Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Preminuo je Ante Stamać. Napravili smo mali pregled života i karijere velikog akademika i pjesnika

Pjesnik, akademik HAZU-a i teoretičar književnosti umro je u 78. godini

ZADNJA IZMJENA: pro. 1, 2016
Foto: Hrvatska enciklopedija

“Ja sam hrvatski pisac, bavim se hrvatskim jezikom i kulturom i tako ću se baviti dok mi život to bude omogućavao i dopuštao”, na najjednostavniji način opisao je svojedobno sebe i svoje poslanje, Ante Stamać, pjesnik, akademik HAZU-a, teoretičar književnosti, esejist, prevoditelj, redoviti profesor na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koji je u srijedu, 30. studenog preminuo u 78. godini u Zagrebu.

Ante Stamać bio je izvanredno talentiran, marljiv i svestran mladi čovjek: na Filozofskom fakultetu u Zagrebu studirao je komparativnu književnost i engleski jezik, muzikologiju i povijest umjetnosti u Ljubljani, a filozofiju i germanistiku u Beču. Bio je stipendist Herderove zaklade u Beču te Humboldtove zaklade u Berlinu i Göttingenu. Imao je velike mentore: uglednog njemačkog pjesnika i teoretičara književnosti Waltera Höllerera te slavistu i komparatistu Reinharda Lauera.

Uhitili ga dan nakon što se oženio

Nakon što je diplomirao na oba fakulteta, Stamać se zaposlio u orkestru Hrvatskog narodnog kazališta kao violinist, a potom je postao glazbeni urednik Muzičkog salona Studentskog centra u Zagrebu. Nakon toga napravio je dramatičan životni zaokret: 1971., na prijedlog pjesnika i profesora Jure Kaštelana, izabran je za njegovog znanstvenog asistenta na Katedri za teoriju književnosti u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta. Kasnije je stekao zvanje sveučilišnog profesora te postao voditelj Katedre.

Studenti su ga iznimno cijenili zbog njegove erudicije i sposobnosti prenošenja svog znanja na mlade ljude. Ante Stamać napravio je iznimnu znanstvenu karijeru premda je od mladih dana bio u sukobu s komunističkim režimom koji ga je proganjao na vrlo ružan način. Bio je čak i na Golom otoku, a jednom su ga priveli na policiju, samo dan nakon što se oženio, iz krajnje bizarnog razloga: jedan pripadnik neke ustaške organizacije izjavio je na policijskom saslušanju kako ga je na njegovo antidržavno djelovanje inspiriralo pjesništvo Ante Stamaća.

Brzo se afirmirao među studentima i kolegama

Kasnije je Stamać ispričao kako unatoč svim pritiscima nikada nije odustao od pjesništva i znanstvenog rada. “Bio sam marljiv mladić i razmišljao sam na način da ako si marljiv, imaš svoj posao i zvanje, ne moraš se ničega bojati. Razmjerno brzo sam se afirmirao među svojim kolegama i studentima u to doba u Zagrebu. Mi smo se kao kolege i studenti pronašli i podržavali. Uvijek je bilo dobrih ljudi, ali i onih loših. I tada je također bilo sjajnih partijaca koji su prepoznali moja znanja, sposobnosti i zalaganje, i omogućili mi da preživim i nastavim sa školovanjem”, rekao je svojedobno.

Ante Stamać nikada nije propustio zahvaliti tadašnjim partijskim uglednicima, značajnom hrvatskom dramatičaru i tajniku Razreda za književnost HAZU-a Marijanu Matkoviću te sjajnom pjesniku i profesoru Juri Kaštelanu, koji ga je doveo na Filozofski fakultet te uzeo za svog asistenta, koji su mu, unatoč njegovih sukoba s vlastima, pomogli da ostvari sjajnu profesorsku i znanstvenu karijeru.

Izvanredno obrazovan intektualac

Ante Stamać bio je gostujući profesor na Sveučilištu u Oldenburgu, a predavao je na brojnim sveučilištima u Europi, posebice njemačkoga govornog područja, te u SAD. Vrhunac karijere doživio je 2002. kad je izabran za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Ante Stamać bio je, suglasni su književni kritičari i teoretičari, sjajan pjesnik, izvanredno obrazovan intektualac, a njegov znanstveni rad dao je iznimno značajan doprinos razumijevanju i vrednovanju hrvatske književnosti. Za Stamaća se uvijek govorilo kako je davao sudove samo o onomu što je znao, dok se o stvarima koje nije poznavao nije želio izjašnjavati.

Kolege su ga doživljavale kao pravednog čovjeka, koji se nije svetio svojim protivnicima niti je bio grub u javnim istupima. Osim kada je u posljednje doba govorio o medijima. “Jedno su njihove priče, a drugo je stvarnost. Mediji su izmišljena zbilja. To što pišu mediji, a mi svakodnevno moramo slušati, gledati, čitati, to nema veze s istinom, već su same gluposti, laži i obmane. Danas ne postoji medij kojem bismo mogli vjerovati, osim Vijenca Matice hrvatske i Glas koncila. Sve drugo je, na razini podataka, a ne interpretacije, smeće i užas”, zaključio je Stamać ustvrdivši kako ne zna koje bi novine i medije, u svojim istraživanjima ili studijama, mogao koristiti jedan znanstvenik, profesor ili istraživač.

Urednik brojnih uglednih časopisa

Uz to što se bavio pjesničkim radom i pisanjem eseja, Stamać je prevodio njemačke klasike, Goethea, Nietzschea, Rilkea, Hofmannsthala, a svojim je radovima pridonio oblikovanju hrvatske znanosti o knjževnosti. Ante Stamać bio je, među ostalim, tajnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, član Predsjedništva HAZU-a, potpredsjednik Matice Hrvatske, predsjednik Hrvatskog filološkog društva, glavni urednik časopisa Republika, a bio je član uredničkih kolegija časopisa Razlog, Telegram, Umjetnost riječi, Croatica, a pisao je i za časopis Teka.

Bio je predsjednik Društva hrvatskih književnika u dva mandata od 1981. do 1984. te od 1991. do 1992. S Milanom Mirićem radio je na znamenitoj Biblioteci Razlog, a priredio je i djela suvremenih hrvatskih pisaca, Vučetića, Kaštelana, Kušana, Krleže, Tadijanovića, Ujevića, Kozarčanina, Mihalića… Bio je voditelj uredništva edicije Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske, a dobitnik je nagrada Tin Ujević za zbirku pjesama Vrijeme, vrijeme te nagrade Antun Branko Šimić 2011. za knjigu Sabrane pjesme.

Mladen Pleše
Novinar
446 članaka Više o autoru
Više s weba