Na sjajnoj izložbi saznajte što se dogodi kad umjetnost obuzmu digitalni poremećaji
Tko želi znati nešto više o fenomenu glitch umjetnosti, neka čita dalje...
Što je to glitch? Postoji li tako nešto poput umjetnosti glitcha? I kakve to veze ima s informatičkim sustavima i internetom? U objašnjenju ovog zakučastog, relativno novog pojma, pozvat ćemo upomoć prilično pouzdanu englesku Wikipediju. Adekvatan prijevod na hrvatski jezik još uvijek ne postoji, makar, mogli bismo se igrati s književnim riječima poput trzaja, ili slengom kao što je črčka, a da se ipak ne približimo dovoljno istinskom značenju tog pojma.
Najjednostavnije rečeno, glitch se definira kao “kratkotrajna pogreška u sustavu” koja “samu sebe (automatski, op. a.) ispravlja”, pa ju je stoga teško utvrditi. Termin se najčešće koristi upravo u programiranju i računarskoj znanosti kako bi se opisale svakodnevne pogreške do kojih dolazi tijekom protoka informacija u kompjuterskim operativnim sustavima.
Otkud potječe riječ glitch?
Prema nekim izvorima, riječ potječe od njemačke riječi glitschen (iskliznuće, iskliznuti, kliznuti…), koja opet možda potječe od riječi iz jidiša – gletshn, otprilike istog značenja. Kako bilo, pojam nije stariji od otprilike pola stoljeća, a prvi put je neslužbeno definiran u magazinu Time 1965. godine, kao “vanzemaljska riječ za iritantni poremećaj”. Čini se da je pojam glitch ušao u širu upotrebu tijekom intenzivnije svemirske utrke između Amerikanaca i Sovjeta pedesetih godina, kada su ga raketni inženjeri koristili kako bi označili manje pogreške ili oštećenja u hardveru letjelica, koje je bilo gotovo nemoguće točno prepoznati.
Stručnije rečeno, u elektronici glitch je neplanirani segment prijenosa podataka do kojeg dolazi prije nego što elektronski signal, koji prenosi informacije, dosegne svoju željenu vrijednost. Drugim riječima, to je kratkotrajni električni impuls do kojeg dolazi zbog pogreške u programiranju ili dizajnu sučelja. Do glitcheva dolazi u praktički svim danas poznatim operativnim sustavima.
No, baš kao u tisku ili sviranju i reprodukciji glazbe, gdje je ono što se nekad percipiralo kao “greška” postupno dobilo vlastitu estetsku i semantičku vrijednost, tako je i glitch u računarstvu, a pogotovo u suvremenoj umjetnosti, postupno dobio pozitivne konotacije, posebno u svojim vizualnim manifestacijama. Fenomen glitcha posebno cijene umjetnici, prepoznavši u njemu interesantno sredstvo manipulacije digitalnim medijima.
Činjenica da su dan-danas i amateri sposobni više ili manje utjecati na kvalitetu i kvantitetu protoka informacija u hardveru i softveru koji koriste, ohrabruje ih da digitalnu tehnologiju koriste uradi-sam metodama koje odstupaju od općeprihvaćenih ili poželjnih načina rukovanja njome, ali predstavljaju čin emancipacije spram utvrđenih kodova informatičke komunikacije.
Svijet digitalnih poremećaja
Bilo da umjetnici namjerno oštećuju kod softvera ili pak fizički izmjenjuju hardver kako bi dobili nepredvidive efekte, rezultati su u svakom slučaju impresivni. U teorijskom smislu, današnji umjetnici glitcha pozivaju se na postulate neoavangardnih pokreta prošlog stoljeća poput fluksusa, čije samo ime (od latinski flux – tok) implicira poremećaj u protoku informacija, vrijednosti, ideologija i komunikacije općenito.
U svijetu kojem je apsolutna sloboda informiranja deklarativni prioritet, takvi poremećaji, tj. glitchevi, zadobivaju uzbudljivo političko značenje u vidu otpora uobičajenim medijima i metodama komunikacije. Scena glitch umjetnosti, iznimno jaka u inozemstvu (mada je njeno pravo okruženje nadnacionalni Internet, onakav kakav bi trebao biti), u posljednje vrijeme dobiva svoje predstavnike i u Hrvatskoj i regiji.
Svi koji su znatiželjni vidjeti kako glitch umjetnost funkcionira, kako izgleda i što to uopće jest, doći će na svoje od 21. do 24. svibnja, kada se u Autnomnom kulturnom centru Medika u Zagrebu održava izložba posvećena takvoj umjetničkoj praksi. Odvijat će se i radionica otvorena za sve koji požele i sami ponešto “glitchati”, uz uvjet da ponesu laptope i (digitalnu) materiju s kojom će raditi. Nesvakidašnji program odvija se pod parolom “Fucked up beyond all recognition!”, a što nas sve tamo čeka može se provjeriti na fejsu izložbe i blogu koji će se puniti informacijama kako se izložba približava. Ako ste u Zagrebu, ne propustite.