Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Kultura

Kako je EDM preuzeo mainstream i postao najbrže rastući glazbeni žanr

Prošle godine je 10 najpoznatijih EDM DJ-a zaradilo 268 milijuna dolara

Stadion Poljud, drugi dan Ultra Europe festivala na kojem su se okupili partijaneri sa svih strana svijeta.
FOTO: PIXSELL/PIXSELL

Elektronička plesna glazba preuzela je primat u mainstreamu svjetske glazbene industrije. Electronic dance music, ljudima najpoznatija po skraćenici EDM, obuhvaća čitav niz podžanrova koji su u posljednjih godinu dana na internetu preslušani više od 11 milijardi puta, što je porast od 55% u odnosu na godinu prije. Procjenuje se da cijela industrija elektronske glazbe trenutno vrijedi više od 6 milijardi dolara. No da bi objasnili ove nevjerojatne brojke, trebamo detaljnije ući u analizu tog glazbenog fenomena i publike koja ga prati.

EDM je tek u posljednjih 5 godina počeo nizati ozbiljnije komercijalne uspjehe i i u tom periodu je doživio ogromnu ekspanziju publike. No ovaj žanr zapravo postoji puno duže. Pojavio se još u 80-ima kao underground pokret u Velikoj Britaniji gdje je acid house vladao na partijima koji se uglavnom organizirali u raznim opskurnim lokacijama, poput napuštenih skladišta i hangara. Acid house direktno je utjecao na pojavu Detroit Techna, podžanra koji je ovu glazbu uveo na američko tržište u gradovima poput Chicaga i New Yorka. U Francuskoj je postojao pokret naziva “disco je pušiona”, jer je u to vrijeme slušanje disco glazbe bilo vrlo nepopularno, a druga vrsta plesne glazbe nije postojala. Zato su DJ-i uzimali acapella verzije disco pjesama i uz pomoć ritam mašina sami počeli producirati remixeve.

Kroz 90-e ova elektronska glazba se polako i pritajeno razvijala, no uglavnom je bila fokusirana na klupsku publiku i vrlo mali broj producenata je doživljavalo ozbiljniji komercijalni uspjeh. U to vrijeme hip hop je preuzimao primat u mainstreamu i nije bilo mjesta za elektroniku. No desetak godina kasnije uspjeh hip hopa ponovljen je na vrlo sličan način s EDM-om.

Vrtoglava zarada

Glazbeni fanovi su preusmjerili svoju pozornost na ispolirane zvukove trancea, housea, dubstepa, trapa, glitcha i drugih podžanrova koji se ubrajaju u širok katalog EDM-a. Brojke to pokazuju: u 2014. je 10 najpoznatijih EDM DJ-a i producenata zaradilo 268 milijuna dolara. Najplaćeniji od njih, Calvih Harris, je sam uprihodio impresivnih 66 milijuna. Na toj listi su se našli i David Guetta, Avicii, Afrojack, Tiesto i drugi. Ovi vrtoglavi iznosi potvrđuju činjenicu da je EDM trenutno najbrže rastući glazbeni žanr u SAD-u i Europi.

Calvin harris lani je bio najplaćeniji dj na svijetu
Calvin harris lani je bio najplaćeniji dj na svijetu AFP

Istovremeno s porastom streaminga, zabilježen je zamjetni pad prodaje singlova i albuma. Zato su naisplativiji aspekt industrije za DJ-e su postali live nastupi. S obzirom da za razliku od većine drugih glazbenika njihovi nastupi ne zahtijevaju tradicionalnu bendovsku opremu, troškovi turneja su vrlo mali. U toj situaciji uz same DJ-e najviše profitiraju organizatori specijaliziranih festivala elektronske glazbe koji se održavaju u Europi i SAD-u i koji privlače stotine tisuća posjetitelja.

Jedan od takvih festivala ove godine će se po treći put održati u Splitu. Ultra je u svom prvom izdanju na poljudskom stadionu privukla 70 tisuća posjetitelja, a ove godine se tijekom 3 dana očekuje više od 180 tisuća obožavatelja ove glazbe. Na tom festivalu nastupiti će trenutno najpopularniji EDM DJ-i na svijetu. Ne treba zaboraviti niti plažu Zrće na Pagu koja je fokusirana na party turizam. Tamošnji klubovi su također poprišta nekoliko vrlo popularnih festivala koji tijekom ljetne sezone privlače desetke tisuća posjetitelja iz Velike Britanije, Italije, Njemačke, Češke i drugih zemalja.

Rast EDM-a je utjecao i na ostale žanrove

S tvrdnjom da je pojava Ultra festivala u Hrvatskoj vrlo bitna stvar za elektronsku scenu i publiku u ovom dijelu Europe slaže se i Full Ferry. Pravim imenom Martin Crneković, Full Ferry je jedan od najpoznatijih domaćih DJ-a i producenata house glazbe. Već godinama radi kao DJ u vodećim hrvatskim klubovima, a ovog ljeta će najveći dio vremena provesti za DJ pultom klubova Carpe Diem na Hvaru i Noe na plaži Zrće. Zajedno s Matrodom, još jednim mladim producentom koji postaje sve važnije ime u svijetu elektronske glazbe, čini duo Drop Dopers. Iza sebe imaju već nekoliko vrlo dobro prihvaćenih singlova i remixeva.

“Uz Tomorrowland u Belgiji, Ultra je najveći festival tog tipa na svijetu. Sama činjenica da se održava u Hrvatskoj i pritom privlači ogroman broj stranih turista je velika stvar. Na Ultri se istovremeno predstavlja ta jako komercijalna strana priče u kojoj nije sve nužno toliko kvalitetno, ali i underground izvođači također dobivaju svoj prostor tako da zapravo svi ljubitelji elektronske glazbe tamo mogu pronaći nešto za sebe”, izjavio je Full Ferry.

Bilo je neminovno da se rast EDM-a prelije i na druge popularne žanrove. Drugim riječima, kao što je prije desetak godina utjecaj hip hopa značajno oblikovao zvuk pop glazbe, tako i elektronska glazba danas formira hitove spomenutog žanra. Jedan od prvih koji je ostvario veliki uspjeh u tom crossoveru bio je David Guetta koji je producirao hitove za Madonnu, Black Eyed Peas, Fergie, Kelly Rowland, Nicki Minaj i mnoge druge. Ovo širenje tržišta za elektronsku glazbu je bila vrlo bitna stvar jer su time došli u direktni kontakt s ogromnom količinom novih potencijalnih konzumenata. EDM zvuk je preuzeo internet, radijske valove i televiziju. To je vidljivo čak i lokalnim okvirima – u Hrvatskoj je prošle godine s emitiranjem krenula radijska postaja Enter, specijalizirana za elektronsku glazbu.

Konzumenti su mladi i tehnološko osviješteni ljudi

Tu se vraćamo na onih ogromnih 11 milijardi preslušavanja na internetu. Te podatke predstavila je kompanija Nielsen koja se bavi statističkim analizama svih medija, i oni se odnose samo na SAD, što čini taj podatak još impresivnijim. Aviciijeva pjesma “Wake Me Up” je lani na Spotifyu zabilježila 294 milijuna preslušavanja, što je čini najslušanijom pjesmom na ovom streaming servisu u 2014. Konzumenti ove glazbe su mladi i tehnološki osviješteni ljudi, koji vole da im je sve što ih zanima odmah dostupno. Europa trenutno ne prati toliko taj nagli statistički uspon, ponajviše zato što u brojnim manjim zemljama (poput Hrvatske) neki od najvećih svjetskih streaming servisa nisu dostupni.

“Ti podaci imaju smisla, jer riječ je o ogromnom tržištu i vrlo proaktivnoj publici. U današnje vrijeme kad tehnologija omogućava gotovo svakome da se bavi glazbom, fanovi EDM-a se vrlo često i samo počinju baviti glazbom, snimaju pjesme, i onda ih podižu na neke od brojnih streaming servisa koji stoje na raspolaganju. Glazba je postala potrošna roba i većini tih klinaca više nije stalo da posjeduju neki album na CD-u ili u MP3 formatu. Sve im je odmah dostupno na kompjuterima i mobitelima. Zato glazba gubi na vrijednosti; vlada hiperprodukcija u kojoj ima jako puno loših stvari, ljudi to poslušaju nekoliko puta i odmah idu dalje jer je u međuvremenu izašlo 10 novih pjesama koje ih zanimaju”, kaže Full Ferry.

Nielsenova analiza predstavila je još jedan vrlo zanimljiv podatak – u SAD-u, naime, žene čine 45% publike koja posjećuje EDM festivale. U Hrvatskoj taj omjer značajnije ide u korist muške populacije, no i broj žena je u porastu. Poznata je stvar da hrvatski DJ-i preferiraju ljetne gaže jer tad imaju priliku nastupati pred stranom publikom koju smatraju zahvalnijom i koja redovito daje bolju povratnu reakciju od domaće. S tim se slaže i Full Ferry. “Stranci su opušteniji, znaju se zabaviti i mogu partijati unedogled. Našoj ekipi je trebalo vremena, ali su postupno počeli oponašati strance i pohvatali su osnove clubbinga”, rekao je.

Postoji veliki broj ljudi koji oštro kritiziraju spomenutu pretjeranu komercijalizaciju EDM-a. Značajan broj hitova koji trenutno vladaju top listama i internetom nemaju trajnu glazbenu vrijednost i brzo će biti zaboravljeni, a naslijediti će ih novi šampioni streaminga, nastali po istoj repetitivnoj špranci. EDM je bez sumnje na vrhuncu, i upitno je koliko to još može potrajati prije nego naglo potone. To je za očekivati, jer to doživljavaju gotovo svi popularni glazbeni žanrovi – kreću iz undergrounda i zatvorenih zajednica slušatelja, polako se šire i grade bazu da bi odjednom doživjeli eksploziju popularnosti i ušli u period masovne eksploatacije. Nakon toga slijedi povratak u underground i ponovno kretanje od kreativne nule, a EDM se svim silama trudi da se to ne dogodi u dogledno vrijeme.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više