Najinovativniji europski muzej nalazi se u Zagrebu. No, ministrica Obuljen Koržinek odbila mu je dati status muzeja. Zašto?
Čak je 14 privatnih muzeja upisano i službeno registrirano, no Ministarstvo kulture diskvalificira Muzej prekinutih veza
Ugledni New York Times nedavno je na naslovnici objavio tekst o njima. Sudjeluju u europskim programima, gostuju u svijetu, u Zagreb donose relevantne svjetske nagrade a broj posjetitelja im je dio državne statistike. Prije 14 godina Muzej prekinutih veza proglašen je najinovativnijim europskim muzejom, ali svejedno ne uspijeva od činovnika u Runjaninovoj dobiti potvrdu da je - muzej.
Prije 14 godina Muzej prekinutih veza osvojio je prestižnu nagradu Kenneth Hudson za najinovativniji europski muzej. Trijumfirao je među 15 probranih i velikih europskih muzeja, među kojima je bio i zagrebački Muzej suvremene umjetnosti.
“Muzej prekinutih veza potiče na raspravu i razmišljanje ne samo o krhkosti ljudskih odnosa, već i o političkim, društvenim i kulturnim okolnostima osobnih priča koje donosi”, pisalo je u obrazloženju žirija EMYA-e (European Museum of the Year Award).
Čestitku je poslao i tadašnji HDZ-ov ministar kulture Jasen Mesić. Nakon desetljeća i pol, hvaljeni i nagrađivani muzej neće dobiti zeleno svjetlo Ministarstva kulture. Ukratko, u resoru koji vodi Nina Obuljen Koržinek zaključili su da taj muzej nije muzej.
Potpore na međunarodnoj sceni
Osnivači i vlasnici Muzeja prekinutih veza Olinka Vištica i Dražen Grubišić podnijeli su u ljeto 2022. zahtjev za utvrđivanje postojanja uvjeta za dobivanje statusa muzeja.
Zahtjev je pratila detaljna dokumentacija o planu i programu rada, ciljevima i aktivnostima, stanju zbirke i prikupljanju građe, izlagačkoj politici, popisani su podaci o broju posjetitelja, nagrade, gostovanja, program projekata i kolaboracije.
Status muzeja uvrstio bi ih formalno u institucije i olakšao prijave na europske programe i EU fondove te ostvarivanje međunarodne suradnje. Na internacionalnoj sceni su prepoznati, no status kulturne ustanove otvorio bi im više mogućnosti.
Diskvalifikacija ministarstva
“U Hrvatskoj nitko nema isključivo pravo na riječ ‘muzej’. Svatko može svoje poduzeće nazvati muzejom”, objašnjava ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centra Maja Kocijan. No, među privatnim muzejima kojima je Ministarstvo dodijelilo status muzeja i koji su registrirani u Upisniku Muzejsko dokumentacijskog centra, šaroliko je društvo.
Hrvatski telekom osnovao je HT muzej, JGL Muzeju farmacije osnivač je farmaceutska tvrtka Jadran – Galenski laboratoriji, iza dubrovačkog Muzeja crvene povijesti stoji tvrtka Majeutika, kolekcionar Veljko Marton ima Muzej Marton, poljoprivredna zadruga Putniković Muzej vinogradarstva i vinarstva.
Čak je 14 privatnih muzeja upisano i službeno registrirano, no Ministarstvo kulture diskvalificira Muzej prekinutih veza.
Dugotrajna procedura
Po proceduri, zahtjev se adresira Hrvatskom muzejskom vijeću pri Ministarstvu, koje šalje povjerenstvo u izvid te potom obavještava Vijeće o svojim zaključcima.
Gotovo godinu i pol dana otkako su Vištica i Grubišić podnijeli zahtjev, u listopadu 2023., Muzejsko vijeće donosi mišljenje. Zaključuju da nisu zadovoljeni stručni uvjeti za osnivanje Muzeja prekinutih veza sukladno odredbama Zakona o muzejima.
“Vijeće smatra da s obzirom na specifičnost provenijencije građe i načina njezina prikupljanja, obrade i interpretacije, navedena građa ne može se podvesti pod pojam muzejske građe te da Muzej ne obavlja u potpunosti muzejsku djelatnost sukladno propisanim zakonskim odredbama”, piše u mišljenju koje stiže dvije godine od podnošenja zahtjeva.
Nazvali ih ‘zanimljivom inicijativom’
Muzejsko vijeće ističe da su “iznimno zanimljiva inicijativa i kvalitetan umjetnički projekt”, ali da ne obavljaju muzejsku djelatnost. Na istoj sjednici Muzejsko vijeće daje zeleno svjetlo za osnivanje Muzeja Huma Aura, kojemu je osnivač destilerija Aura iz Buzeta.
Vijeće upućuje osnivača na reduciranje postava po stručnim savjetima muzejskih stručnjaka. Preporučuju im da u svrhu standardizacije i profesionalizacije obavljanja muzejske djelatnosti angažiraju stručnjaka za stalni postav, te da se ograniče na prikupljanje autohtone građe.
Muzeju prekinutih veza ne daju nikakve preporuke, ali donose negativno mišljenje. Čak pola godine od sjednice, osnivačima stiže dopis iz Ministarstva u kojem ih obavještavaju o zaključcima. Pozivaju ih da se očituju odustaju li od svoje prijave, odnosno, zahtjeva za ostvarivanjem statusa muzeja.
Bez riječi preporuke
Vištica i Grubišić kažu da zapravo ne razumiju na što se trebaju očitovati. “Očitovali bismo se da se u mišljenju navodi neka preporuka, ali u njemu ne piše zapravo ništa”, vele osnivači.
“Uloga vijeća je da odluči je li naša prijava u skladu sa zakonskim odredbama, a ne da sugeriraju što im se sviđa ili ne. Formalno je riječ o mišljenju koje ministrica može i ne mora uvažiti. Ali rješenje – pozitivno ili negativno – Obuljen Koržinek ne donosi već dvije godine.”
“Od 2010., kada smo osnovali Muzej, financijski smo neovisni, uspijevamo opstati, sudjelujemo u europskim programima, gostujemo u svijetu, u Zagreb donosimo relevantne svjetske nagrade, naš je broj posjetitelja dio državne statistike, preživjeli smo i pandemijsku 2020.”
Priznanja u svijetu
“Status muzeja zatražili smo kako bi nam pozicija iz koje krećemo u suradnju s europskim i svjetskim muzejima te kulturnim ustanovama pružila više mogućnosti. Za razliku od našeg Ministarstva kulture, relevantni svjetski stručnjaci smatraju nas muzejskom ustanovom”, kažu.
Nedugo nakon što su postali svježe i inovativno ime europske muzejske scene, sadašnja ravnateljica Etnografskog muzeja Zvjezdana Antoš opisala je na njihovom primjeru kako se ubrzano mijenjaju muzejske koncepcije postava u Europi.
“Novi, reformirani muzej postaje participacijski, odnosno surađuje s publikom u različitim aspektima, pa čak i onda kad zbirkama i predmetima traži novo značenje, što će im ga dati zajednica kojom je muzej okružen”, napisala je 2011. Antoš. Ta teza nije, čini se, pomogla Muzeju prekinutih veza na testu resora Obuljen Koržinek.
Lista uvjeta
O mogućim manje stručnim razlozima negativnog mišljenja Vištica i Grubišić ne žele špekulirati. Nije, međutim, nebitna činjenica da uskraćivanje statusa muzeja znači da će na svaku ulaznicu i dalje plaćati PDV.
Teško je razumjeti zašto su zagrebački organizatori koncerata, primjerice Aleksandre Prijović , oslobođeni plaćanja PDV-a na kupljene ulaznice, dok Muzej prekinutih veza tu obvezu ima.
Postupak osnivanja muzeja propisan je Zakonom o muzejima po kojem se mogu registrirati muzeji različitih osnivača, no moraju zadovoljiti uvjete za osnivanje.
Pohvale NY Timesa
Među uvjetima su postojanje muzejske građe i dokumentacije, prostor za obavljanje djelatnosti, oprema i sredstva za rad, sustav osiguranja…
Koji od tih uvjeta Muzej prekinutih veza ne ispunjava nismo doznali, budući da iz Ministarstva kulture nisu odgovorili na naš upit o ovom slučaju.
Nedavno je New York Times na naslovnici objavio članak naslovljen “When Your Heart Breaks, Send the Pieces Here” hvaleći zagrebački muzej. “Uspomene na neuspješne romanse izložene su u neobičnom muzeju u Hrvatskoj”, navodi se u članku. Bila bi šteta da se veza između ovog uspješnog muzeja i domaće i svjetske publike samo zbog činovnika u Runjaninovoj prekine.