Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.
FOTO: Vjekoslav Skledar/Creative

TELEGRAM PARTNER

Hrvatske liderice o probijanju staklenog stropa: Žene s većom zadrškom pregovaraju o većoj plaći i napredovanju

O karijeri u biznisu razgovarali smo s pet uspješnih žena iz najveće domaće telco kompanije. Dale su nam sjajne savjete

TELEGRAM PARTNER

Hrvatske liderice o probijanju staklenog stropa: Žene s većom zadrškom pregovaraju o većoj plaći i napredovanju

O karijeri u biznisu razgovarali smo s pet uspješnih žena iz najveće domaće telco kompanije. Dale su nam sjajne savjete

FOTO: Vjekoslav Skledar/Creative

Iako je kroz povijest često korištena, metafora stakleni strop, kojom se opisuje nevidljiva prepreka ka uspjehu s kojom se mnoge žene susreću u svojoj karijeri, pozornost javnosti zaokupirala je 1978. kada ju je tijekom panel diskusije iskoristila poslovna savjetnica Marilyn Loden.

Tijekom godina, izraz je postao univerzalno priznata fraza za jedan iznimno složen problem, a u svojim govorima i istupima koristile su ga neke od najpoznatijih žena u modernoj povijesti, uključujući Madeleine Albright, Arethu Franklin i Oprah Winfrey.

Loden je prije nekoliko godina kazala da se mnogo toga promijenilo otkako je radila za šefove koji su joj svakodnevno govorili da se više smije. No, i puno prije no što je Loden iskovala stakleni strop, žene su ravnopravno stajale uz bok muškim kolegama.

Nema muških i ženskih zanimanja

Sjetimo se samo riječi Katherine Johnson, NASA-ine matematičarke čiji je rad bio krucijalan pri prvom letu u svemir. “Žene su sposobne za sve za što su i muškarci sposobni. Ponekad imaju više mašte od muškaraca”, kazala je Johnson koju je američki predsjednik Obama odlikovao Predsjedničkom medaljom slobode.

Elizabeth Feinler je pak između 1972. i 1989. vodila Mrežni informacijski centar u Kaliforniji, koji nazivaju prapovijesnim Googleom. One su pokazale da se može, a danas tome svjedoče mnoge uspješne žene u IT industriji poput Sheryl Sanberg, direktorice operativnih poslova Mete, Susan Wojcicki, izvršne direktorice YouTubea kao i Gwynne Shotwell, inženjerke i predsjednice svemirsko-zračne kompanije SpaceX COO.

Treba gurati svoje potencijale do maksimuma

Kako bismo iz prve ruke saznali kakvo je stanje u Hrvatskoj, okupili smo pet uspješnih žena koje povezuje jedna telekomunikacijska kompanija. Sve su nam odmah jasno istaknule da nema muških i ženskih zanimanja te da su ta vremena iza nas.

“U Hrvatskoj postoji podjednak broj muškaraca i žena pa bi bilo logično da i u upravljačkim strukturama postoji podjednak broj muškaraca i žena, što nije slučaj. Nije to specifično samo za Hrvatsku. Hrvatsku. Razlog toj nejednakosti je dijelom i u činjenici da mnoge žene ne razumiju da imaju na to pravo, ali i zato što donekle nisu svjesne svojih mogućnosti ili ne guraju svoje potencijale do maksimuma”, na početku nam je kazala Nataša Rapaić, članica Uprave Hrvatskog Telekoma i glavna operativna direktorica za privatne korisnike.

Postotak žena koje drže rukovodeće pozicije u HT-u bitno je iznad prosjeka i osobno sam bila u prilici napredovati, kaže Nataša Rapaić Vjekoslav Skledar

Najvažnije je biti uporan

“Na rukovodećim mjestima u Hrvatskom Telekomu udio žena poslovično je među najvišima u industriji, redovito iznad 35, 40 posto. I nije da smo te brojke ciljali, tako je zato što imamo odlične kolegice koje su svoje funkcije zaslužile. Zna se čuti kriva percepcija da je ICT industrija dominantno muška”, kaže Rapaić dodajući da joj je drago da taj stereotip opovrgavaju.

