Ono što nas većinu ovih dana u Zagrebu izluđuje, primarno je osjećaj nemoći da pomognemo bližnjima, ali i svima kojima bi pomoć trebala. A ima, nažalost, u našem teško narušenom gradu toliko onih koji nemaju nikoga svoga da im pomogne, koji su u teškim ili čak bezizlaznim životnim i financijskim situacijama te ih je ovaj potres na neki način dokraja preplašio i dotukao.
Probajmo zato svi skupa dati sve od sebe, kad već ne smijemo izlaziti – možemo barem pisati, i ponuditi znanje i pomoć, svaki u svojim segmentima. Neki dan ponudila sam svoju stručnu volontersku pomoć u konzervatorskoj analizi nastale štete svima koji žive u pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, kojih je uistinu puno – na području grada Zagreba čak šestotinjak, i javili su se brojni građani u nevolji.
Primarno oni kojima je nužno potrebna hitna statička analiza njihovih narušenih ili urušenih građevina, kojima, nažalost, konzervatori ne mogu pomoći, no pozivu za pomoć od strane grada i stručnih udruga javili su se nesebično brojni naši građevinari i pomoć se po tom pitanju pruža. Možda ne brzo, kako bi većini trebalo, ali valja uvažiti činjenicu da je šteta golema, a stručnjaka relativno malo. Svi se moramo oboružati strpljenjem i primarno dobronamjernošću te probati pomoći i sebi i drugima kako najbolje znamo. Očaj i ljutnja nam sada ne pomažu.
Što je s ugroženim kulturnim dobrima?
Vezano uz spomenutu pomoć po pitanju konzervatorskih analiza šteta i uspostavljanja mjera zaštite na oštećenim i potresom ugroženim kulturnim dobrima i ovim putem ću ponoviti što sam neki dan objavila u fejsbuk grupi otvorenoj po potresu:
Prema informacijama sa stranica Ministarstva kulture formiraju se stručni timovi za izlazak na teren i izradu procjena šteta od potresa na kulturnim dobrima, koja svakako imaju prioritetnu poziciju. Svakako, ako dosad nisu, uz poziv statičarima za procjene sigurnosti njihovih nekretnina, građani moraju poslati mailove i Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i nadležnom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, da bi se evidentirale njihove prijave.
Adrese na koje se građani mogu javiti
Adrese su na njihovim stranicama na internetu, no kako bismo olakšali muke brojnih naših građana, ispišimo ih još jednom:
Članak se nastavlja ispod oglasa
Prijavu za pregled građevina nakon potresa možete pronaći ovdje.
Prijave štete, zajedno s osnovnom fotodokumentacijom, također se upućuju na službenu e-mail adresu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Štete na kulturnim dobrima u Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji građani prijavljuju nadležnim županijskim službama za hitne situacije te nadležnim konzervatorskim odjelima.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Centralno mjesto za prikupljanje podataka o nastaloj šteti na kulturnim dobrima za područje Zagreba je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Važno je naglasit da je gotovo čitav centar grada kao cjelina pod zaštitom te se uz pojedinačno zaštićena kulturna dobra prijavljuju i štete u zaštićenoj zoni. Inače se popis pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara nalazi na stranici grada s ovom poveznicom.
Još se ne zna koje su zgrade za rušenje
Mnogi stariji građani nisu u mogućnosti ili se ne znaju služiti internetom pa im valja pomoći u prijavama njihovih šteta. Osvrnimo se oko sebe i provjerimo imamo li takvih susjeda u nevolji i potrebi. Da se preplašeni građani barem dijelom smire, bitno je naglasiti da ceduljice postavljene po njihovim nekretninama nakon prvih statičkih pregleda ne moraju značiti da su njihove nekretnine definitivno za rušenje. Bit će potrebni detaljniji statički pregledi da bi se razdijelile građevine koje opstaju i saniraju se ili pak ruše.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Većina ih je trenutno zbog popadalih krovišta i dimnjaka zabranjena za korištenje, no ta se oštećenja relativno lako i brzo popravljaju i oni će se uskoro u njih vratiti. Važno je da se ispravno procijene one nekretnine koje više nisu za korištenje jer najvažniji su ljudski životi i sve drugo pritom pada u drugi plan.
Valja se nadati da će se uključiti i samostalni konzervatori
Vezano uz navod Ministarstva kulture koji citiramo: “Ministarstvo kulture i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba formirat će operativne timove stručnjaka svih konzervatorskih odjela unutar Ministarstva za obilazak terena, pregled stanja i stupnja oštećenja te popisivanja štete na kulturnom dobru, kao i propisivanja konzervatorskih mjera zaštite. Jednako će se provoditi na području Grada Zagreba i na području ostalih županija koje su pretrpjele oštećenja uzrokovana nizom potresa”, valja se nadati da će pamet prevagnuti i da će se u operativne timove za analizu šteta uključiti i samostalni licencirani konzervatori izvan konzervatorskih odjela, jer takvih stručnjaka nije malo, a pod Ministarstvom kulture ih je svakako premalo i za rad u miru, a kamoli u ovakvom, uistinu opravdano ga možemo nazvati ratnom stanju.
Što može jedno malo konzervatorsko tijelo poput Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležno za grad Zagreb, sa svojih tridesetak ili nešto više zaposlenih i, nažalost, krajnje nestručnim novim vodstvom, od kojih većina nije u operativi?
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zagrebu je danas nužno potrebno hitno osnivanje jednog većeg upravnog stručnog tijela kakvo je osnovao i grad Dubrovnik sa Zavodom za obnovu Dubrovnika netom nakon ratnih stradanja jer treba otvoreno reći da će biti potrebne godine i desetljeća za saniranje Zagreba. Takav novi Zavod ili kakogod se zvao morao bi uključivati brojne stručnjake različitih profesija te uz veliki broj konzervatora uključivati i jednaki broj statičara, arhitekata, povjesničara umjetnosti, restauratora, no i ekonomista i pravnika koji bi pratili obiman posao koji naš trenutno nesretni grad čeka. Isti bi Zavod morao biti pod kapom Vlade i neovisan od gradskih vlasti, posebno od trenutnih, koje bi itekako bile zainteresirane za upravljanje golemim financijskim sredstvima koja će se morati osigurati i iz europskih fondova, donacija i drugih izvora.
Ovo je trenutak kada treba podvući crtu
Ovaj potres je, nažalost, ili možda dugoročnije gledano srećom, raskrinkao sve poražavajuće stanje u našem glavnom gradu kojeg se osiromašilo, unazadilo i onemogućilo u napretku. Potres je jasno ukazao na to i ova je katastrofa trenutak da podvučemo crtu i da pokušamo spasiti barem nešto što se spasiti dade. No, nužna je brzina u djelovanju jer vremena nema dovoljno.
Vezano uz kulturna dobra, bit će tu saniranja, restitucija, rušenja s faksimilnim rekonstrukcijama i koječega drugoga, no o tom smiju i moraju odlučivati samo stručnjaci. Ne gradonačelnici i njihovi timovi, već isključivo stručnjaci. Za brojne zamjenske gradnje morat će se raspisivati javni natječaji pod okriljem arhitektonske struke i nadajmo se da će se uskoro zaboraviti jeftino od strane trenutne gradske vlasti osmišljeno zlo javne nabave po principu odabira najjeftinije ponude jer Zagreb je i prije ovog potresnog zla koje ga je zadesilo pokazao što smo dozvolili da mu se dogodi.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Za građevinare će ionako biti posla preko glave
Apelirati treba i prema građevinskim poduzetnicima koji će morati promijeniti principe djelovanja i visine troškovnika jer će posla za njih ionako biti i preko glave, no primarno danas treba utjecati na aktivne majstore, poput krovopokrivača i dimnjačara, jer cijene njihovih hitnih intervencija svakim danom rastu. Trenutno bolesno, izolirano i materijalno teško oštećeno građanstvo ne smije biti i opljačkano.
I za kraj, pokušajmo svatko od nas na svoj način pomoći unesrećenima i onima u potrebi kojih je oko nas more jer ljudi su ono najvažnije što imamo. Bez građana Zagreba nema nit Zagreba, a puno je dobrih i kvalitetnih ljudi u njemu koji će mu ponovno kad-tad povratiti sjaj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Zrinka Paladino: Kako si građani centra Zagreba mogu pomoći i što Grad treba učiniti da se šteta što prije sanira
Potres je, nažalost, ili možda dugoročno srećom, raskrinkao sve poražavajuće stanje u gradu. Ovo je trenutak za podvući crtu
Zagrebu je danas nužno potrebno hitno osnivanje jednog većeg upravnog stručnog tijela kakvo je osnovao i grad Dubrovnik sa Zavodom za obnovu Dubrovnika netom nakon ratnih stradanja jer treba otvoreno reći da će biti potrebne godine i desetljeća za saniranje Zagreba
Ono što nas većinu ovih dana u Zagrebu izluđuje, primarno je osjećaj nemoći da pomognemo bližnjima, ali i svima kojima bi pomoć trebala. A ima, nažalost, u našem teško narušenom gradu toliko onih koji nemaju nikoga svoga da im pomogne, koji su u teškim ili čak bezizlaznim životnim i financijskim situacijama te ih je ovaj potres na neki način dokraja preplašio i dotukao.
Probajmo zato svi skupa dati sve od sebe, kad već ne smijemo izlaziti – možemo barem pisati, i ponuditi znanje i pomoć, svaki u svojim segmentima. Neki dan ponudila sam svoju stručnu volontersku pomoć u konzervatorskoj analizi nastale štete svima koji žive u pojedinačno zaštićenim kulturnim dobrima, kojih je uistinu puno – na području grada Zagreba čak šestotinjak, i javili su se brojni građani u nevolji.
Primarno oni kojima je nužno potrebna hitna statička analiza njihovih narušenih ili urušenih građevina, kojima, nažalost, konzervatori ne mogu pomoći, no pozivu za pomoć od strane grada i stručnih udruga javili su se nesebično brojni naši građevinari i pomoć se po tom pitanju pruža. Možda ne brzo, kako bi većini trebalo, ali valja uvažiti činjenicu da je šteta golema, a stručnjaka relativno malo. Svi se moramo oboružati strpljenjem i primarno dobronamjernošću te probati pomoći i sebi i drugima kako najbolje znamo. Očaj i ljutnja nam sada ne pomažu.
Što je s ugroženim kulturnim dobrima?
Vezano uz spomenutu pomoć po pitanju konzervatorskih analiza šteta i uspostavljanja mjera zaštite na oštećenim i potresom ugroženim kulturnim dobrima i ovim putem ću ponoviti što sam neki dan objavila u fejsbuk grupi otvorenoj po potresu:
Prema informacijama sa stranica Ministarstva kulture formiraju se stručni timovi za izlazak na teren i izradu procjena šteta od potresa na kulturnim dobrima, koja svakako imaju prioritetnu poziciju. Svakako, ako dosad nisu, uz poziv statičarima za procjene sigurnosti njihovih nekretnina, građani moraju poslati mailove i Upravi za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i nadležnom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, da bi se evidentirale njihove prijave.
Adrese na koje se građani mogu javiti
Adrese su na njihovim stranicama na internetu, no kako bismo olakšali muke brojnih naših građana, ispišimo ih još jednom:
Prijavu za pregled građevina nakon potresa možete pronaći ovdje.
Prijave štete, zajedno s osnovnom fotodokumentacijom, također se upućuju na službenu e-mail adresu Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Štete na kulturnim dobrima u Zagrebačkoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji građani prijavljuju nadležnim županijskim službama za hitne situacije te nadležnim konzervatorskim odjelima.
Centralno mjesto za prikupljanje podataka o nastaloj šteti na kulturnim dobrima za područje Zagreba je Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba.
Važno je naglasit da je gotovo čitav centar grada kao cjelina pod zaštitom te se uz pojedinačno zaštićena kulturna dobra prijavljuju i štete u zaštićenoj zoni. Inače se popis pojedinačno zaštićenih kulturnih dobara nalazi na stranici grada s ovom poveznicom.
Još se ne zna koje su zgrade za rušenje
Mnogi stariji građani nisu u mogućnosti ili se ne znaju služiti internetom pa im valja pomoći u prijavama njihovih šteta. Osvrnimo se oko sebe i provjerimo imamo li takvih susjeda u nevolji i potrebi. Da se preplašeni građani barem dijelom smire, bitno je naglasiti da ceduljice postavljene po njihovim nekretninama nakon prvih statičkih pregleda ne moraju značiti da su njihove nekretnine definitivno za rušenje. Bit će potrebni detaljniji statički pregledi da bi se razdijelile građevine koje opstaju i saniraju se ili pak ruše.
Većina ih je trenutno zbog popadalih krovišta i dimnjaka zabranjena za korištenje, no ta se oštećenja relativno lako i brzo popravljaju i oni će se uskoro u njih vratiti. Važno je da se ispravno procijene one nekretnine koje više nisu za korištenje jer najvažniji su ljudski životi i sve drugo pritom pada u drugi plan.
Valja se nadati da će se uključiti i samostalni konzervatori
Vezano uz navod Ministarstva kulture koji citiramo: “Ministarstvo kulture i Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba formirat će operativne timove stručnjaka svih konzervatorskih odjela unutar Ministarstva za obilazak terena, pregled stanja i stupnja oštećenja te popisivanja štete na kulturnom dobru, kao i propisivanja konzervatorskih mjera zaštite. Jednako će se provoditi na području Grada Zagreba i na području ostalih županija koje su pretrpjele oštećenja uzrokovana nizom potresa”, valja se nadati da će pamet prevagnuti i da će se u operativne timove za analizu šteta uključiti i samostalni licencirani konzervatori izvan konzervatorskih odjela, jer takvih stručnjaka nije malo, a pod Ministarstvom kulture ih je svakako premalo i za rad u miru, a kamoli u ovakvom, uistinu opravdano ga možemo nazvati ratnom stanju.
Što može jedno malo konzervatorsko tijelo poput Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležno za grad Zagreb, sa svojih tridesetak ili nešto više zaposlenih i, nažalost, krajnje nestručnim novim vodstvom, od kojih većina nije u operativi?
Zagrebu je danas nužno potrebno hitno osnivanje jednog većeg upravnog stručnog tijela kakvo je osnovao i grad Dubrovnik sa Zavodom za obnovu Dubrovnika netom nakon ratnih stradanja jer treba otvoreno reći da će biti potrebne godine i desetljeća za saniranje Zagreba. Takav novi Zavod ili kakogod se zvao morao bi uključivati brojne stručnjake različitih profesija te uz veliki broj konzervatora uključivati i jednaki broj statičara, arhitekata, povjesničara umjetnosti, restauratora, no i ekonomista i pravnika koji bi pratili obiman posao koji naš trenutno nesretni grad čeka. Isti bi Zavod morao biti pod kapom Vlade i neovisan od gradskih vlasti, posebno od trenutnih, koje bi itekako bile zainteresirane za upravljanje golemim financijskim sredstvima koja će se morati osigurati i iz europskih fondova, donacija i drugih izvora.
Ovo je trenutak kada treba podvući crtu
Ovaj potres je, nažalost, ili možda dugoročnije gledano srećom, raskrinkao sve poražavajuće stanje u našem glavnom gradu kojeg se osiromašilo, unazadilo i onemogućilo u napretku. Potres je jasno ukazao na to i ova je katastrofa trenutak da podvučemo crtu i da pokušamo spasiti barem nešto što se spasiti dade. No, nužna je brzina u djelovanju jer vremena nema dovoljno.
Vezano uz kulturna dobra, bit će tu saniranja, restitucija, rušenja s faksimilnim rekonstrukcijama i koječega drugoga, no o tom smiju i moraju odlučivati samo stručnjaci. Ne gradonačelnici i njihovi timovi, već isključivo stručnjaci. Za brojne zamjenske gradnje morat će se raspisivati javni natječaji pod okriljem arhitektonske struke i nadajmo se da će se uskoro zaboraviti jeftino od strane trenutne gradske vlasti osmišljeno zlo javne nabave po principu odabira najjeftinije ponude jer Zagreb je i prije ovog potresnog zla koje ga je zadesilo pokazao što smo dozvolili da mu se dogodi.
Za građevinare će ionako biti posla preko glave
Apelirati treba i prema građevinskim poduzetnicima koji će morati promijeniti principe djelovanja i visine troškovnika jer će posla za njih ionako biti i preko glave, no primarno danas treba utjecati na aktivne majstore, poput krovopokrivača i dimnjačara, jer cijene njihovih hitnih intervencija svakim danom rastu. Trenutno bolesno, izolirano i materijalno teško oštećeno građanstvo ne smije biti i opljačkano.
I za kraj, pokušajmo svatko od nas na svoj način pomoći unesrećenima i onima u potrebi kojih je oko nas more jer ljudi su ono najvažnije što imamo. Bez građana Zagreba nema nit Zagreba, a puno je dobrih i kvalitetnih ljudi u njemu koji će mu ponovno kad-tad povratiti sjaj.