Kreće drugo izdanje dugoočekivane ICT akademije. Pričali smo s troje predavača, evo koje će teme obraditi
Nakon ICT Akademije studenti će dobiti priliku direktne prijave za praksu u Hrvatskom Telekomu i napraviti korak više ka zaposlenju
I ove godine Hrvatski Telekom pokreće svoju petodnevnu ICT Akademiju koja se sastoji od niza interaktivnih predavanja, a pokriva najaktualnije teme kojima se industrija trenutno bavi. Predavanja su namijenjena svim studentima koje pokreće znatiželja, koji žele učiti i razvijati se, ali i uložiti dodatan trud kako bi došli do svog prvog zaposlenja.
Upravo bi im taj dodatan trud mogao učiniti veliku razliku i dovesti ih do željenog posla, jer se na ovim predavanjima, uz znanje, može steći i praktično iskustvo u područjima poput pisanja životopisa, kreiranja strategije za društvene mreže, uvođenja agilnog načina rada u tim ili svakodnevicu, no i kako full stack web ili mobilne aplikacije kreiraju oni kojima je to svakodnevni posao. Studenti mogu saznati i kako zapravo izgleda Big data science u Hrvatskom Telekomu.
Prijave na službenim stranicama
Predavanja su podijeljena u pet tema, vodi ih 11 stručnjaka, a ukupno traju 15 sati. Svako predavanje traje oko tri sata, a cilj im je mlade pripremiti za prvi posao, upoznati ih s novim metodama rada po agilnom principu te im pružiti konkretna i praktična znanja HT-ovih stručnjaka koja su im potrebna za rad u ICT području.
Ovogodišnja, druga po redu, ICT Akademija kreće od 6. lipnja, a traje do 13. lipnja, dok su prijave otvorene na službenim stranicama HT-a.
Cilj je pripremiti studente za njihov prvi posao
Dakle, cilj je mlade ljude pripremiti za prvi posao, nadograditi njihova već stečena teorijska znanja praktičnim i iskustvenim znanjima, ali ih i direktno upoznati s novim metodama rada, alatima i tehnologijama koje se koriste u ICT industriji.
Nakon odrađene ICT Akademije, studenti se odmah mogu i prijaviti za HT-ove Magenta Jump In ljetne prakse, pa time dobiti cijeli paket učenja i razvoja koji se nudi u kompaniji. Na prošlogodišnjim Magenta Jump In studentskim praksama u HT Grupi sudjelovalo je više od 70 studenata koji su svoje prve karijerne korake učinili u gotovo svim sektorima: financijama, brandu, HR-u, pravnim poslovima, agile tribeu, CTIO-u i drugim.
Prijava za neplaćene Magenta Jump In prakse traju do 15. lipnja, a moguće su na dva načina. Prvi je kroz Career matcher, alat baziran na RIASEC modelu kroz čije ispunjavanje studenti mogu saznati tri najizraženija interesa koja kreiraju njihov poslovni profil. Sukladno ostvarenom rezultatu ponudit će se i direktna poveznica na prakse. Drugi način je izravna prijava na stranicama karijera gdje su sve dostupne prakse podijeljene u četiri kategorije: IT/NT, Marketing PR i komunikacije, Business & Management te Pravni poslovi i operativna podrška.
Primjena stečenih znanja
Dobili smo priliku i razgovarati s troje predavača ICT akademije, od kojih je prvi Luka Samaržija, FER-ovac koji posljednje dvije godine radi u HT-u kao voditelj odjela za Research & Development i IT arhitekturu. Samaržija kaže kako je cilj njegovog predavanja, kao i općeniti cilj ICT Akademije, “kroz predavanja studentima pokazati i prenijeti praktična iskustva iz domena koje su učili na faksu”.
“Studenti će vidjeti koji su konkretni poslovi kojima se bavimo, uz zanimljive primjere iz stvarnog života. Moći će vidjeti koji su izazovi te kako ih riješiti; vidjeti kako je zabavno i lijepo kada primijeniš znanja koja imaš, zajedno s jednako tako iskusnim ili čak i iskusnijim kolegama, da zajedno napravite neku kul stvar”, priča Samaržija.
Dobrodošli su studenti svih smjerova
Predavanje koje vode Samaržija i njegov kolega Ivan Sokol (R&D Technical Lead), na temu je razvoja softvera. Samaržija kaže kako je namijenjena studentima tehničkih fakulteta, no poziva i ostale studente da se prijave i poslušaju predavanje, jer će im sigurno, kaže, biti zanimljivo.
“Provest ćemo studente kroz izradu jedne aplikacije, prave aplikacije, koja mora ‘živjeti’ u stvarnoj produkciji, ne na demo okruženju, koja mora opsluživati veliki broj korisnika. Studenti će saznati koji su glavni elementi takve aplikacije, koje tehnologije treba koristiti te za što, koje su najbolje prakse, na što treba paziti”, priča.
Predavači imaju pravo ‘hands-on’ iskustvo
Samaržiji je ovo druga godina da vodi predavanje na ovu temu. Priča i kako su već prošle godine imali poprilično dobru reakciju studenata. “Većina stvari koje ćemo pričati dolaze ‘iz glave’ i Ivanovih i mojih iskustava koja smo pokušali na zanimljiv i suvisao način prenijeti na prezentaciju. Vidjet ćemo jesmo li uspjeli”, našalio se Samaržija.
Za ICT Akademiju Samaržija ističe kako je razlika spram drugih programa u tome što predavači imaju pravo iskustvo.
“Glavna razlika je, prema mojem mišljenju, što svi predavači zbilja imaju, kako bi se reklo, hands on iskustvo u temama o kojima pričaju. Radili su velike projekte, neke uspješne, neke manje uspješne. Radili su greške na kojima su učili, inovirali su, cijelo vrijeme učili i nadograđivali svoje znanje te će to iskustvo probati prenijeti studentima”, zaključuje Samaržija.
Što uopće znači raditi agilno u telekom kompaniji?
O tome što zapravo znači raditi agilno u velikoj telekom kompaniji, govorit će Scrum masteri Boris Bajs i Nikola Marjanović, te Agile Coach Dijana Sušac, s kojom smo porazgovarali o njihovom predavanju. Sušac u HT-u radi kao Agile Coach već šest godina, a priča i kako je od 2018. godine radila stvari vezane uz agilni način rada.
“Krenula sam kao Scrum master u našem prvom, pilotnom Scrum timu. Okušala sam se par mjeseci i kao Product owner kad je dvoje nas iz prvog tima ‘dizalo’ dva nova i vratila u domenu Scrum mastera s početkom Agilne transformacije koju je kompanija pokrenula u dijelu razvoja proizvoda i usluga 2019. godine Danas nas u ‘agilnom’ radi 400-500 ljudi s nešto malo udjela vanjskih partnera. U međuvremenu sam kroz praksu, educiranja i certificiranja napredovala od Scrum mastera i Tribe Scrum mastera do Agile Coacha”, priča Sušac.
Što je agilno, a što scrum i kanban?
Na ICT Akademiji Sušac nudi predavanje Doing agile, na kojem će joj se pridružiti kolege Bajs i Marjanović, a kojima je cilj dati pregled na to što je agilno, što je scrum i što je kanban. Želja im je “strukturirati ono malo ‘teorije’ i pravila igre koje postoje i ohrabriti studente da krenu primjenjivati minutu nakon webinara”.
“Počevši od privatnog života, i privatnog-privatnog i privatnog-studentskog pa kad bude prilika primijene i u poslu, na nekoj praksi ili u volontiranju, jer ljepota agilnog načina rada je da je primjenjiv zaista svaki dan u svakom segmentu života.”
Otvorit će vidike
“Da budem jasnija, recimo da želite naučiti igrati šah. Krenut ćete s pravilima koje morati naučiti i poštovati jer čine šah šahom. Na primjer, broj polja koji je u šahu 64. Ako igrate na ploči s 24 polja, vaša igra je backgammon, a ne šah. To su pravila igre koju pokrivamo u webinaru”, tumači Sušac.
Inače, Sušac iza sebe ima toliko održanih webinara i prezentacija, da kroz šalu kaže da bi ih mogla održati i usred noći, ako joj damo i samo osnove, flipchart i tri raznobojna markera. Kaže i da će otvoriti vidike, jer pravila nisu, kaže, ograničenje.
