Kako je čuveni arhitekt Fujimoto izradio spektakularan projekt rekonstrukcije Laube
U Laubi je otvorena ekskluzivna izložba na kojoj će se predstaviti cjelokupni proces suradnje s arhitektom Fujimotom
Jedan od najvećih svjetskih i japanskih arhitekata Sou Fujimoto izradio je spektakularan projekt rekonstrukcije Laube, Kuće za ljude i umjetnost u Zagrebu. Jedan od najcjenjenijih i najnagrađivanijih arhitekata današnjice svojim autorskim konceptom rekonstrukcije Laube, objekta koji je 2005. postao spomenik kulture, sasvim će sigurno, kad se realizira, oplemeniti ne samo prostor oko zgrade na Črnomercu, već i cijelog grada.
Bit će, bez sumnje, jedan od najvažnijih i najatraktivnijih arhitektonskih kompleksa ne samo u Hrvatskoj. Kad već dvadesetak godina to nije pošlo za rukom zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću, koji raspolaže proračunom višim od milijardu eura, uspjelo je Tomislavu Kličku, poduzetniku koji je sve što je zaradio uložio u kupnju umjetnina i izgradnju Laube u ulici Baruna Filipovića 23 A u Zagrebu.
Platforma na vrhu muzejskog prostora
S jedinstvenom crno-bijelom kombinacijom boja te platformom na vrhu muzejskog prostora koji je pretvorio u park s drvoredom, Zagreb će, zahvaljujući Kličku i Fujimotu, dobiti objekt koji će postati dio arhitektonskog i kulturnog identiteta grada. Time će se ujedno dati doprinosi visokom stupnju funkcionalne, estetske, ali i društvene organiziranosti prostora. Lauba će, nema sumnje, ovim projektom doprinijeti i kulturnoj promidžbi grada Zagreba.
U subotu će tim povodom u Laubi biti otvorena ekskluzivna izložba na kojoj će se predstaviti projekt “Započeta priča” te cjelokupni proces suradnje s arhitektom Fujimotom. Tomislav Kličko duže je vrijeme pripremao rekonstrukciju Laube, a na natječaju u ožujku 2017., pobijedio je arhitektonski trio na čelu s arhitekticom Alenkom Gačić-Pojatinom, dok oblikovanje interijera i eksterijera kasnije preuzela arhitektica Morana Vlahović. Taj projekt Kličko je tada prijavio na natječaj EU za nadogradnju kulturne baštine.
Fujimoto je iznenadio svoje domaćine
Nakon što je dobio 100.000 eura iz europskih fondova, uz obvezu da Lauba uloži još 20.000 eura, krenuo je u realizaciju projekta. No tada je iznenada, zbog bolesti, arhitektica Vlahović odustala od posla pa se Kličko našao pred golemim problemom. Obratio se stoga arhitektu Andriji Rusanu zamolivši ga za savjet i pomoć. Rusan mu je, među ostalim, predložio da pokuša angažirati i Fujimota.
Premda je bio uvjeren da slavni japanski arhitekt neće pristati raditi na relativno minornom projektu, Fujimoto je iznenadio Rusana i Klička. Poslao im je odgovor da je zainteresiran za suradnju, tražio je jedino da mu se plati put i smještaj. Tako je Fujimoto već 15. prosinca 2017. stigao u Zagreb. Nakon što je proučio zgradu Laube te obišao Zagreb, Fujimoto je po drugi put iznenadio svoje domaćine.
Prihvatio je njihov prijedlog, a nakon što mu je Kličko odgovorio s koliko novca raspolaže, Fujimoto je predložio cijenu koja je, po konzervativnoj procjeni, barem 25 manja od cijene koju naplaćuje za slične radove. Kličko je, dakako, objeručke prihvatio uvjete, a Fujimotov biro odmah se prihvatio posla. Kličko je pak u Zagrebu angažirao osam stručnjaka koji su razrađivali Fujimotove ideje kako bi projekt doveli do završne faze.
Arhitekt je pozorno slušao Klička
Japanski arhitekt s posebnom je pozornošću saslušao priču Tomislava Klička kako se on kao dijete u rodnom Vrbovcu igrao u kružnom drvoredu koji su svi zvali Lauba, pa je to tomu da ime svojoj Kući za umjetnost i ljude. I to je odmah inspiriralo Fujimota da cijeli svoj zahvat temelji na kružnom drvoredu na vrhu zgrade.
Zbog toga se, među ostalim, morala promijeniti statika cijele zgrade pa je predviđeno da se izgrade četiri velika nova potporna stupa. Puno se raspravljalo o tomu oko toga hoće li drvored biti od maslina ili breza, s koje će se strane izgraditi ljestve koje vode do drvoreda, a Fujimoto se uvijek spremno prilagođavao prijedlozima iz Zagreba.
Kako priča Kličko, Fujimoto je bio iznimno ugodan, skroman, zanimljiv i znatiželjan gost. Pričajući kako je započeo karijeru Fujimoto se pohvalio kako mu je u tome najviše pomogla punica, koja je financirala gradnju njegove prve zgrade za koju je dobio nagrade i stekao svjetsko ime.
Čeka se pokretanje druge faze
Prvu fazu projekta obnove Laube sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj – Europski strukturni i investicijski fondovi; Operativni program “Konkurentnost i kohezija”. Kličko sada čeka da se raspiše novi natječaj kako bi prikupio sredstva za drugu fazu, odnosno realizaciju tog projekta. Pri odlučivanju glavnu riječ imat će Ministarstvo regionalnog razvoja i Ministarstvo kulture.
Inače zgradu Laube 1910. projektiralo je građevinsko poduzeće Emil Eisner i Adolf Ehrlich. U prvo vrijeme služila je kao jahaonica u sklopu vojnog kompleksa austrougarske vojske, a kasnije postaje tkaonica Tekstilnog kombinata Zagreb, koja je tu radila do 2008. godine. Zgrada Laube danas je jedina sačuvana građevina iz austrougarskog vojnog kompleksa. S obzirom na to da se radi o zaštićenom spomeniku kulture, adaptirana je tako da su sačuvane vrijedne povijesne karakteristike.
Fujimoto je dobitnik niz nagrada
Sada je kompaktan kubus namijenjen poslovnim aktivnosti u Laubi, dok je fleksibilan slobodni prostor namijenjen različitim aktivnostima, izložbama, performansima, projekcijama udruge Lauba. Sou Fujimoto 2019. izabran je među 23 arhitekata koji će redizajnirati Pariz, njemu je pripao redizajn dijela 17. okruga. Objavio je knjigu pod nazivom Sou Fujimoto: primitivna budućnost.
Pobjednik je, među ostalim, natječaja za dizajn za Delta Tower u Bruxellesu, dobitnik 1. nagrade za dizajn Centra za kulturni kompleks Ishinomaki, 1. nagrade na Međunarodnom natjecanju za “Réinventer Paris”, Pershing/Porte Maillot, prve nagrade Kuće mađarske glazbe Liget iz Budimpešte, nagrade za inovatore časopisa Wall Street Journal 2014., nagrade Zlatni lav na Venecijanskom bijenalu 2012., 1. nagrade na Međunarodnom natjecanju za knjižnicu Dalarna, Švedska, nagrade za dizajn, nagrade za najbolju novu privatnu kuću, pobjednik je u kategoriji privatnih drvenih kuća na Svjetskom festivalu arhitekture…
