U Botaničkom vrtu Novog Zagreba zasađene su šezdesetih rijetke biljne vrste koje nisu uobičajene za zagrebački pejzaž. Nije poznato kolika je njihova vrijednost te jesu li one uopće uključene u vještačenje imovine Brodarskog instituta. Ali, one čini se nikome nisu važne
“Pogledajte predizborna obećanja i programe i je li u Zagrebu pokošena trava”, poručio je mladima HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner. “Prije nego na idućim izborima date nekome svoj glas i odlučite se priključiti nekoj političkoj opciji, uzmite si vremena, istražujte i provjeravajte, analizirajte programe i postignuća”, rekao je Reiner mladima.
Kako je očito hortikultura novo područje na koje treba obratiti pažnju, prinosimo pozornosti gospodinu Reineru i njegovom šefu Andreju Plenkoviću da nije pokošen vrt Brodarskog instituta. Tu će nekoć važnu i uglednu instituciju, inače, pokositi do kraja CERP pod upravljanjem ravnatelja Milana Plećaša. Ali, ovog puta, kako je sugerirao Reiner, bavimo se isključivo vrtlarskim radovima.
Uskoro se od šipražja neće vidjeti niti inovativna kupola Krunoslava Tonkovića
O sudbini Brodarskog odlučuje Bačić
Brodarski će institut za koji tjedan biti čak 120 dana u blokadi, prijeti mu pokretanje stečajnog postupka, a iz CERP-a ne odgovaraju na naša pitanje kakav će biti daljnji status i planovi s Brodarskim institutom osnovanim u lipnju 1948.
“Nakon likvidacijskog postupka nekretnine društva bit će prenijete na Republiku Hrvatsku te će njima upravljati Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tek tada će biti razvidno postoji li interes i za što točno”, rekao je Plećaš kada je krajem 2021. pokrenut postupak likvidacije. Ministarstvo koje vodi Branko Bačić odlučit će što će biti s Brodarskim institutom.
Zapušteni arboretum Novog Zagreba
Zadržimo se na vrtu koji je u stručnim elaboratima nazvan drugim botaničkim vrtom Zagreba. Područje oko sjajne arhitekture Marijana Haberla krajobrazno je šezdesetih projektirala i uredila Mira Halambek-Wenzler, jedna od najistaknutijih autorica vrtne umjetnosti u Hrvatskoj.
Osim Brodarskog uredila je zagrebačku zračnu luku, urbani kompleks Solitudo u Dubrovniku, Pionirski grad u Zagrebu, a njezin najvažniji rad je Rekreacijsko-sportski centar Jarun u Zagrebu, najveći gradski projekt najviše javne važnosti, koji je u poratnom razdoblju izveden u Zagrebu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Brodarski institut šezdesetih godina privatni arhiv
“Svoj život i rad Mira Halambek–Wenzler posvetila je unapređenju javnog interesa i društvenog prostora, namijenjenog zajedništvu, odmoru od svakidašnjice i rekreaciji, dokolici i igri u ambijentu kultivirane prirode i umjetničkih intervencija. Visoki etički naboj, služenju čovjeku i građaninu, težnja estetskoj utopiji zasnovanoj na sintezi prirode i umjetnosti temelji su na kojem je izgradila svoj bogat opus”, napisala je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević.
Misteriozni nestanak laboratorija
U Botaničkom vrtu Novog Zagreba zasađene su šezdesetih rijetke biljne vrste koje nisu uobičajene za zagrebački pejzaž. Nije poznato kolika je njihova vrijednost te jesu li one uopće uključene u vještačenje imovine Brodarskog instituta. Ali, one čini se nisu važne šefu CERP-a niti likvidatoru kojeg je angažirao.
Mjesto na kojem je do ožujka 2023. bio kontejnerski laboratorij privatni arhivTragovi drugog kontejnerskog laboratorija koji je netragom nestao privatna fotografija
U ožujku ove godine nestala su iz kompleksa Instituta dva kontejnerska laboratorija za fizikalno-kemijske analize. Na ponovljene upite redakcije Telegrama, likvidator i CERP ne odgovaraju gdje je završila ta očito (vrlo) pokretna imovina.
Članak se nastavlja ispod oglasa
privatna snimka
Od botaničkog vrta do prašume
Prije dvadesetak godina zgrade i arboretum Brodarskog instituta koji je ovog lipnja proslavio 75 godina od osnutka proglašeni su kulturnim spomenicima. Posljednjih se mjeseci vrt Brodarskog instituta pretvara u šikaru, kažu nam neki od preostalih 13 zaposlenih u Institutu. Više od 2500 tisuće stabala i grmova nekad uređenog arboretuma na korak je do neodržavane i divlje šume.
“Poznati arboretum Brodarskog instituta postaje – prašuma, a možda uskoro i lovište u kojima se jedva primjećuju donedavna aktivni, cijenjeni, suvremeni i složeni istraživački i proizvodni pogoni i laboratoriji. Za vrijeme prvih ograđivanja ovoga kompleksa neki nadobudni dežurni oficir jedinice JRM – JNA pod čijim je okriljem Brodarski institut funkcionirao, čak si je priuštio lov na fazane i zečeve čija su se legla našla na krivome mjestu. Kako sada godine stvari stoje, možda će se opet na ovome mjestu moći loviti divlje svinje kad dolutaju u ponuđenu im prašumu u samome centru Zagreba”, napisao nam je jedan ogorčeni bivši zaposlenik Brodarskog.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Budući da gospodina Reinera jako smeta nepokošena trava – predlažemo akciju u državnom poduzeću na adresi Avenija Većeslava Holjevca 20. Kaže se kako onaj tko sadi vrt, vjeruje u sutra.
Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.
Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, pretplatite se na Telegram.
Ovako je, uz Brodarski institut, propao i čudesni arboretum koji je nekad bio zagrebački dragulj
Nepokošeni institut i vitez Reiner: sramotno stanje drugog zagrebačkog botaničkog vrta
U Botaničkom vrtu Novog Zagreba zasađene su šezdesetih rijetke biljne vrste koje nisu uobičajene za zagrebački pejzaž. Nije poznato kolika je njihova vrijednost te jesu li one uopće uključene u vještačenje imovine Brodarskog instituta. Ali, one čini se nikome nisu važne
“Pogledajte predizborna obećanja i programe i je li u Zagrebu pokošena trava”, poručio je mladima HDZ-ov potpredsjednik Sabora Željko Reiner. “Prije nego na idućim izborima date nekome svoj glas i odlučite se priključiti nekoj političkoj opciji, uzmite si vremena, istražujte i provjeravajte, analizirajte programe i postignuća”, rekao je Reiner mladima.
Kako je očito hortikultura novo područje na koje treba obratiti pažnju, prinosimo pozornosti gospodinu Reineru i njegovom šefu Andreju Plenkoviću da nije pokošen vrt Brodarskog instituta. Tu će nekoć važnu i uglednu instituciju, inače, pokositi do kraja CERP pod upravljanjem ravnatelja Milana Plećaša. Ali, ovog puta, kako je sugerirao Reiner, bavimo se isključivo vrtlarskim radovima.
O sudbini Brodarskog odlučuje Bačić
Brodarski će institut za koji tjedan biti čak 120 dana u blokadi, prijeti mu pokretanje stečajnog postupka, a iz CERP-a ne odgovaraju na naša pitanje kakav će biti daljnji status i planovi s Brodarskim institutom osnovanim u lipnju 1948.
“Nakon likvidacijskog postupka nekretnine društva bit će prenijete na Republiku Hrvatsku te će njima upravljati Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Tek tada će biti razvidno postoji li interes i za što točno”, rekao je Plećaš kada je krajem 2021. pokrenut postupak likvidacije. Ministarstvo koje vodi Branko Bačić odlučit će što će biti s Brodarskim institutom.
Zapušteni arboretum Novog Zagreba
Zadržimo se na vrtu koji je u stručnim elaboratima nazvan drugim botaničkim vrtom Zagreba. Područje oko sjajne arhitekture Marijana Haberla krajobrazno je šezdesetih projektirala i uredila Mira Halambek-Wenzler, jedna od najistaknutijih autorica vrtne umjetnosti u Hrvatskoj.
Osim Brodarskog uredila je zagrebačku zračnu luku, urbani kompleks Solitudo u Dubrovniku, Pionirski grad u Zagrebu, a njezin najvažniji rad je Rekreacijsko-sportski centar Jarun u Zagrebu, najveći gradski projekt najviše javne važnosti, koji je u poratnom razdoblju izveden u Zagrebu.
“Svoj život i rad Mira Halambek–Wenzler posvetila je unapređenju javnog interesa i društvenog prostora, namijenjenog zajedništvu, odmoru od svakidašnjice i rekreaciji, dokolici i igri u ambijentu kultivirane prirode i umjetničkih intervencija. Visoki etički naboj, služenju čovjeku i građaninu, težnja estetskoj utopiji zasnovanoj na sintezi prirode i umjetnosti temelji su na kojem je izgradila svoj bogat opus”, napisala je povjesničarka umjetnosti Snješka Knežević.
Misteriozni nestanak laboratorija
U Botaničkom vrtu Novog Zagreba zasađene su šezdesetih rijetke biljne vrste koje nisu uobičajene za zagrebački pejzaž. Nije poznato kolika je njihova vrijednost te jesu li one uopće uključene u vještačenje imovine Brodarskog instituta. Ali, one čini se nisu važne šefu CERP-a niti likvidatoru kojeg je angažirao.
U ožujku ove godine nestala su iz kompleksa Instituta dva kontejnerska laboratorija za fizikalno-kemijske analize. Na ponovljene upite redakcije Telegrama, likvidator i CERP ne odgovaraju gdje je završila ta očito (vrlo) pokretna imovina.
Od botaničkog vrta do prašume
Prije dvadesetak godina zgrade i arboretum Brodarskog instituta koji je ovog lipnja proslavio 75 godina od osnutka proglašeni su kulturnim spomenicima. Posljednjih se mjeseci vrt Brodarskog instituta pretvara u šikaru, kažu nam neki od preostalih 13 zaposlenih u Institutu. Više od 2500 tisuće stabala i grmova nekad uređenog arboretuma na korak je do neodržavane i divlje šume.
“Poznati arboretum Brodarskog instituta postaje – prašuma, a možda uskoro i lovište u kojima se jedva primjećuju donedavna aktivni, cijenjeni, suvremeni i složeni istraživački i proizvodni pogoni i laboratoriji. Za vrijeme prvih ograđivanja ovoga kompleksa neki nadobudni dežurni oficir jedinice JRM – JNA pod čijim je okriljem Brodarski institut funkcionirao, čak si je priuštio lov na fazane i zečeve čija su se legla našla na krivome mjestu. Kako sada godine stvari stoje, možda će se opet na ovome mjestu moći loviti divlje svinje kad dolutaju u ponuđenu im prašumu u samome centru Zagreba”, napisao nam je jedan ogorčeni bivši zaposlenik Brodarskog.
Budući da gospodina Reinera jako smeta nepokošena trava – predlažemo akciju u državnom poduzeću na adresi Avenija Većeslava Holjevca 20. Kaže se kako onaj tko sadi vrt, vjeruje u sutra.