Mladi o lošoj praksi zbog koje gube 1000 eura mjesečno: ‘Upao sam u dugove, ništa mi nisu platili. I tako tri puta’

Neplaćeni pripravnički staž produbljuje nejednakosti

Tako se na prvom mjestu nalazi neplaćeni pripravnički staž, a tijekom kojeg financijski izdaci koje prosječna mlada osoba u Europi mora snositi iznose i do 1000 eura mjesečno. Budući da staž u prosjeku traje od 6 do 12 mjeseci, ukupni trošak seže i preko 12.000 eura. Istraživači napominju da će ta brojka i dalje rasti, s obzirom na to da su troškovi života u stalnom porastu diljem Europe.

Tijekom predstavljanja istraživanja, María Rodríguez Alcázar, predsjednica Europskog foruma mladih, izjavila je da rezultati razotkrivaju da neplaćeno pripravništvo produbljuje nejednakost među mladima koji dolaze iz različitih društvenih sredina, nameće nepodnošljive troškove obiteljima, ugrožava mentalno zdravlje mladih te stvara nepravedne poremećaje na tržištu rada.

U istraživanju je sudjelovalo 345 sudionika iz 34 europske zemlje, uključujući i Hrvatsku te se temelji na provedenoj anketi te analizi podataka o troškovima života.

Isključenost iz budućih prilika za zapošljavanje

Gotovo 70 posto ispitanika izjavilo je da si ne bi mogli priuštiti neplaćeni rad u sljedećih šest mjeseci. Njihovi odgovori u velikoj su mjeri ovisili i o razini ekonomskog statusa kućanstva u kojem žive, stoga su oni s najnižim primanjima ukućana najviše pogođeni rizikom potencijalne isključenosti iz budućih prilika za zapošljavanje.

Tako su mnogi neplaćeni pripravnici osuđeni i na pronalaženje drugog posla koji će im biti izvor financijskih sredstava, a koji uz stažiranje može izazvati visoku razinu stresa i tjeskobe te tako narušiti i mentalno zdravlje mladih.

Osim životnih troškova, istraživači su istaknuli dodatne probleme za mlade pripravnike, uključujući gubitak pristupa socijalnom osiguranju i beneficijama, a mnogi pripravnici naveli su i da nemaju potpisan ugovor za stažiranje, zbog čega su izloženi nesigurnim radnim uvjetima.

Treba postojati praksa kroz formalno obrazovanje

“Istraživanje koje je proveo Europski forum mladih – najveća zagovaračka platforma za udruge mladih i mlade općenito još je jednom pokazalo da se pod izlikom stjecanja iskustva mlade stavlja u nepovoljan položaj na tržištu rada”, složio se Josip Miličević, glavni tajnik Mreže mladih Hrvatske koja je članica EYF-a.

Dodaje kako odbacuju argumentaciju da mladi na takav način trebaju stjecati iskustvo, pogotovo zato što je istraživanje pokazalo da većina mladih prolazi više od jednog stažiranja.

“Smatramo da se mladima treba omogućiti praksa kroz formalno obrazovanje, da je potrebno priznavati volontersko iskustvo te omogućiti procese učenja pri zapošljavanju koji će mlade ljude unaprijed pripremiti za tržište rada”, ističe.

Osobna iskustva ispitanika nisu bajna

Jedan od ispitanika u anketi iz osobnog je iskustva potvrdio da neplaćeno stažiranje snažno opterećuje mentalno zdravlje te negativno utječe na samopoštovanje, osobito u velikim međunarodnim organizacijama u kojima je često temeljni zadatak pripravnika odrađivati ono što drugi članovi tima ne žele.

Mišljenje drugog ispitanika koje se također našlo među anonimnim odgovorima veže se pak uz to da neplaćeno stažiranje predstavlja generacijski problem te se mora smatrati nezakonitim.

“Odradio sam tri neplaćena pripravnička staža s punim radnim vremenom tijekom studija, dok sam radio vikendom kako bih spojio kraj s krajem i na kraju postao relevantan za tržište rada. Zbog toga sam upao u studentske dugove koji su me stavili u nepovoljniji položaj u odnosu na one moje vršnjake koji nikada nisu morali pohađati neplaćeni staž”, napisao je.

Stanje u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je pojam pripravnika definiran Zakonom o radu, kao općim propisom kojim se uređuju radni odnosi. On sadrži samo temeljne odredbe, dok se uvjeti i način obavljanja pripravničkog rada razrađuju posebnim propisima za određena zanimanja. Tako, primjerice, nisu ista pravila za pripravništvo u zdravstvu, pravosuđu ili državnoj službi.

Prema Zakonu o radu, poslodavac može osobu koja se prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala zaposliti kao pripravnika s ciljem da se istoga osposobi za samostalan rad. Pritom je trajanje pripravničkog staža ograničeno na najduže jednu godinu, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike objasnili su nam da osoba koja se kod poslodavca zaposli kao pripravnik ima jednaka prava i obveze kao i svaki drugi radnik u radnom odnosu. U to su uključeni i pravo na plaću, bolovanje, godišnji odmor, doprinosi za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i slično.

Pripravništvo uvijek mora biti plaćeno

S druge strane, dodaju, sve to mora biti propisano pravilnikom o radu onoga poslodavca kod kojeg se osoba zapošljava kao pripravnik ili isto mora biti određeno samim ugovorom o radu.

Također, iz Ministarstva skreću pozornost na to da, poslodavac koji zapošljava pripravnika, može ostvariti potporu za pripravništvo. Tako Vlada Republike Hrvatske putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, poslodavcima koji zadovoljavaju određene uvjete sufinancira trošak pripravničke bruto plaće i drugih vezanih troškova.

Slijedom navedenog, proizlazi da pripravništvo mladih u Hrvatskoj uvijek mora biti plaćeno jer se odvija temeljem zasnovanog radnog odnosa s pripravnikom, a isto se potiče i od strane države navedenim potporama.

Potrebna je sigurnost radnog mjesta

No, iako u Hrvatskoj nije rašireno neplaćeno stažiranje kao što je slučaj u nekim zapadnoeuropskim zemljama, mlade osobe na tržištu rada svejedno se suočavaju s pojedinim preprekama.

“Jedan od problema svakako je vezan uz nepriznavanje studentskog rada. Već godinama je raširena praksa zapošljavanja studenata na puno radno vrijeme, nakon čega mlade osobe na tržište rada ipak izlaze formalno s nula dana radnog staža”, napominje Miličević.

Također, dodaje, mladi u Hrvatskoj puno češće rade na kratkoročnim i nesigurnim poslovima što otežava njihovo osamostaljivanje i utječe na kasnu dob odseljenja iz roditeljskog doma. “Dostojanstvena plaća i sigurnost radnog mjesta su ključna područja u kojima je potreban napredak kada pričamo o položaju mladih u Hrvatskoj”, zaključio je.

Staž je dobila već nakon mjesec dana

Điljferije Aliti (24) iz Osijeka tako je trenutno vrlo zadovoljna sa svojim pripravničkim stažem koji je počela odrađivati prije nekoliko tjedana. Naime, nakon završenog studija Medicinsko laboratorijske dijagnostike, na staž je čekala tek nešto više od mjesec dana te ga i dobila, ali u Rijeci.

Bez imalo razmišljanja iz rodnog se Osijeka preselila u Rijeku koja će joj idućih godinu dana biti drugi dom. Za stažiranje mjesečno dobiva 85 posto osnovice mjesečne plaće drugih djelatnika koji obavljaju slične ili iste poslove kao ona, a koji su zaposleni na ugovor o radu. Uz to, dobije i dodatak za putni trošak.

“Prijavila sam se na svaki natječaj koji je bio raspisan od kada sam završila fakultet, otprilike sedam njih i jedini je problem bio taj što prednost uvijek imaju oni koji duže čekaju na staž. To ima smisla, no, na svu sreću, brzo se i meni pružila prilika te stvarno nisam imala nikakvih problema oko prijave”, dodaje Điljferije.

Iako je čekao godinu dana, staž se apsolutno isplatio

Na svoj staž, otprilike godinu dana, čekao je magistar etnologije i kulturne antropologije te magistar edukacije sociologije, Robert Kapeš (27) iz Varaždina. Glavni problem dugog čekanja je, kaže, to što etnologija nije toliko razgranata struka u Hrvatskoj, stoga se ni natječaji za stažiranje ne otvaraju često.

Pripravnički staž odrađivao je godinu dana te mu je bio plaćen, pa je tako svaki mjesec primao 80 posto plaće ostalih stručnih djelatnika. “Stažiranje mi je apsolutno pomoglo – uz dobro mentorstvo, ravnatelja i radne kolege isprobao sam zaista mnogo aspekata svog posla te naučio i puno stvari izvan svoje branše. Okolina je bila izrazito poticajna, rado su mi zadavali nove zadatake te su me često pitali za mišljenja, savjete i ideje što je jako poticajno za pripravnika”, prisjeća se Robert.

Tvrdi da je za njegovu struku pripravnički staž neophodan jer se na fakultetu više uče teorijske stvari. “Da mi pripravništvo nije bilo plaćeno, svejedno bih stažirao zbog toga što se u muzejima uglavnom traže osobe koje imaju položen stručni ispit, a koji se može položiti tek nakon odrađenog staža”, navodi Robert.

Peticijom do promjene

Unatoč tome što je pripravnički staž u Hrvatskoj plaćen, na umu je ipak potrebno imati i navedene probleme koji se događaju na europskoj razini.

Upravo zbog njih, iz Europskog foruma mladih pozivaju sve nacionalne i europske donositelje odluka da prepoznaju troškove neplaćenog pripravničkog staža i poduzmu mjere kako bi zaštitili mlade radnike.

U sklopu toga, provode i online peticiju koju mogu potpisati svi – od pripravnika koji si jedva mogu priuštiti stanarinu, preko studenata koji se nadaju da će pronaći posao nakon diplome pa sve do onih koji su morali odustati od karijere iz snova jer si nisu mogli priuštiti neplaćeno stažiranje i onih koji su umorni od iskorištavanja i podcjenjivanja na poslu.