Tajni dnevnik genijalnog matematičara Alana Turinga prodan za milijun dolara
Turnigov je notes nastao 1942. godine kad je radio na razbijanju Enigme
Dnevnički zapisi britanskog genija koji je slomio Enigmu, Alana Turinga, prodani su na aukciji za više od milijun dolara. Prošle je godine snimljen i film o njegovom životu “The Imitation Game” koji je nagrađen Oscarom za najbolji scenarij, a ovog je briljantnog znastvenika genijalno protumačio Benedict Cumberbatch.
Manuskript koji obuhvaća 56 stranica ovaj je matematičar i pionir informatike napisao je za vrijeme Drugog svjetskog rata kad je radio na tome da razbije dotad neprobojnu njemačku enkripcijsku tehnologiju, Enigmu. Njegove bilješke sadržavaju kompleksne matematičke formule, a vjeruje se da je to jedini tekst tolikog opsega koji je sastavio sam Turing. Barem ako je za vjerovati aukcijskoj kući Bonhams koja je ga je prodala za točno milijun i dvadesetpet tisuća dolara. Aukcijska kuća zasad nije javno obznanila ime kupca, ali je s javnošću podijelila da će dio od prihoda ići u dobrotvorne svrhe.
Na aukciji se je uz Turingov manuskript nudila i sama još uvijek funkcionalna Enigma. Proizvedena je za njemačku vojsku 1944. godine, a prodana je za samo 269,000 dolara.
Povijest manuskripta
Turnigov je notes nastao 1942. godine kad je sa svojim teamom analitičara radio na razbijanju spomenutog koda. Jedna od tih bilješki navodi: “Izrazito mi je teško shvatiti Leibnizov sustav iako je to bila jedna od onih stvari koje sam nekad shvaćao najbolje”, zapisao je između ostaloga Turing u svoj dnevnik.
Turinga su pedesetih godina prošlog stoljeća britanske vlasti kazneno gonile zbog njegove spolne orijentacije. Osuđen je 1952. godine i tad je dobrovoljno pristao podvrgnuti se kemijskoj kastraciji koja je trebala podvezati njegovu seksualnu devijaciju, a sve kako bi izbjegao zatvorsku kaznu.
Umro je 1954. godine od posljedica trovanja cijanidom. Njegova je smrt proglašena suicidom, iako su njegovi najbliži bili uvjereni da se radilo o pukom nesretnom slučaju. Manuskript koji je ponuđen na nedavno održanoj aukciji bio je dio naslijeđa koji je ostavio svom kolegi i prijatelju Robinu Gandyju.
Dugačak put do filmskog platna
Gandy je veći dio Turingove ostavštine kasnije prepustio Arhivu King’s Collegea u Cambridgeu, ali je za sebe zadržao manuskript kako bi na njegove prazne stranice po psihijatrovom nalogu upisivao svoje snove. Turingove su bilješke u Gandyjevom vlasništvu ostale sve do njegove smrti 1995. godine. Aukcijska kuća Bonhams njegove je unose opisala kao izrazito privatne.
Turingov učenik, Andrew Hodges, izjavio je da te bilješke bacaju novo svjetlo na činjenicu da je Turing uvijek ostao predan kritičkom mišljenju unutar čiste matematike. Film “The Imitation Game” baziran je na Hodgensovoj knjizi “Alan Turing: The Enigma”.