Kultura

Prije 40 godina stručnjaci su na Vermeerovoj slici otkrili prebojanog Kupida. Mislilo se da je to sam učinio, dosad

Skriveni Kupidon nije jedina misterija stvaralaštva ovog baroknog umjetnika

FOTO: skd.museum/instagram

Oko tri stoljeća djevojka koja čita pismo, na slabo osvijetljenoj slici Johannesa Vermeera, nije ukazivala na to što poruka u pismu sadrži. Djevojka je okrenuta ka otvorenome prozoru, nježno zakrivljene figure dok gleda poruku koju drži u rukama, a tijelo joj djeluje krhko uz prazan zid iza nje. Prošli je tjedan Gemäldegalerie Alte Meister u njemačkome Dresdenu, gdje je slika smještena većinu svog dugog života, napokon otkrila ljubavnu tajnu, duboko sakrivenu ispod slojeva boje.

Uoči izložbe o proslavljenom nizozemskom slikaru, muzej je objavio sliku drastično promijenjene “Djevojke koja čita pismo kod otvorenog prozora” koju je nizozemski umjetnik naslikao između 1657. i 1659. godine. Nakon mukotrpne četverogodišnje restauracije, prazan zid koji je bio na slici sada prikazuje monumentalni lik Kupidona, otkrivenog rentgenskim zrakama još 1979. godine ali je tek sada prikazan po prvi puta, kaže CNN.

Često je prerađivao svoje kompozicije

Otkrivanje rimskog boga ljubavi Kupidona, koji je često slikan kao krilati dječak, daje djevojčinome pismu novu konotaciju naklonosti, čežnje i želje, tumače povjesničari umjetnosti. Kad je skriveni Kupid prvi puta primijećen, prije više od 40 godina, vjerovalo se da ga je umjetnik rođen u Delftu, sam prebojao. Rentgenske zrake na djelima drugih umjetnika često otkrivaju rane nacrte, a Vermeer je poznat po tome da je prerađivao svoje kompozicije, vjerujući da sklad njegovih slika odražava božji sklad.

Bilo je razumno vjerovati da je umjetnik prebojao ovaj dio kompozicije jer je to činio i nekoliko puta prije. Vermeer je bio perfekcionist koji je pokušavao dobiti najkalibriraniju i najuvjerljiviju kompoziciju.

Spor proces restauracije

Proces restauracije slike bio je vrlo spor. Konzervatori su dvije i pol godine uklanjali dio prebojenja. Ali, kada su 2017. godine počeli čistiti sliku, našli su da je dio praznog zida iza djevojke druge boje i drugačije konzistencije. U laboratoriju je otkrivena prljavština koja se krije između slojeva boje, signalizirajući da je netko drugi dodao prebojanu boju puno kasnije.

“Shvatili smo da prljavština znači da je slika završena, da je bila izložena svjetlosti i okolnostima prostorije kroz nekoliko desetljeća. Sada smatramo da je sliku netko prebojao početkom osamnaestog stoljeća”, kaže Stephan Koja, povjesničar umjetnosti i direktor dresdenske galerije.

Skriveni Kupidon nije jedina misterija stvaralaštva ovog baroknog umjetnika. Iza slikara je, kao i iza Leonarda da Vincija, ostao dragocjeno mali opus sa samo 34 platna za koje se smatra da su do danas preživjela. Povjesničari umjetnosti nisu sigurni gdje je Vermeer naučio slikati, od koga je učio, da li je imao vlastite učenike.

Identitet osoba koje je slikao je enigma

Identitet osoba koje je Vermeer slikao također je enigma, uključujući i ženu na najpoznatijoj slici “Djevojka s bisernom naušnicom”. Stručnjaci još uvijek raspravljaju i o tehnikama koje je koristio za stvaranje optičkih iluzija, osobito je li koristio camera obscura, prethodnicu fotoaparata, tamnu prostoriju s malim otvorom koja projicira fotografski prikaz. Tko je slikao preko Kupidona ili zašto, možda se nikada neće riješiti. Slika je došla iz jedne francuske zbirke početkom 18. stoljeća kada slikar nije bio poznat. Umro je u velikim dugovima 1675. godine.

Mijenjanje tuđe slike bilo je tada uobičajena stvar, slike su se prepravljale prema nečijem ukusu. U današnje nam je vrijeme posve nezamislivo da bi netko mogao i dotaknuti Vermeera ali prije nekoliko stoljeća to nije bilo tako.

Nekoliko drugih Vermeerovih slika također je neobjašnjivo promijenjeno, od plavog neba na njegovom ranom djelu “Diana i pratioci” do izmijenjenog okvira slike “Žena koja drži ravnotežu”, obje slike su danas obnovljene do originalne kompozicije.

Nisu uklanjali lak, već ga rezali skalpelom pod mikroskopom

Konzervatori u Dresdenu odlučili su ne uklanjati izvorni lak iz 17. stoljeća već su pomno izrezali slojeve boje medicinskim skalpelom pod mikroskopom, svaki dan se tijekom dvije i pol godine uklanjalo nekoliko kvadratnih milimetara.

Kerubin se pojavljuje i u drugim Vermeerovim djelima. Misli se da je umjetnik možda stvarno posjedovao sliku na kojoj se novootkriveni Kupid temelji. Inventar njegove udovice iz 1676. godine spominje Kupidona, napominje The Art Newspaper.

“Djevojka koja čita pokraj prozora” bitan je dio umjetnikove transformacije od slikara povijesti prema slikaru modernog života do Vermeera kakvog danas poznajemo. Slika se može pogledati u Gemäldegalerie u Dresdenu, sa još devet drugih Vermeerovih velikih djela i 50 slika nizozemskih slikara.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu