Ovo je 6 stvarno bizarnih stvari koje sigurno niste znali o Shakespeareu
Hitler je bio toliko opsjednut piscem da je skicirao scenografiju za Cezara
Niste voljeli čitati Shakespeara? Ne brinite, nisam ni ja. Vjerojatno ga nisu volje čitati ni oni koji sad tvrde da obožavaju njegovu zapletenu sintaksu sve dok ih netko nije prisilio da ga zavole. Ili naprosto lažu. No, to nije uopće bitno. Dobri stari William je netko čija djela stoje u svim svjetskim kanonima književnosti, i to s dobrim razlogom. I ne samo to, ove bi godine proslavio svoj 450. rođendan.
Ja ću vam sad otkriti nekoliko stvari koje o njemu zasigurno niste znali. Nadat ću se da ćete nakon što pročitate neku od njih poželjeti uhvatiti u ruke jednu od njegovih stihovanih drama, ili soneta preferirate li ipak konzumirati takvu vrstu književnosti, jer bi to bio uvjerljivo najbolji način da ovom geniju čestitate rođendan.
1. Shakespeare je uzrokovao prometnu nesreću
4. listopada 1960. godine avion kompanije Lockheed Electra prilikom uzlijetanja s bostonskog aerodroma uletio je u jato od 10,000 čvoraka. Ptice su uništile motore i on se srušio. Ugasila su se 62 života.
Čvorci nisu ptice koje su oduvijek nastanjivale SAD. 1890. godine ih je u Ameriku donio šekspirijanski fanatik, Eugene Schieffelin, koji je odlučio Central Park obogatiti svim pticama pjevicama koje je stari bard ikad spomenuo u svojim djelima. I dok su se neke ptice mučile s preživljavanjem, i izgubile bitku, čvorci su se udomaćili.
Do kraja dvadesetih godina one su se proširile po cijeloj Istočnoj obali, a u međuvremenu im se može diviti svaki pasionirani ornitolog diljem Amerike. Činjenica da su se proširile do te mjere da su uništile cijele eko sustave i ubile pozamašan broj ljudi, nesretnim spletom okolnosti doduše, nije baš toliko romantična koliko bi ludi Eugen to želio.
No, na kojem ih mjestu Shakespeare spominje? Postoji samo jedno. U drami “Henrik IV” postoji čovjek koji je odlučio istrenirati čvorka da neprestano u kraljevo ime šapuće zabranjeno ime Mortimer.
2. Hitler je napravio scenografiju za jednu Shakespearovu predstavu
U jednom od Hitlerovih 1926 notesa nalazi se skica scene za “Julija Cezara”. Scenografija je zamišljena u neoklasičnoj maniri koju je ovaj omraženi čovjek toliko volio. Divljenje koje je gajio prema Rimskom Carstvu bilo je neograničeno. Dobro, ideja mu je bila da glorificira Treći Reich uz malu Shakespearovu pomoć, ali ipak i dalje stoji činjenica da je Shakespear čak i njega nadahnjivao.
3. Shakespearovo kazalište nije odviše mirisalo
Thomas Platter posjetio je London 1599. godine, pogledao je “Julija Cezara” i priuštio si partiju medvjeđih borbi organiziranih upravo u Globeu. Nakon toga zavirio je iza kazališta i iznenadio se vidjevši bokseve sa 120 zatočenih mastifa, kaveze s 12 velikih medvjeda, od kojih je jedan bio slijep, i nekoliko bikova. Evo što je rekao: “Cijelo je kazalište nepodnošljivo zaudaralo zbog gnjilog mesa kojim su mesari hranili životinje”.
4. Mozart je gotovo napisao operu prema Shakespearovoj “Oluji”
Poznato je da je Verdi velik dio svojih zrelih godina potrošio na pokušaje pisanja operi o “Kralju Learu”. Na kraju je odustao i svoj je nedovršeni materijal ponudio kolegi skladatelju Pietru Mascagniju. No manje je poznato da je Mozart razmišljao o tome da napiše “Oluju”.
Nisu oni bili jedini glazbeni geniji koji su se bavili opusom ovog literarnog genija. Delius je želio napisati operu “Kako vam drago”, Čajkovski je odbio napisati “Melatačkog trgovca”, ali se poigravao idejom da uglazbi “Othella”.
5. Shakespeare je imao blizance
Shakespeare je imao dvoje djece, blizance Hamneta i Judith. Kršteni su na Svijećnicu, blagdan na koji se tradicionalno skida božićna dekoracija. Hamnet je umro u dobi od 11 godina.
6. Katarina Velika je prevodila Shakespeara
Katarina Velika jednom je prilikom prevela i prilagodila Shakespearove “Vesele žene windsorske”. Kako bi se njena adaptacija mogla inscenirati dala je srušiti Zimsku palaču Petra Velikog i izgradila kazalište Hermitage.
Nije se samo ona bavila prijevodima Shakespeara. Julius Nyerere, prvi tanzanijski predsjednik, preveo je “Julija Cezara” i “Mletačkog trgovca” na svahili.