinjak“ Dine Pešuta, u koprodukciji s Play Dramom iz Splita, režirat će Ivan Plazibat. Stullijevu grubu a poetičnu „Kate Kapuralicu“, heroinu luzerstva tako živu u današnjem oronulom vremenu, režira Ivica Kunčević.