“Sama činjenica da o tome pričamo, znači da ima prostora i potrebe za napretkom. Dugoročan faktor za razbijanje staklenog stropa su odgoj i obrazovanje, a zapravo je najvažnije biti uporan”, dodaje Morana Čulo Jovičić, direktorica Odjela pravnih poslova u HT-u te nastavlja:

“Mislim da je to stvar percepcije. Ako netko percipira neko ograničenje i vidi neku barijeru, onda ona za njega postoji. Ali ako ste fokusirani na cilj koji želite ostvariti, onda je ta barijera samo prepreka koju trebate prijeći. Ne zove se uzalud stakleni strop. Proziran je, zar ne? Pa, probijmo ga!”

Kad znate da nešto možete i kad ste spremni to dokazati radom, onda vas stakleni strop neće zaustaviti, smatra Morana Čulo Jovičić Vjekoslav Skledar

Trebamo biti hrabre reći što mislimo

S njom se slaže kolegica Daria Pilić, direktorica Odjela za upravljanje kanalima za poslovne korisnike i prodajnu podršku. Ona smatra da promjena dolazi iz nas samih. “Trebamo kao žene biti hrabre reći ono što mislimo, koje su naše potrebe, otvoreno pričati o tome, ali se trebamo i međusobno podržavati”, kaže.

Nataša Malić, direktorica Sektora za planiranje i inženjering pristupnih mreža, napominje da žene same na sebe vrše nepotreban dodatni pritisak i da misle da je jedini način da dokažu da nešto zaslužuju taj da ispunjavaju 110 posto svih zahtjeva.

“Muškarci se, primjerice, javljaju na oglas za bolji posao i kad pomisle “Hm, pa mogao bih ovo raditi ili naučit ću u hodu”, dok se žene javljaju tek kad misle “Sto posto sam sigurna da bih mogla ovo raditi”. Treba pobijediti taj “Mogu li ja to” strah i odvažiti se vjerovati u sebe”, ističe.

Različitosti razmišljanja, bogatstvo ideja

Malić kaže da ako žena može posložiti svoj privatni život, da onda može probiti i stakleni strop. “A ako je to nešto što joj je u tom trenutku jako važno, uz dobar back up i podršku kod kuće, sve se može riješiti”, ističe, na što Ivana Beli Oštarčević, direktorica Sektora za razvoj i upravljanje portfeljem ICT usluga napominje:

“Potrebna je svijest da su organizacije i timovi u kojima su žene i muškarci na vodećim pozicijama uspješnije. Kada imamo žene i muškarce na rukovodećim pozicijama, različitost razmišljanja, bogatstvo ideja i bolji timski rad.”

Ključ uspješnog poslovanja

Različita su istraživanja pokazala, dodaje Beli Oštarčević, da korporacije koje imaju žene i muškarce na vodećim pozicijama postižu bolje rezultate i posluju uspješnije. “Žene koje su trenutno na rukovodećim pozicijama trebale bi podržati druge žene u razvoju njihovih karijera i to tako da ih usmjeravaju, savjetuju, mentoriraju i da ih motiviraju”, ističe.

Naše sugovornice kažu da osobno nikada nisu svjedočile diskriminaciji, ni u jednom obliku. “Dapače, u Hrvatskom Telekomu postotak žena koje drže rukovodeće pozicije bitno je iznad prosjeka i osobno sam bila u prilici napredovati, a moj rad i ostvareni rezultati bili su prepoznati i vrednovani”, govori nam Nataša Rapaić.

Spol ne određuje moje sposobnosti

Morana Čulo Jovičić kaže da su predrasude bilo koje vrste obično obilježje nesigurnih ljudi.

“Svi se susrećemo s predrasudama i za mene je samo pitanje kako se s njima nositi i koliko dozvoliti da one utječu na nas. Da, jesam žena, ali pitanje spola ne određuje moju sposobnost da radim svoj posao, nisam time programirana na uspjeh ili neuspjeh, to određuje moj rad kojem ne pristupam a priori kao žena, već kao menadžerica. Odlučila sam tome ne pridavati pozornost i fokusirati se na posao koji radim i ostvarenje rezultata”, ističe.

Ivana Beli Oštarčević na to dodaje da je imala sreću što je radila u kompanijama u kojima mogućnost napredovanja nikad nije bila upitna ako ste se dokazali svojim radom.

Trud i rezultati jedini su kriterij vrednovanja

Na pozicijama srednjeg menadžmenta ostvaren je vidljiv napredak, kaže Daria Pilić. “U našoj kompaniji već dugo ima puno kolegica na tim pozicijama. Koliko vidim kod svojih prijateljica i poznanica, slično je i u drugim većim kompanijama”, govori pa nastavlja:

“Što se tiče top menadžmenta, struktura je ondje drugačija. Ondje su i dalje više zastupljeni muškarci. Da se razumijemo nisam pristaša nikakve diskriminacije, pa ni pozitivne, ali sam glasna zagovornica jednakih prilika za sve i sretna sam što radim u kompaniji koja dijeli moje stavove.”

Uloženi trud, predanost i ostvareni rezultati, jedini su mjerodavni kriterij vrednovanja nečijeg doprinosa te oni određuju mogućnost napretka u karijeri, dodaje Morana Čulo Jovičić. “To podrazumijeva jednake mogućnosti napredovanja i mogućnosti ostvarivanja profesionalnih te privatnih aspiracija. Ako to nije tako, onda sustav treba iz temelja mijenjati”, dodaje.

Daria Pilić kaže da vjeruje da gotovo svaki problem ima rješenje. ‘U trenucima stresa razmišljam pozitivno, nasmijem se i idem’, dodaje. Vjekoslav Skledar

Drugačiji pristupi

Potom smo se osvrnuli na vječnu temu – tko bolje pregovara? Naime, mnoga su istraživanja pokazala da postoje razlike u voljnom momentu promjene posla kao i u pristupu i stilu pregovaranja te da će žene prije i učinkovitije pregovarati za druge nego za sebe.

Nataša Malić ističe kako je uz karijerni i monetarni aspekt prije svega bitan osobni drive. “U ICT industriji sam 21 godinu tijekom kojih sam radila u Ericsson Nikoli Tesli, na hrvatskom i raznim stranim tržištima te u HT-u i ono što je meni bitno jest mogućnost da stalno radim na novim, zanimljivim, izazovnim projektima, koji zapravo mijenjaju cijeli digitalni ekosustav i da pritom osobno i profesionalno napredujem”, kaže.

Ivana Beli Oštarčević misli da žene imaju drugačiji pristup pregovaranju. “Moj dojam je da su žene samokritičnije pa zbog toga imamo veću zadršku kada treba pregovarati o većoj plaći i napredovanju, jer očekujemo da se odlični rezultati, kvalitetan rad i trud samoinicijativno prepoznaju od strane nadređenih i na adekvatan način nagrade”, smatra.

Nema razloga da netko propituje moju sposobnost, puštam da djela govore, kaže Nataša Malić Vjekoslav Skledar

Žene rjeđe pregovaraju

Zato je bitno, dodaje Ivana, osvijestiti si da su razgovori o plaći i napredovanju uvijek dobrodošli. “Dapače, dobre firme uvijek žele da su im dobri zaposlenici zadovoljni. Savjetovala bih ženama da budu malo manje samokritične i slobodnije iniciraju razgovore koje drže bitnima”, napominje.

Nataša Rapaić pak kaže: “Iako je opasno generalizirati i dijeliti ove teme na muške i ženske, čini mi se da žene rjeđe pregovaraju o plaći nego što to rade muškarci. Razlog je vrlo jednostavan, a to je činjenica da su žene neopravdano manje sigurne u sebe te ponekad tu nesigurnost pokušavaju nadoknaditi agresivnošću. Kopiraju svoje muške kolege, što je krivo”, odlučno ističe.

Smatra da će svatko tko predano radi svoj posao, na kraju biti prepoznat i nagrađen te da samo treba imati dovoljno vjere u sebe. “Naravno, ako se radi o organizaciji koja je svjesna vrijednosti te osobe. Ako to nije tako, to onda nije organizacija za koju uopće želite raditi i koja vas zaslužuje”, napominje.

Na visoke pozicije ne dolazi se slučajno

Kao što mnoge domene života podliježu predrasudama, tako se uspješne i utjecajne muškarce gleda s divljenjem, dok se ambicioznost žena često doživljava u negativnom kontekstu.

No, Nataša Rapaić kaže: “Iz osobnog iskustva, odgovorno i bez zadrške mogu reći kako većina žena na visokim pozicijama nije ni bahata ni hladna”, dodajući da je pogrešno odlučnost i ambiciju tumačiti ikako drugačije.

