Nekad je nužno odabrati stranu

Uskoro počinje 23. po redu Sarajevo Film Festival. Naš kritičar je detaljno proučio program i dosta je uzbuđen

Najbolji regionalni festival traje od 11. do 18. kolovoza

Sarajevo Film Festival, pokrenut u vrijeme raspada Jugoslavije, nakon čega je preoteo Puli primat najboljeg regionalnog festivala stekavši zavidnu reputaciju i u međunarodnim krugovima (zahvaljujući ponajviše vrijednom, promućurnom, ambicioznom osnivaču i ravnatelju Mirsadu Purivatri, koji na njemu sa svojom ekipom intenzivno radi punih godinu dana) počinje 11. kolovoza po 23. put. Ništa se ne prepušta slučaju, dapače, festival se svake godine obogaćuje novim selekcijama, pitchinzima, otvaranju prema mladim filmašima, i s nizom raznolikih popratnih programa.

Ovaj festival postaje značajan ne samo u regiji, nego u Jugoistočnoj Europi. Za izuzetan doprinos kinematografiji Srce Sarajeva, ta najprestižnija festivalska nagrada, nakon Roberta de Nira, dodijelit će se sjajnom američkom redatelju Oliveru Stoneu, dobitniku čak tri Oscara (za Ponoćni ekspres, Vod i Rođen 4. srpnja), koji u Sarajevo stiže u jeku produkcijskih priprema iščekivane serije Guantanamo. Tu je još nekoliko novijih Stoneovih radova: četverodijelni serijal intervjua koje je osobno vodio s Vladimirom Putinom i posljednjim igranim filmom Snowden, što su prenijeli kao vijest svi najprestižniji svjetski mediji.

Prvi put nas nema u glavnom programu

Ista nagrada bit će u gradu na Miljacki dodijeljena i kultnom 78-godišnjem britanskom komičaru, producentu, pedagogu i piscu knjiga iz popularne psihologije, Johnu Cleeseu, na čiji spomen imena padaju odmah tri asocijacije: Monty Python, kultni sitcom iz sredine sedamdesetih Fawlty Towers i nezaboravna filmska komedija Riba zvana Wanda, koju je napisao i korežirao s Charlesom Crichtonom, te odigrao glavnu ulogu (osvojivši Zlatni globus i BAFTU), pored šarmantnih Kevina Klinea (Oscar za sporednu ulogu 1989.) i Jamie Lee Curtis (Zlatni globus), koja će njemu u počast biti i prikazana na Open air projekciji. Cleese nije umirovljenik koji se fura na staru slavu i filmografiju koja broji čak 150 naslova, već i dalje snima i sinkronizira crtiće.

No, iako nas po prvi puta nema u glavnom i natjecateljskom programu SFF-a, hrvatska kinematografija bit će prisutna na festivalu, u nekoliko sekcija. U Sarajevo stiže kontroverzna drama Branka Schmidta Agape s Goranom Bogdanom, koja je suzdržano primljena u Puli i ostala bez glavnih nagrada, a film Kristijana Milića Mrtve ribe (još jedan primljen s rezervama), bit će prikazan u sekciji BH film, obzirom da je snimljen u bosansko-hercegovačkoj i hrvatskoj koprodukciji. Uz nagrađivanu animiranu Ježevu kućicu, bit će tu i niz kratkih filmova, koje dolaze u suradnji Sarajeva sa Zagreb film festivalom.

Kratki film postaje sve bitiniji, konkurencija je velika

U natjecateljskom programu dokumentarnog filma u Sarajevo stiže i hrvatski redatelj Zdenko Jurilj sa svjetskom premijerom dokumentarca Dom, rađenom u koprodukciji s BiH, o kojemu se još uvijek vrlo malo zna. Boje Srbije branit će redateljica Biljana Tutorov, koja će predstaviti dokumentarac Kada dođu svinje, snimljen u srpsko-hrvatsko-bosanskoj koprodukciji, te autorski dvojac Aleksandar Nikolić i Zlatko Pranjić s filmom Vodič kroz crnu rupu. Bosanske autorice Nejra Latić Hulusić i Sabrina Begović Čorić snimile su film Undercovered, koji u Sarajevu ima svjetsku premijeru.

Kao regionalnu premijeru nećemo vidjeti nijedan hrvatski film, već makedonski Avec L’amour Ilije Cvetkovskog, austrijsku Djecu Arasha i Armana T. Riahija, gruzijski Grad sunca Ratija Onelija, dva turska naslova: Mr. Gay Syria Ayse Toprak i Za suze mjesta nema Reyan Tuvi, dva slovenska filma: Obitelj Roka Bičeka (upravo ima premijeru u Locarnu, a redatelj priprema filmsku adaptaciju Črne mati zemla Kristiana Novaka, u produkciji Danijela Peka) i Playing Men Matjaža Ivanišina, rumunjski Planet Petrila Andreia Dascalescua, srpski Slatko od ništa Borisa Mitića i mađarski Ultra Balasza Simonyia.

U sve značajnijoj i prisutnijoj formi kratkog igranog filma na najvećim svjetskim festivalima, za Sarajevo je prijavljeno čak 500 naslova, a selektori su odabrali deset najboljih. Svjetsku premijeru imat će mađarski naslov Igrom slučaja Levente Kolcsey, crnogorski SOA Dušana Kasalice, turska Sreća Necipa Caghana Ozdemira, te grčko Uništeno svjetlo Efthimisa Kosemund Sanidisa. U međunarodne premijere uvršten je i hrvatski kratki film Plan A Tomislava Luetića sa Ksenijom Marinković i Jadrankom Đokić i tursko Predgrađe Sinana Kesove.

Za Srce Sarajeva konkurira 13 studentskih filmova

Tu su i gruzijski Savršeni red autorica Anne Sarukhanove i Kataline Bakradze, te mađarski Welness Virage Szabo. Regionalnu premijeru imat će nagrađivani hrvatski naslov U plavetnilo redateljice Antonete Alamat Kusijanović, te grčki film Copa-Loca redatelja Christosa Masalasa. U svakom slučaju, možemo biti više nego zadovoljni prisustvom čak dva hrvatska filma među deset odabranih. Koliko je pojačan interes za formu kratkog igranog filma među hrvatskim autorima govori i podatak da trenutno svoje filmove snimaju ili pripremaju Leon Lučev, Nikša Kušelj, Nina Violić, Sanja Vejnović i nekolicina drugih debitanata.

Od studentskih filmova koji po prvi puta konkuriraju za prestižno Srce Sarajeva odabrano je 13 naslova: svjetsku premijeru imat će bosanski film Čistoća Nevena Samardžića i Život traje tri dana srpske redateljice Katarine Koljević. Kao međunarodne premijere u Sarajevo stižu Clara Stern, austrijska autorica filma Mathias, Inga Kukobat s bosanskim filmom Satseva, te mađarska studentica Noemi Barkoczi s naslovom Second Hand. Hrvatska mlada filmašica Nikica Zdunić, čiji je kratki film 13+ s Natašom Dangubić prikazan na nedavnim Danima hrvatskog filma, u Sarajevu će imati regionalnu premijeru.

Konkurenciju mu čine srpski autori Jelena Gavrilović s filmom Nikog nema i Dušan Zorić s Ljubavi, mađarski student Aron Szentpeteri s filmom Nevidljivo i Austrijanka Jannis Lenz s Wannabe. Na ostalim projekcijama bit će prikazana još dva mađarska i jedan slovenski naslov, te tri izraelska filma u okviru gostovanja jeruzalemske Škole za film i televiziju Sam Sipiegel. U sekciji Posvećeno, Sarajevo je u proteklim godinama ugostilo etablirane svjetske filmaše, u rasponu od Mendoze, Egoyana, Winterbottoma, Puiua, Solondza, Dumonta, Haynesa, Seidla, Ferrare, Tarra, Paynea, Makavejeva, Noea, Frearsa i drugih.

Zanimljiv program koji ne konkurira za nagrade

Ovog kolovoza u Sarajevo stiže Joshua Oppenheimer, američki autor kultnih dokumentaraca The Act of Killing i The Look of Silence, za koje je osvojio pregršt nagrada i bio nominiran za Oscara. U fokusu jest program SFF-a koji ne konkurira za nagrade, u kojemu će biti prikazan hvaljeni dugometražni igrani prvijenac Hane Jušić Ne gledaj mi u pijat, poslije niza pulskih nagrada. Društvo će joj praviti srpski redatelj Bojan Vuletić s komornom dramom Rekvijem za gospođu J., koji je imao svjetsku premijeru na Berlinaleu, u kojemu u naslovnoj ulozi briljira diva regionalnog filma Mirjana Karanović.

Makedonska autorica Teona Strugar Mitevska stiže u bosanski glavni grad s dramom Kada dan nije imao ime, gruzijski dvojac Nana&Simon s naslovom Moja sretna obitelj, te dva mađarska redatelja: Kornel Mundruczo s Jupiterovim Mjesecom (prikazanim s uspjehom u Cannesu) i Ildiko Enyedi s filmom O tijelu i duši. Filmofili će doći na svoje i s nekoliko vrućih naslova, kao što su Happy End Michaela Hanekea, Western Valeske Grisebach (pobjednik Motovuna), Trg (kanski pobjednik Rubena Ostlunda), američki hit Baby Driver Edgara Wrighta, zadnji film Fatiha Akina In the Fade s najboljom glumicom Cannesa Dianom Kruger, odličan britanski krimić Good Time braće Safdie s Robertom Pattinsonom, te drugi naslovi.

Zanimljivo je da će film Druga strana nade kultnog autora Akija Kaurismakija, s temom sirijskih izbjeglica u Helsinkiju, koji će biti prikazan u Open air kinu, predstaviti sirijski glumci Sherwan Haji i Simon Hussein Al-Bazoon, dok će meksički redatelj Michel Franco prisustvovati projekciji svojeg filma Avrilina kćer, drami o trudnoj 17-godišnjakinji. Za trajanja festivala održava se i CineLink Koprodukcijski market na kojima će novih sedam filmskih projekata predstaviti Kristijan Risteski iz Makedonije, Ivan Ikić i veteran Slobodan Šijan iz Srbije, Gabriel Achim iz Rumunjske, Damjan Kozole iz Slovenije, Siddik Barmak i George Ovashvili iz Gruzije, te Konstantin Bojanov iz Bugarske.

Predstavit će se dramske serije u razvoju

Na CineLink Drami predstavit će se šest projekata dramskih serija u razvoju, među njima i dvije hrvatske: Dunav Sandre Antolić i Jasmine Kallay, u produkciji Maxima filma, te Područje bez signala, rađena prema knjizi Roberta Perišića, u režiji Dalibora Matanića i produkciji Ankice Jurić Tilić i Milana Stojanovića. Najviše interesa, posve razumljivo, izaziva natjecateljski program igranog filma koji konkurira za Srce Sarajeva. O njemu će odlučivati internacionalni žiri, u kojem sjede najtraženiji hrvatski glumac Goran Bogdan, meksički redatelj, scenarist i producent Michel Franco, umjetnički direktor Međunarodnog film festivala u Edinburghu Mark Adams, direktorica Doha Film Instituta iz Katara Fatma Al Remaihi i turska glumica Melisa Sozen.

Primjetno je da prvi puta otkad postoji SFF u glavnom natjecateljskom programu nema ni hrvatskog, ni srpskog, ni slovenskog, ni makedonskog filma. Selektori su očito preskočili regiju i odlučili odabrati naslove drugih kinematografija iz Jugoistočne Europe: svjetsku premijeru imat će tako albanski film Buđenje dana, debitantsko djelo Gentiana Kocija, intimistička drama o odnosu dvije žene, koje tumače albanske glumice Ornela Kapitani i Suzana Prifti. Rumunjski debitant u Sarajevu jest glumac Emanuel Parvu (vidjeli smo ga u Maturi Mungiua), koji predstavlja režijski debi, film Meda ili ne tako sjajna strana stvari.

Već etablirani i nagrađivani turski producent, scenarist i redatelj Semih Kaplanoglu u Sarajevo stiže s naslovom Zrno, u kojemu glavne uloge tumače pomalo ocvala francuska zvijezda Jean-Marc Barr i najbolji bosanski glumac srednje generacije Ermin Bravo. Kao regionalne premijere vidjet ćemo bugarski film Pravci Stephana Komandareva, prikazan premijerno u sekciji Izvjestan pogled Cannesa. Grčki film Sofijin sin redateljice i scenaristice Elyne Psikou emotivna je priča o odnosu majke s 11-godišnjim sinom, koji dolazi živjeti kod nje u Atenu iz Moskve, ne znajući da u blizini živi i otac kojeg nikada nije vidio.

Svečane projekcije izvan konkurencije

Gruzijska scenaristica i redateljica Ana Urushadze u Sarajevu će prikazati debitantski igrani film Strašna majka, intrigantnu dramu o 50-godišnjoj kućanici koja odlučuje zapostaviti obitelj, kako bi ostvarila dugogodišnje snove i posvetila se pisanju, što će joj zauvijek ostaviti psihičke traume. Još jedan gruzijski film selektori su pustili u glavni program, riječ je o Taocima Reze Gigineishvilija, baziran na istinitoj napetoj priči iz 1983. kad je sedam mladih Gruzijaca iz dobrostojećih obitelji odlučilo upasti u Sovjetski Savez otevši pilota aviona.

Gala projekcije izvan konkurencije imat će debitantski naslov, dugometražni animirani film Ptice kao mi redatelja i scenografa Faruka Šabanovića i scenariste Amele Ćuhare, snimljen sa zvjezdanom internacionalnom oskarovskom postavom koju čine Alicia Vikander, Jeremy Irons i Jim Broadbent, koji su posudili glasove. Nakon Karlovyh Vara, gdje je osvojio specijalnu nagradu žirija i pobrao odlične kritike, te festivala u Herceg Novom, gdje je imao regionalnu premijeru, scenarist i redatelj Alen Drljević imat će u Sarajevu glamuroznu premijeru filma Muškarci koji ne plaču.

Drljevićev film ima zvjezdanu regionalnu mušku glumačku postavu: Ermin Bravo, Sebastian Cavazza, Leon Lučev (hrvatski koproducent filma), Boris Isaković, Emir Hadžihafizbegović, Ivo Gregurević, potpomognuti vrsnom beogradskom glumicom Jasnom Đuričić. Kao što se svi značajni filmski festivali okreću promociji televizijskih serija, tako i Sarajevo donosi pretpremijeru prve 90-minutne epizode srpske dramske krimi serije smještene u ozračje prvog svjetskog rata, Senke nad Balkanom Dragana Bjelogrlića (koja će se od jeseni vrtiti premijerno na RTS-u), u kojoj jednu od glavnih uloga igra i sveprisutni Goran Bogdan.

Sarajevo živi sa svojim festivalom 24 sata dnevno

Pod otvorenim sarajevskim nebom bit će projekcija najnovijeg bosanskog filma Žaba Elmira Jukića, filmske ekranizacije istoimenog kazališnog komada, u produkciji Ademira Kenovića, s Emirom Hadžihafizbegovićem u naslovnoj ulozi. Zanimljivo je da scenografiju potpisuje hrvatski scenograf Mario Ivezić. Činjenica jest da hrvatska kinematografija trenutno nema nijedan jaki adut igranog filma, s kojim bi mogla biti prisutna u Sarajevu, Locarnu i predstojećoj Veneciji.

Nezavisni projekti koji su propušteni na velika vrata u Pulu, sasvim sigurno to kvalitativno ne zaslužuju, no riječ je samo o prolaznoj krizi, jer nove projekte već dovršavaju Veljko Bulajić, Bobo Jelčić, Edo Galić, Nevio Marasović, Tonči Vrdoljak, dugometražni debitanti Jure Pavlović, Barbara Vekarić, Sara Hribar, Dana Budisavljević i Dario Pleić, Antonio Nuić, Arsen Anton Ostojić, Anđelo Jurkas i Ivan Salaj, što obećaje itekako zanimljivu filmsku 2018. godinu. I sasvim sigurno neki od njih pronaći će svoje mjesto i na 24. SFF-u.

Sarajevo, pak, ove godine u nešto ranijem terminu no inače, od 11. do 18. kolovoza, nudi u gradu na Miljacki, koji živi s festivalom 24 sata, pregršt zanimljivih filmskih naslova, faca na crvenom tepihu, druženja filmskih profesionalaca, promocije djela debitanata i talentiranih studenata, predstavnika regionalnih medija, glumačkih i glazbenih zvijezda, dobrih partija, te obilje bosanske autohtone hrane, Sve to daje posebnu čar ovom festivalu pozitivne atmosfere i dobre energije, u koji se svi koji su bili makar samo jednom, vole ponovno vratiti.