“Jednom kad znate pravila, samo vježba, talent i umijeće vodi od prosječnog igrača do velemajstora. Zato u webinar ugrađujem svoje iskustvo osnivačice startupa, restorana, kao primjer kako se i u nečemu što je jako, jako drugačije od Telekoma primjenjuju isti način razmišljanja i principi. Nas troje, Nikola, Boris i ja, dajemo primjere iz naših timova, ali i iz privatnog okruženja kako nam agilnost može pomoći da radimo kvalitetnije i pri tom se osjećamo bolje. Sažela bih naš webinar ovako: nudimo svima koji se odluče za naš webinar punokrvni, znanstveno utemeljeni pristup kako raditi na sebi i osigurati produktivnost i zadovoljstvo na poslu i u životu. Self-help s poslovnim pedigreom umjesto plitke šund literature koje obećava instant rješenje… I, naravno, ne ispunjava”, dodaje Sušac.
Podaci su najvrjedniji resurs današnjice
O big data analizama govorit će naš sugovornik Marko Pavišić, koji u HT-u radi kao Data Scientist. Po struci inženjer informatike, Pavišić u HT-u radi već desetak godina, a primarno je radio na projektima vezanima uz naprednu analitiku i izvješćivanje, odnosno BI (Business Intelligence).
Protekle tri godine radi na poziciji podatkovnog znanstvenika, a u fokusu Pavišićevog posla je izvješćivanje, napredna analitika, priprema i transformacija podataka, te krajnje, izrada modela koji imaju za cilj donijeti razne poslovne benefite, kako na financijskom, tako i na području korisničkog iskustva.
“Budući da se vodeće tehnologije i trendovi u ovoj domeni mijenjaju nevjerojatnom brzinom, to zahtijeva različite prilagodbe i transformacije u svrhu očuvanja konkurentnosti. Tako, osim navedenog, sudjelujem na raznim projektima na razini HT-a i DT grupe koji nastoje odgovoriti tim izazovima, te naš data driven pristup učiniti što učinkovitijim i preliti ga na sve grane našega gospodarstva”, kaže Pavišić.
Vodeće tehnologije za Big Data analitiku
Ime Pavišićevog predavanja je Big Data analytics, stoga, kako ime nalaže, fokus je na približavanju razvoja naprednih analitičkih modela korištenjem Big Data infrastrukture.
“Predavanje pokriva teoretski i praktični dio ove tematike kroz leće Hrvatskog Telekoma. Vezano za konkretne tehnologije, u fokusu predavanja su Python programski jezik i Apache Spark (Pyspark), trenutačno vodeće tehnologije za razvoj modela strojnog učenja i Big Data analitiku”, kaže Pavišić.
Ljepota i osjetljivost podatkovne znanosti
Pavišić kaže kako je podatkovna znanost jednako ‘lijepa’ koliko je i ‘osjetljiva’. “S jedne strane vas tjera da razbijate mnoge predrasude, ali s druge zahtijeva visoku razinu etičnosti i ljudskosti. Svaki talent ili vještinu treba nastojati upotrijebiti za dobro, a opet, kao što bi to rekao G. K. Chesterton, paziti da naše istraživanje ne postane sofisticirani ‘način laganja arapskim brojevima, umjesto latiničnim pismom'”, kaže Pavišić.
Dodaje kako u današnje doba možemo svjedočiti kako napretkom tehnologije imamo mogućnost obrade ogromnih količina podataka u stvarnom vremenu.
“Govorimo o dostupnosti i mogućnosti obrade podataka u razmjerima kakvi su prije svega desetak godina bila nezamislivi. U vremenu u kojem se sve više govori o podatcima kao najvrjednijem svjetskom resursu, možemo reći kako je ovo predavanje namijenjeno širokoj publici, iako je naglasak na studentima i zainteresiranima za primarno STEM područje”, tumači Pavišić.
“Digitalno okruženje u kojem živimo ima svoje prednosti i mane. Dok je bitno osvješćivati (posebno mlađim generacijama) kako su mnoge površne ili iznimno štetne stvari udaljene svega nekoliko klikova, tako treba naglasiti i to da je jedna od najvećih privilegija činjenica da se najizvrsniji radovi, knjige i predavanja danas nalaze na istoj udaljenosti. Tako se moj mozaik, osim na vlastitom iskustvu, temelji na kockicama iza kojih stoje spoznaje ljudi iz najrazličitijih područja i reflektiraju se kroz moja predavanja”, zaključuje Pavišić.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom