Sve što morate znati o boli
Iako je doživljavamo kao nešto neugodno i nepoželjno, bol je vrlo važna jer nas upozorava, a na taj način i štiti od mogućih ozljeda i oštećenja. Ona ukazuje i na neke moguće bolesti ili bolesna stanja te nas ”tjera” da odemo liječniku i da se liječimo.
Bol je, premda svima poznat, neugodan individualni osjećaj koji je vrlo teško precizno definirati. Pojavljuje se u najrazličitijim oblicima i intenzitetima i ovisi o osobnom doživljaju onoga kod koga se javi. Kaže se da se s boli rađamo, živimo i umiremo. Bol nastaje zbog fizičkog oštećenja tkiva ili kao upozorenje na moguće oštećenje, ali i psihičke reakcije na to oštećenje.
Ne zanemarujte bol
Osim na moguća mehanička ozljeđivanja, koja nam prijete iz okoline, bol ukazuje na neke moguće bolesti ili bolesna stanja i potiče nas na njihovo otkrivanje i liječenje. „Mana“ mnogih teških bolesti, često je izostanak boli pa takve budu znatno teže prepoznate, a kada se i otkriju, slabija je motivacija za njihovo liječenje. Bolesti kao što su, primjerice, povišeni krvni tlak, ne izazivaju jaču bol te je znatno teže liječiti hipertenziju, negoli, primjerice, križobolju, zbog koje će se redovito uzimati lijekove, dolaziti na injekcije, ići na fizikalnu terapiju, vježbati i prilagođavati način života. Sve se to znatno teže postiže kod često puno opasnijih bolesti koje nisu praćene osjećajem boli.
4 prednosti Ibudolora
Jedini ibuprofenski prašak koji se uzima bez tekućine
Ugodnog okusa limuna
Djeluje protiv blagih do umjerenih bolova i vrućice
Uzima se u razmaku od najmanje 6 sati između dvije primjene
Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.
Ne doživljavamo bol svi jednako
Kod sposobnosti podnošenja boli postoje znatne individualne razlike pa će pojedinci različito reagirati na isti stupanj boli, a dodatno će na to utjecati i situacija i trenutno raspoloženje. Prema trajanju, bol se dijeli na akutnu (kratkotrajnu) i kroničnu (dugotrajnu).
Putevi boli
Bol počinje na posebnim receptorima za bol koji se nalaze svuda po tijelu. Kada su izloženi nekom bolnom podražaju, oni putem živaca prenose električne impulse u leđnu moždinu i dalje prema mozgu. Tijekom tog puta ti se impulsi obrađuju, stvarajući osjećaj boli, ali i pokreću određene reakcije kojima se nastoji izbjeći ili umanjiti bol, primjerice odmicanje ruke od vrućeg predmeta. Receptori za bol i njihovi živčani putovi razlikuju se u različitim dijelovima tijela pa je zbog toga osjet boli različit u odnosu na vrstu i mjesto pojave.
Bol može dovesti do bolesti
Neliječena akutna bol može prijeći u kroničnu bol što smanjuje kvalitetu života i može dovesti do psiholoških, imunoloških, te patofizioloških promjena u funkcijama tjelesnih sustava. Za bolesnika kronifikacija znači da bol prodire u sve sfere života i loše utječe na mentalnu, kognitivnu i psihosocijalnu funkcionalnost.
Važan je oprez
Iako se propagira apsolutno pravo na otklanjanje boli, treba kod toga biti vrlo oprezan i svako liječenje provoditi u suradnji s liječnikom. Neracionalna i pretjerana upotreba analgetika može dovesti do niza nuspojava, kao što su navikavanje, oštećenje jetre ili krvarenje u probavnom sustavu. Osim toga, uzimanje analgetika prije jasno utvrđene dijagnoze može dovesti do prikrivanja kliničke slike i životne ugroženosti (primjerice, upala slijepog crijeva).
Kako se liječi bol?
Najčešće se primjenjuju lijekovi protiv bolova: ibruprofen, paracetamol, acetil salicilna kiselina i ostali nesteroidni antireumatici, a u težim slučajevi opioidni analgetici. Uz to se koriste fizikalna terapija, kirurški zahvati, ali i neke tradicionalne metode kao što su akupunktura, akupresura, kiropraktika…
