Njujorški muzeji odsad moraju istaknuti ako su neku sliku ukrali nacisti

Donesen je novi zakon kojem je cilj suočiti se s bolnim nasljeđem holokausta

A picture taken in 1937 (no location specified), shows German nazi Chancellor  visiting an art exhibition in Germany.  The "House for German Art" was inaugurated in Munich on July 18, 1937 and the Munich "Degenerate Art" exhibition opened the day after, on July 19, 1937. AFP PHOTO (Photo by FRANCE PRESSE VOIR / AFP)
FOTO: AFP

Svako umjetničko djelo koje visi na zidu nekog muzeja ima neku priču, a ta priča nije uvijek lijepa. Muzeji cijelog svijeta bore se s ostavštinom krađe, nasilja i kolonijalizma u svojim zbirkama. U New Yorku, donesen je novi zakon kojem je cilj suočiti se s bolnim nasljeđem holokausta pa sada državni muzeji moraju priznati ako je umjetničko djelo ukrao nacistički režim.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochul potpisala je 10. kolovoza zakon kao dio paketa davanja počasti i potpore preživjelima holokausta. Počevši odmah, muzeji će morati na istaknutom mjestu postaviti plakat ili drugu oznaku kojom će priznavati koje su umjetnine opljačkali nacisti. Hochul je potpisala i dva druga zakona, jedan koji od škola zahtijeva da pruže visokokvalitetnu edukaciju o holokaustu, a drugi koji traži od Odjela za financijske usluge da objavi popis banaka koje se odriču svojih naknada za isplate odšteta za holokaust.

Nacisti židovima ukrali oko 600.000 umjetnina

“Kao Njujorčani, ujedinjeni smo u našoj predanosti preživjelima holokausta i nećemo nikada zaboraviti”, kaže Hochul u izjavi. “Ovo su pojedinci koji su pretrpjeli neizrecivu tragediju ali, unatoč tome, ustrajali u izgradnji života sa smislom i svrhom ovdje u New Yorku. Njima i njihovim obiteljima i šest milijuna Židova koji su stradali u holokaustu dugujemo dati počast sjećanju i osigurati da buduće generacije razumiju užase ovog doba.”

Nacisti su Židovima opljačkali oko 600.000 umjetnina tijekom Drugog svjetskog rata. Iako su se zločini holokausta dogodili prije puno desetljeća, mnoge obitelji još uvijek ne posjeduju ono što je bilo njihovo. Muzej Louvre čuva oko 1700 umjetnina koje su opljačkali nacisti. A 2018. godine otvorili su izložbu umjetnina koje su nacisti ukrali tvrdeći da im je cilj pronaći prave vlasnike. The Washington Post pisao je da su ti napori bili premali i stigli prekasno.

Otkrivanje vlasništva umjetnine je spor posao

Otkrivanje porijekla nekog djela može biti spor posao koji ponekad ni ne dovede do rješenja, pisao je Smithsonian 2017. godine. Četrdeset i četiri zemlje su 1998. godine potpisale Washingtonska načela, međunarodne smjernice za povrat umjetnina koje su opljačkali nacisti. Austrija i Njemačka vratile su desetke tisuća ukradenih predmeta.

Francuski muzeji vratili su posljednjih godina 15 ukradenih umjetnina. Prije nekoliko mjeseci Komisija za opljačkanu umjetnost u Europi, sa sjedištem u Londonu, uspjela je vratiti sliku iz 1683. godine Nizozemki staroj 101 godinu. A u travnju je Vrhovni sud SAD-a stao na stranu obitelji Cassirer koja je potraživala od španjolskog muzeja sliku koju su opljačkali nacisti. Obitelj još nije dobila sliku, a možda nikada ni neće. Rusija i još neke europske zemlje uglavnom ignoriraju Washingtonska načela ili su ih jedva provele.

Ipak, zakon se ne bavi restitucijom

Zakon New Yorka ne bavi se restitucijom. Muzej moderne umjetnosti MoMa i Guggenheim zadržali su dvije Picassove slike za koje je povjesničar J.H. Schoeps tvrdio da mu pripadaju. Reuters je doznao da su se 2009. godine dogovorili za nepoznati iznos novca.

Još je jedan Picasso bio predmet pravne bitke, između obitelji Leffmann i Muzeja umjetnosti Metropolitan, 2019. godine, gdje se žalbeni sud SAD-a priklonio Metu. Novi zakon ne priznaje umjetnine ukradene izvan Europe i guvernerka nije odgovorila na upit Gothamista o umjetninama ukradenima iz neeuropskih zemalja.