Zašto smo toliko opsesivni oko true crimea? Navukao nas je Netflix, a obožavamo i jedan domaći podcast o svirepim ubojstvima

Pojavom streaming servisa – koji su prvaci analize tržišta i proračunate proizvodnje sadržaja – i žanr “true crimea” je unazad nekoliko godina dobio na velikoj popularnosti, i to s hit dokumentarcima poput “Conversation with a Killer”, “Night Stalker: The Hunt for a Serial Killer”, “The Ripper”, “Don’t F*ck With Cats”, “Unsolved Mysteries”, “The Staircase”, “Don’t Pick Up The Phone”, “Killer Sally”, “American Murder: The Family Next Door”…

Serije bazirane na zločinima

Donosimo samo dio naslova koji su zaludjeli publiku, jer prebrojati baš sve true crime hitove dostupne na streaming servisima bilo bi gotovo pa nemoguće.

Osim dokumentaraca, i televizijske serije bazirane na istinitim zločinima postaju veliki hitovi. Prvo nam na pamet pada serija “Monster: The Jeffrey Dahmer Story”, koja se tjednima nije skidala s prvog mjesta Netflixove ljestvice gledanosti. Tu je i sjajna serija “The Watcher” – snimljena prema istinitoj priči koja djeluje kao scenarij kakvog horor filma – kao i serije “Mindhunter” ili “The Serpent”.

Bilo da se radi o igranim formama utemeljenim na jezivim istinitim pričama, ili pak o klasičnim true crime dokumentarcima – i znanost se pozabavila neobičnom činjenicom da smo baš toliko opsesivni oko mračnih priča u kojima vladaju zločin, krv i psihopati koji žive po nekom vlastitom moralnom i etičkom kodu. Ili bez njega.

Što kaže znanost?

Pa, što kaže znanost? Evolucijski psiholozi tvrde da smo privučeni ovim pričama jer su ubojstva, silovanja i krađe odigrale značajnu ulogu u ljudskom društvu još od vremena lovaca-sakupljača.

U našoj je prirodi, naime, da budemo izuzetno osjetljivi na kriminalne prijestupe, i instinktivno želimo otkriti “tko”, “što”, “kako” i “gdje” – kako bismo saznali što motivira bolesne zločinačke umove. Time, zapravo, želimo zaštititi sebe, ali i naše potomstvo.

Dodatno, znanstvenici tvrde i da gledajući takav sadržaj dobivamo svojevrsno olakšanje – bolje bi bilo reći: uvjerenje u vlastitu ispravnost i moralni kod – jer koliko god u životu i sami griješili, kakve god sitne prijestupe radili u poslovnom, obiteljskom ili drugom okruženju… barem nismo svirepi ubojice sposobni za najbrutalnija ubojstva ili otmice.

Žene više vole true crime

Zanimljivo, studija provedena 2010. godine na Sveučilištu Illinois otkrila je da su žene češće privučene istinitim kriminalističkim pričama od muškaraca, te da su najviše zainteresirane za one priče koje pružaju uvid u motive ubojice, sadrže informacije o tome kako su se žrtve spasile, ali i koje uključuju ženske žrtve.

I ova se znanstveno potvrđena spoznaja, dakle, uklapa u evolucijsku ideju da ljudi instinktivno gravitiraju prema onim pričama u kojima se mogu identificirati sa žrtvom, kako bi se uputili u zločinačke umove, načine na koje su im žrtve eventualno pobjegle… samo kako bi se približili vlastitoj strategiji za poraz zločinca i bijeg – ako ih takva nesretna situacija i same zadesi.

Znanosti i trendu – ovaj put – nismo uspjeli umaći ni u Hrvatskoj. Audio podcast “Mjesto Zločina” dubrovačko-zagrebačkog dvojca Tie i Filipa postoji tri godine, ali unazad nekoliko mjeseci broje sve više hypea i pregleda. Rekli bismo da autori zasluženo sakupljaju plodove onoga na čemu su predano radili još dok true crime nije bio baš takav hit.

600 tisuća streamova

Danas, “Mjesto zločina” okuplja zajednicu od 9 tisuća pratitelja, a njihove tjedne epizode na digitalnim platformama ukupno bilježe više od 600 tisuća streamova. Tia i Filip true crime sadržaj donose u formi audio podcasta, iz tjedna u tjedan analizirajući i komentirajući svjetske i regionalne slučajeve ubojstava i otmica.

