Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto Split nikada nije postavio planirane skulpture svog najprihvaćenijeg umjetnika?

Svi projekti dogovoreni s Lipovcem nikada nisu ostvareni

12.09.2017., Zagreb - U Galeriji Klovicevi dvori 14. rujna 2017. godine otvara se velika retrospektivna izlozba hrvatskog umjetnika Vaska Lipovca. 
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
FOTO: Sanjin Strukic/PIXSELL

Ukoliko se kod same Rive možda i može razumjeti inzistiranje da tamo ne bude nikakvih skulptura, oko čega postoji višedesetljetni konsenzus struke i građana, to se nikako ne može reći za novu Zapadnu obalu, na čijem kraju ionako već stoji modernistička ‘Ruža vjetrova’ Jagode Buić i kamo bi se, Vaskove skulpture savršeno uklopile, što je bilo vidljivo i iz ranije navedenog primjera.

Odnos Splita i njegovog najmediteranskijeg pa i javno najprihvaćenijeg umjetnika Vaska Lipovca, teško je racionalno objasniti. S jedne strane stoji činjenica da su još za vrijeme izgradnje čitavog novog grada Splita 3, brojni tamošnji trgovi trebali biti umjetnički obilježeni Lipovčevim skulpturama, čak su napravljene i probno postavljene makete budućih skulptura, ali one na kraju nikad nisu postavljene.

I to ne iz razloga što se grad odlučio za nekog drugog umjetnika, nego se jednostavno nije dogodilo. Slična stvar dogodila se nakon otvaranja obnovljene Rive, kad su na sveopće oduševljenje praktično svih Splićana njegovi ‘Šetači’ bili privremeno postavljeni na nju, pa se unatoč idejama da do toga dođe, nisu na Rivi trajno zadržali. Stvar se ponovila uoči londonske izložbe, privremenim postavljanjem ‘Biciklista’ na Zapadnu obalu, opet s jednakim ishodom.

Nejasno je zašto skulpture nisu postavljene

Na koncu je kao jedina Vaskova javna skulptura postavljena na splitskim ulicama bilo Plavo stablo ispred njegovog ateljea u Vukovarskoj ulici, s tim da se kod njega desio obratan slučaj. Postavljeno je privremeno za izložbu pa ostalo više godina dok nije uklonjeno zbog širenja ceste, da bi ga nakon gostovanja u Zagrebu i javne pobune, aktualni splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara službeno postavio na svakako primjerenije mjesto ispred Doma mladih.

Postojala je i prilično razvikana inicijativa da se Lipovčeva skulptura Sv. Jere postavi na Marjanu, no na kraju ni od toga nije bilo ništa. Ovakav razvoj događaja dodatno čudi iz razloga što u ideološki i na svaki drugi način prilično podijeljenom Splitu svaki pokušaj spomeničke intervencije u javnom prostoru u startu izazove ozbiljnu javnu polemiku, što jedino nije bio slučaj s Lipovčevim skulpturama.

Njihova hedonističko-mediteranska poruka dodatno ide na ruku načinu na koji Split želi predstaviti sebe svijetu i javnosti, a imamo li k tome u vidu i činjenicu da je najveći dio tih prostora predviđenih za njegove skulpture na Splitu 3, Trsteniku i ispred Koteksta i dalje urbanistički neosmišljeno i zapušteno, stvar postaje dodatno nejasna.

I obitelj želi postavljanje skulptura

Ukoliko se kod same Rive možda i može razumjeti inzistiranje da tamo ne bude nikakvih skulptura, oko čega postoji višedesetljetni konsenzus struke i građana, to se nikako ne može reći za novu Zapadnu obalu, na čijem kraju ionako već stoji modernistička ‘Ruža vjetrova’ Jagode Buić i kamo bi se, Vaskove skulpture savršeno uklopile, što je bilo vidljivo i iz ranije navedenog primjera.

Budući da Lipovčeva obitelj koja vodi brigu oko njegove galerije i baštine također nema ništa protiv realizacije svih tih projekata, štoviše oko toga su prilično angažirani, ostaje nam za pretpostaviti da nema nitko ništa protiv, ali jednako niti nema nekog velikog motiva u gradskoj upravi da se to konačno dogodi, zbog čega stvari stoje u mjestu.

Iako nemam pretjerano afirmativno mišljenje o dosadašnjem mandatu splitskog gradonačelnika Krstulovića Opare, ipak čudi da se, izuzev kod ‘Plavog stabla’, ni on, koji je k tome povjesničar umjetnosti i pati od ovih sitnih pomaka, nije ozbiljnije angažirao oko ovoga. Zbog svega navedenog ćemo se, po svemu sudeći, jako načekati da Split konačno uspostavi aktivan dijalog s Lipovčevom umjetnošću, a u međuvremenu nam ostaju izložbe i individualne inicijative, poput nagrađivanog animiranog filma Veljka Popovića ‘Biciklisti’.

Izložba Lipovčevih radova

Stoga je upravo otvorena izložba u Galeriji umjetnina pod nazivom ‘Katamaran art’, na kojoj je izloženo jedanaest dosad neizlaganih radova u laviranom tušu i/ili temperi na papiru iz obiteljske zbirke, među kojima su četiri predloška za već izlagane grafike, idealna prilika za novo upoznavanje s Vaskovom ostavštinom.

Pojedinačni prikazi brodova u tipu jedrenjaka i parobroda na uzburkanom ili mirnom moru i jedna silueta mornara njihov je motivski repertoar. Svi su naslikani u tonovima crne boje, koja je tek u tri rada oživljena nijansama plave, iznimno i crvene boje.

Kako god da se na koncu zaključi priča između Lipovca i grada u kojem je odabrao živjeti, njegovi eskapistički motivi ostaju idealni za lakše nošenje s nimalo veselim vremenima u kojima živimo.