“Na visoke pozicije u velikim i uspješnim kompanijama ne dolazi se slučajno, to je odraz ostvarenih rezultata i predanog rada kolegica koje su te pozicije zaslužile. Dapače, mnoge svojim primjerima i iskustvima mogu poslužiti kao uzori, mentori i mogu pomoći mladim kolegicama i kolegama, što držim da je iznimno bitno”, kaže.

Dobre kompanije ne ‘vide’ spol, vide sposobnost, trud i rezultate i zaposlenike vrednuju prema njima, kaže Ivana Beli Oštarčević Vjekoslav Skledar

Naše društvo je dosta emancipirano

“Kao netko tko je radio u inozemstvu”, dodaje Rapaić, “mogu reći da je hrvatsko društvo u ovom području dosta emancipirano zato što smo odgajani da se žene potiče da rade i da se profesionalno razvijaju. Tome u prilog govore i karijerni putevi žena koje vode najveće domaće i međunarodne kompanije u Hrvatskoj.”

Da se stvari mijenjaju nabolje, slaže se i Ivana Beli Oštarčević koja ističe da kod mlađih generacija to više nije slučaj.

“U našem timu imamo ambiciozne ljude, i žene i muškarce. Cijene se druge vrijednosti i kvalitete kao što su znanje, kompetencije, stručnost, želja za učenjem i daljnjim razvojem, spremnost na promjene, motivacija, radne navike…”, dodaje pa nam otkriva najvrjedniju lekciju koju je stekla u karijeri.

Lekcije koje će vam sigurno zatrebati

“Nema prečaca. Potrebno je itekako puno truda i rada da bi se nešto ostvarilo i postiglo. Koliko uložiš, trudiš se, toliko će ti se i vratiti. Možda ne uvijek u trenutku i dinamikom kako smo mi to sebi zacrtali, jer nije uvijek sve glatko. No, nije moguće ništa ozbiljnije postići ako se ne bacimo na posao i ne zasučemo rukave. Vrlo sam rano naučila ovu lekciju kroz tenis kojim sam se dugo bavila. U sportu bez napornog treninga, truda, fokusa i motivacije nema ni dobrih rezultata”, kaže.

S obzirom na to da je dobra komunikacija često važna karika uspjeha, Daria Pilić podijelila je lekciju koju je tijekom karijere usvojila i dandanas je primjenjuje, a ona glasi – Podrazumijevanje znači nerazumijevanje. Evo o čemu se radi.

“Zanimljivo je gledati kako svatko ponese drugačije dojmove i zaključke sa sastanaka. Zato na kraju svakog sastanka nastojim ponoviti koji su zaključci i daljnji koraci.” Budući da se svakodnevno suočavamo s raznim kompleksnim zadacima, Nataša Malić kratko poručuje: “Naučila sam da uvijek postoji način. Samo treba biti uporan i ne odustati dok ga ne pronađeš.”

Budi marljiv(a)

Morana Čulo Jovičić kao najvažniju lekciju izdvojila je onu koju, kako kaže, ponavlja vlastitoj djeci, a primjenjiva je za sve u svim okolnostima. “Ne uspoređuj se s drugima. Ti nisi drugi, ti si ti. Sigurna sam da ste to negdje već čuli, ali kad malo bolje razmislite, jedino su važni ciljevi koje si postavljamo i naša svijest o vlastitoj vrijednosti”, kaže pa dodaje:

“Kad vidite i znate da nešto možete i kad ste spremni to dokazati radom i rezultatima, onda vas stakleni strop neće zaustaviti. Nije staklen bez razloga, takav je da vidite da taj strop nije vaš kraj. To ne znači da uvijek morate biti najpametnija osoba u sobi, ali ako to niste, potrudite se da budete najmarljivija. Cijenim talent, ali bez radnih navika on malo vrijedi.”

Veličina osobe mjeri se po tome kakav ste čovjek

S njom se slaže Nataša Rapaić koja je izdvojila savjet za sve (mlade žene koje tek grade karijeru): “Okruži se pametnim ljudima i uči od njih. Radi predano, ali nemoj zaboraviti živjeti i uživati u stvarima izvan posla, taj balans je iznimno bitan i s godinama će još više dolaziti do izražaja”, pa poručuje za kraj:

“Veličina osobe ne mjeri se po poslovnoj uspješnosti, već po tome kakav ste čovjek. Vjeruj u sebe, ne boj se raditi pogreške, jer dok si mlađi to je ne samo prihvatljivo već i očekivano i dio odrastanja.”


Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu