Pričali smo s Borutom Šeparovićem, redateljem nove predstave 'Crna knjiga' (o dužničkom ropstvu)
Nova predstava Montažstroja društveno je angažiran projekt
U Zagrebačkom kazalištu mladih krajem proteklog tjedna održana je premijera nove predstave Montažstroja, naslovljene ‘Crna knjiga’. Riječ je o još jednom društveno angažiranom projektu redatelja Boruta Šeparovića u kojem se ovaj put bavi problemom dužničkog ropstva i njegovih razornih posljedica za društvo. Inspirirao se svima poznatom pričom o Udruzi Franak i kroz svoje dokumentaristički intonirano kazalište gledateljima je nastojao pokazati koliko je tema dužništva važna, odnosno koliko se nas svih tiče.
Telegram je s poznatim redateljem razgovarao netom prije premijere. Borut Šeparović otkrio je detalje o predstavi koju je inscenirao, ispričao je kako je tekao proces pripreme predstave i otkrio zašto bismo svi trebali pogledati najnoviju predstavu Montažstroja.
TELEGRAM: O čemu je u predstavi Crna knjiga riječ?
ŠEPAROVIĆ: Crna knjiga je predstava o dugovima, o tome kako dužničke krize utječu na svakodnevni život dužnika. U predstavi se ne bavimo isključivo ljudskim sudbinama, nego pokušavamo ogoliti paradigmu neoliberalnog kapitalizma i njene mantre o nepovredivim dugovima.
TELEGRAM: Kako ste došli na ideju da inscenirate tu priču?
ŠEPAROVIĆ: Predstava Crna knjiga inspirirana je Crnom knjigom Udruge Franak u kojoj su zabilježena svjedočanstva korisnika kredita s valutnom klauzulom u švicarskom franku. Kako Montažstroj već 25 godina stvara društveno angažirane projekte koji propituju najbolnije probleme naše društvene stvarnosti, učinilo nam se izazovnim pozabaviti se problemom dugova. Kako uopće u kazalištu predstaviti nešto što je u stvarnosti toliko apstraktno, matematički, neosobno, a s druge strane toliko razorno za one koji se nađu u situaciji da ne mogu lako vraćati svoje dugove.
TELEGRAM: Kako je tekao proces?
ŠEPAROVIĆ: Pokusi su trajali puna 2 mjeseca, priprema s autorskim timom predstave još dva mjeseca prije toga, a sama istraživačka faza je trajala više od godinu dana. Sam proces nije bio jednostavan jer obraditi problematiku ekonomije dugova u kazalištu nije baš tako lako. Zbog toga smo dosta vremena posvetili stvaranju i obradi dokumentarnih materijala za predstavu, kao i za stvaranje glazbenih brojeva u kojima izvođački kor iznosi i dužničku i vjerovničku stranu priče. Željeli smo biti eksplicitni i direktni, a ne politički korektni. Dakako, to sve ne bi bilo moguće bez predanog rada glumačkog ansambla Zagrebačkog kazališta mladih.
TELEGRAM: S kime ste sve surađivali na ovom komadu?
ŠEPAROVIĆ: U predstavi igraju Hrvojka Begović, Katarina Bistrović Darvaš, Danijel Ljuboja, Pjer Meničanin, Krešimir Mikić, Rakan Rushaidat, Lucija Šerbedžija, Vedran Živolić, Ante Perković i Konrad Mulvaj. Predstavu sam dramaturški oblikovao u suradnji s Natašom Mihoci, a glazbu potpisujem zajedno s Antom Perkovićem i Konradom Mulvajem. U svakom projektu koji radim produkcija je jednako izazovna kao i sam umjetnički aspekt, pa je važno spomenuti i Montažstrojevu producenticu Petru Pršu te cijelo produkcijsko osoblje Zagrebačkog kazališta mladih na čijem je čelu Snježana Abramović Milković.
TELEGRAM: Kako predstava izgleda, što će ljudi u njoj vidjeti?
ŠEPAROVIĆ: Predstava Crna knjiga podijeljena je na dva dijela koji su posvećeni nama i njima, baš kao i Crna knjiga Udruge Franak. Najjednostavnije rečeno, prvi dio posvećen je dužnicima, a drugi dio pripadnicima bankarskog sektora i dioničarima banaka. Mislim da bi bolje bilo da publika sama dođe pogledati predstavu, nego da prepričavam njen sadržaj. Mislim da je riječ o vizualno jakom i energijom punom kazališnom djelu koje prije svega postavlja pitanja umjesto da nudi rješenja ili pamfletski zauzima strane.
TELEGRAM: Zašto je ova predstava važna, odnosno zašto bi je ljudi trebali pogledati?
ŠEPAROVIĆ: Vrlo jednostavno, svatko od nas je zadužen, bez obzira na to ima li ili nema kredite, ima li ili nema minus na računu… Svi smo zaduženi preko javnog duga koji je naš zajednički dug, zbog čijeg ćemo se iznosa možda morati odricati nekih javnih dobara ili društvenih stečevina, što će zasigurno promijeniti naš svakodnevni život. Ako se samo sjetimo kroz što trenutačno prolazi Grčka, jasno je da je riječ o važnoj temi koja se tiče svih nas.
TELEGRAM: Što slijedi nakon Crne knjige?
ŠEPAROVIĆ: Nakon premijere Crne knjige, predstava će biti na repertoaru Zagrebačkog kazališta mladih. Nadam se da će je pogledati što više ljudi, ali i da ćemo dobiti priliku gostovati u zemlji i inozemstvu. Montažstroj će nastaviti raditi nove društveno angažirane projekte, mada nakon više od 25 godina rada i nakon svih bolnih tema koje smo do sada otvarali u predstavama, ponekad poželim napraviti predstavu o ljubavi, ili o tako nekoj lakšoj temi od onih kojima se kontinuirano bavim. No s druge strane, ako naša stvarnost vrvi problemima o kojima se ne govori dovoljno ili o kojima se govori jednostrano, smatram da je licemjerno u kazalištu se ponašati kao da ti problemi ne postoje.
Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 12. ožujka 2016.