Iako se bave mračnim temama i vrhuncima ljudske nesreće i psihopatije, njihov audio podcast obilježava nešto ležerniji pristup. Tia i Filip se u svojim razgovorima – osim što se bave psihološkom stranom slučajeva koje obrađuju, ističući važne teme poput reforme zatvorskog sustava, djelovanja i reforme policije te važnosti brige o mentalnom zdravlju – stvarno dobro zabavljaju.

Nerijetko ih se može čuti kako u uvodu emisija razglabaju o posve privatnim stvarima, ili odlaze u potpunosti off topic da bi se vratili temi za nekoliko minuta. Oboje dijele i strast prema crnom humoru (to ne čudi, s obzirom na teme kojima su se odlučili posvetiti), kojega nerijetko usred emisija ispaljuju u rafalima i to na način koji će zasigurno skandalizirati dežurne dušobrižnike. Petica za zalaganje.

Mala zamjerka

Dio publike zamjera im, međutim, slabiju analitičnost i pripremu za epizode podcasta. Ako to i jest slučaj – slučaj je, također, i da je dvojac uspio razviti specifični (su)autorski stil zbog kojega nam se njihov podcast i sviđa, eventualnom “manjku analitičnosti” unatoč.

Mala zamjerka, ipak, išla bi na nedostatak obrađenih regionalnih slučajeva (u 129 objavljenih epizoda, obradili su slučajeve Smiljane Srnec, koja je ubila sestru i 19 godina držala njeno tijelo u zamrzivaču, Vlade Taneskog, makedonskog novinara koji je izvještavao o kriminalu, a kasnije i sam postao serijski ubojica, i Zorana Marjanovića, osuđenog na 40 godina zatvora zbog ubojstva supruge).

Autorski dvojac o tome je i sam progovorio u jednoj od epizoda podcasta; tvrdeći da je dostupnih informacija o regionalnim slučajevima mnogo manje, zbog čega se u većini bave “slavnim” serijskim ubojicama, ponekad i u više nastavaka podcasta. “Mjesto zločina”, dakle, u pravilu obrađuje imena poput Jeffreyja Dahmera, Teda Bundyja, Andersa Breivika, Johna Waynea Gacyja i sl. – o kojima smo već ponešto saznali i kroz velike streaming serije i dokumentarce.

‘Murder Mystery’

Ovdje bi suautore vrijedilo upozoriti da se do informacija o regionalnim slučajevima itekako može doći – doduše, ozbiljnim i višetjednim novinarskim kopanjem i kontaktiranjem raznih izvora, od umirovljenih policajaca pa sve do patologa, raznih svjedoka ili sudskih vještaka – no budući da je izgledno da oba voditelja podcasta imaju dnevne poslove i profesionalne karijere van svoje opsesije zločincima, možda bi to bilo i previše za tražiti.

Kako bilo, Tia i Filip svojom energijom na autentičan način osiguravaju da im se slušatelji svaki tjedan vraćaju na “mjesto zločina”. Osim što se bave audio podcastom, od 2022. godine održavaju i live događanja, gdje podcast izvode uživo i pred publikom.

Sva dosadašnja takva događanja redovito su im bila rasprodana, uključujući ona u zagrebačkom KSET-u, Vintage Industrial Baru i Močvari, kao i u riječkom Palachu. Krajem prošle godine predstavili su i interaktivni format “Murder Mystery”, koji izvode na svojim događanjima uživo i tijekom kojih posjetitelji zauzimaju ulogu detektiva te u grupama rješavaju fiktivne slučajeve ubojstava.

Live turneja

Oba formata live događanja ekipa podcasta uskoro “izvodi na cestu”, i to u obliku prave turneje. Naime, svoje susrete uživo ovog proljeća donose pred publiku u pet hrvatskih gradova – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku i Varaždinu – a prva stanica turneje, ona 24. ožujka u zagrebačkom Sax!-u, već je rasprodana.

Ono što je sigurno: krvi, psihopatije i crnog humora neće nedostajati, a poznavajući autorski potpis Tie i Filipa, večer bi se mogla začiniti i nekom cringy privatnom anegdotom.

Nove epizode podcasta “Mjesto Zločina” dostupne su svakog tjedna na digitalnim platformama Spotify, Apple, Google i
YouTube.