Dolazak Paola Magellija na Splitsko ljeto s ‘LizistRATom’ u koju je uklopio songove Aristofana, Homera, Predraga Lucića i Matišićevog ‘Generala’, označio je njegov povratak u taj grad nakon 21 godinu. No, taj povratak, barem što se tiče samog redatelja, nije bio slučajan, niti u potpunosti iznenađujući. Naime, posljednjih godina Magelli je u čitavom nizu intervjua o teatru, društvu i politici, redovno spominjao Split i Dubrovnik, žaleći što su ta mjesta ostala bez revolucionarnog teatarskog sadržaja i svela se na to da se u njima može samo promatrati more.
To njegovo viđenje, naravno, nije bilo bez temelja, iako je po običaju pretjerivao. No, da je dobro što se Splitu i Splitskom ljetu dogodila jedna ovakva predstava, u kojoj se propituje modernost na temeljima antike, dobro je. Ovakva predstava je na Splitskom ljetu uostalom falila još od Frljićevih ‘Bakhi’ 2008.
Članak se nastavlja ispod oglasa
O besmislu ratovanja i ženskom otporu
LizistRATa je predstava o besmislu ratovanja, o patrijarhatu i ženskom otporu, o suludim tuđmanističkim mitovima i o svim vrstama tabua koje pritišću javni prostor. Što su, nažalost, aktualne teme, bilo zbog trenutačnog rata u Ukrajini, bilo zbog beskonačnih ratova na ovim prostorima iz kojih nikako ne izlazimo ili zbog novog konzervativizma koji pokazuje neobičnu vitalnost i sjajne organizacijske sposobnosti.
Predstava je postavljena u Meštrovićevom ‘Kaštilcu’, izmjestivši publiku u čarobni prostor pod Marjanom i neku vrstu paralelne stvarnosti u odnosu na sve masovniji i sve teže podnošljiv turizam koji je okupirao kompletan centar grada. No, prava je istina da je turistički šušur izmaštana paralelna stvarnost, koja doduše dominira i drži ekonomiju Splita i države u cjelini iznad površine, ali time ne može prikriti činjenicu da je riječ o eskapizmu usmjerenom ka tome da se o temama iz Lizistrate ne razmišlja i ne razgovara.
Potisnute devedesete godine
Koliko će ova predstava uspjeti u tome da u splitskoj sredini, koja je devedesete godine potisnula duboko izvan aktivnog sjećanja, neke stvari pomakne, teško je prognozirati.
No, Magelli i dobar dio mahom mladog ansambla gradskog HNK, jednako kao i Željka Udovičić Pleština, autorica adaptacije te Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević s muzikom dali su sve od sebe da se to dogodi. Petra Kovačić Botić u naslovnoj ulozi svakako će se upisati povijest Splitskog ljeta s ovom izvedbom.
Splitski HNK pokazao da može kad hoće
I na kraju, koliko god da je završni obrat s Matišićevim dijelom odveo predstavu do kraja u suvremenost i, nadajmo se, barem malo probudio nelagodu kod splitskih uglednika koji su prespavali kič i užas devedesetih, najljepši dio predstave su songovi Predraga Lucića, s čijim je jednim ‘odjebi’ i odjavljena predstava.
Bez obzira na to što se taj nevjerovatno talentirani čovjek pred kraj pomalo počeo vraćati kazalištu u kojem je počeo karijeru, ponajprije songovima za Brechtovu ‘Majku hrabrost’ i ‘Azizom’ koji je došao prekasno, Magelli ga je ovim potezom ostavio da se na kraju u posljednjoj sceni gleda s vlastitim gradom i njegovim ljudima koje je obožavao i o kojima je posao u neprevaziđenoj zbirci pjesama ‘Mjesec iznad Splita’, da odšute gledajući se, dok se prave da između njih nije iskopan ponor u devedesetima, koji još nije do kraja zatrpan.
A splitski HNK je pokazao da može kad hoće.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Rubrika
Politika & Kriminal Komentari Biznis & Tech Velike priče Život KulturaPostavke izgleda
Kanali
Super1 Telesport Openspace PitanjeZdravljaSocial
Facebook Twitter Instagram YoutubeInfo
Impressum Oglašavanje Uvjeti korištenjaKultura
Veliki intervju sa Željkom Udovičić, ženom koja gradi predstave koje nas se itekako tiču
Na ovogodišnjem Splitskom ljetu će 27.7. imati premijeru komada „LizistRATa“ koji režira Paolo Magelli
Piše Davor Špišić 80 preporuka 21. 07. 2022.
Kultura
Kako će naši teatri u novoj sezoni odgovoriti na grotesknu stvarnost oko sebe? Provjerio sam što sve spremaju
Telegramov Davor Špišić donosi dramske produkcije koje pripremaju nacionalna i gradska kazališta
Piše Davor Špišić 57 preporuka 26. 08. 2019.
Kultura
Paolo Magelli o svojoj novoj predstavi, povremenom životu u Zagrebu i činjenici da smo danas svi malograđani
Veliki režiser upravo dovršava 'Malograđane' Maksima Gorkog u Gavelli. Razgovarali smo s njim
Piše Davor Špišić 267 preporuka 01. 10. 2019.
