Zašto su veliki danski slikari svoja djela premazivali ostacima smjese za pivo
Na platnima su otkriveni proteini kvasca, pšenice, ječma, heljde i raži
Proučavajući postupke pripreme platna danskih majstora zlatnog doba, stručnjaci su pronašli da sedam od deset slika sadrži nusproizvode kuhanja piva, kaže studija objavljena u časopisu Science Advances, piše Associated Press.
Stručnjaci su ispitivali radove Christoffera Wilhelma Eckersberga, ponekad nazivanog ocem danskog slikarstva, i Christena Schiellerupa Kobkea, tijekom danskog zlatnog doba, vremena kulturne revitalizacije u ranom 19. stoljeću kada su nastajale slike realističnih scena s mekim svjetlom.
Na platnima su otkriveni proteini kvasca, pšenice, ječma, heljde i raži, što sve ukazuje na korištenje piva. Umjesto pravog piva koje je tada bilo skupo, platna su vjerojatno pripremana ostacima kaše iz lokalnih pivovara. Danci su tijekom tog razdoblja pili ogromne količine piva jer je voda iz lokalnih rijeka i bunara bila nesigurna, piše Science.
Danska je tada bila siromašna zemlja
Ovi proteini nađeni su samo na slikama dovršenima između 1826. i 1833. godine, što se podudara sa godinama kada su ta dva danska slikara slikala na Kraljevskoj danskoj akademiji likovnih umjetnosti u Kopenhagenu.
Za Artnet, glavna autorica rada Fabiana Di Gianvincenzo, znanstvenica za baštinu na Sveučilištu u Ljubljani, kaže da to sugerira kako se recept koristio u radionicama same akademije. Mješavina se razmazivala po platnima dajući glatki sloj za slikanje, objašnjava AP. Danas se platna pripremaju sa smjesom koja se naziva gesso.
Danska je u to doba bila siromašna zemlja i umjetnici su se nastojali snaći sa malo novca, piše Popular Science. Znati koje slike sadrže proteine važno je za konzervatorske intervencije u budućnosti i zbog provjere autentičnosti.