Kultura
Splitu se godinama nije dogodila predstava poput Magellijeve 'LizistRATe'
Predstavom na Splitskom ljetu Paolo Magelli vratio se u taj grad nakon 21 godinu
Koliko će ova predstava uspjeti u tome da u splitskoj sredini, koja je devedesete godine potisnula duboko izvan aktivnog sjećanja, neke stvari pomakne, teško je prognozirati. No, Magelli i tim dali su sve od sebe da se to dogodi. A Petra Kovačić Botić u naslovnoj ulozi upisat će se u povijest Splitskog ljeta s ovom izvedbom
Dolazak Paola Magellija na Splitsko ljeto s ‘LizistRATom’ u koju je uklopio songove Aristofana, Homera, Predraga Lucića i Matišićevog ‘Generala’, označio je njegov povratak u taj grad nakon 21 godinu. No, taj povratak, barem što se tiče samog redatelja, nije bio slučajan, niti u potpunosti iznenađujući. Naime, posljednjih godina Magelli je u čitavom nizu intervjua o teatru, društvu i politici, redovno spominjao Split i Dubrovnik, žaleći što su ta mjesta ostala bez revolucionarnog teatarskog sadržaja i svela se na to da se u njima može samo promatrati more.
To njegovo viđenje, naravno, nije bilo bez temelja, iako je po običaju pretjerivao. No, da je dobro što se Splitu i Splitskom ljetu dogodila jedna ovakva predstava, u kojoj se propituje modernost na temeljima antike, dobro je. Ovakva predstava je na Splitskom ljetu uostalom falila još od Frljićevih ‘Bakhi’ 2008.
O besmislu ratovanja i ženskom otporu
LizistRATa je predstava o besmislu ratovanja, o patrijarhatu i ženskom otporu, o suludim tuđmanističkim mitovima i o svim vrstama tabua koje pritišću javni prostor. Što su, nažalost, aktualne teme, bilo zbog trenutačnog rata u Ukrajini, bilo zbog beskonačnih ratova na ovim prostorima iz kojih nikako ne izlazimo ili zbog novog konzervativizma koji pokazuje neobičnu vitalnost i sjajne organizacijske sposobnosti.
Predstava je postavljena u Meštrovićevom ‘Kaštilcu’, izmjestivši publiku u čarobni prostor pod Marjanom i neku vrstu paralelne stvarnosti u odnosu na sve masovniji i sve teže podnošljiv turizam koji je okupirao kompletan centar grada. No, prava je istina da je turistički šušur izmaštana paralelna stvarnost, koja doduše dominira i drži ekonomiju Splita i države u cjelini iznad površine, ali time ne može prikriti činjenicu da je riječ o eskapizmu usmjerenom ka tome da se o temama iz Lizistrate ne razmišlja i ne razgovara.
Potisnute devedesete godine
Koliko će ova predstava uspjeti u tome da u splitskoj sredini, koja je devedesete godine potisnula duboko izvan aktivnog sjećanja, neke stvari pomakne, teško je prognozirati.
No, Magelli i dobar dio mahom mladog ansambla gradskog HNK, jednako kao i Željka Udovičić Pleština, autorica adaptacije te Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević s muzikom dali su sve od sebe da se to dogodi. Petra Kovačić Botić u naslovnoj ulozi svakako će se upisati povijest Splitskog ljeta s ovom izvedbom.
Splitski HNK pokazao da može kad hoće
I na kraju, koliko god da je završni obrat s Matišićevim dijelom odveo predstavu do kraja u suvremenost i, nadajmo se, barem malo probudio nelagodu kod splitskih uglednika koji su prespavali kič i užas devedesetih, najljepši dio predstave su songovi Predraga Lucića, s čijim je jednim ‘odjebi’ i odjavljena predstava.
Bez obzira na to što se taj nevjerovatno talentirani čovjek pred kraj pomalo počeo vraćati kazalištu u kojem je počeo karijeru, ponajprije songovima za Brechtovu ‘Majku hrabrost’ i ‘Azizom’ koji je došao prekasno, Magelli ga je ovim potezom ostavio da se na kraju u posljednjoj sceni gleda s vlastitim gradom i njegovim ljudima koje je obožavao i o kojima je posao u neprevaziđenoj zbirci pjesama ‘Mjesec iznad Splita’, da odšute gledajući se, dok se prave da između njih nije iskopan ponor u devedesetima, koji još nije do kraja zatrpan.
A splitski HNK je pokazao da može kad hoće.
Politički moćnici žele ugasiti Telegram. Podržite nas
Telegramovi novinari razotkrili su skrivenu imovinu brojnih hrvatskih moćnika, ministara, zastupnika, sudaca i lokalnih šerifa, zbog čega smo na udaru političkih pritisaka i miljunskih tužbi. Europske institucije poput Vijeća Europe i Federacije novinara podržavaju nas u borbi protiv ovih pokušaja ušutkavanja. Pretplatite se i podržite nastavak rada Telegramovih istraživačkih novinara.
Specijalna ponuda
Telegram
+ Bili libar
Nova knjiga Borisa Dežulovića,
po posebnoj cijeni uz pretplatu
149 kn 99 kn
ekskluzivna prednarudžba za pretplatnike
Odaberite jednu od opcija pretplate na Telegram, nakon čega novog Dežulovića možete kupiti po specijalnoj cijeni.